Hrvati znaju raditi u Njemačkoj, ne znaju u Hrvatskoj?

15 svibnja 2018

Građanima veće režije zbog svjetskih trendova


Cijene plina na svjetskim tržištima još su niske, ali počinju rasti pa bi iduće godine plin i na maloprodajnom tržištu, odnosno računi za plin za građane i poduzetnike mogli porasti. Posljedica je to tržišta koje gotovo uvijek reagira nakon skoka cijena nafte. U petak se sirovom naftom trgovalo po cijeni od 78 dolara po barelu što analitičari vide kao svojevrsni vrhunac ove godine, a cijene plina tek su počele rasti. Kako plinsko tržište uvijek kaska za naftnim i to pola godine, cijena plina za 2018. mogla bi svoj vrhunac dosegnuti na jesen.

 

– Cijena plina nikad nije bila jeftinija u posljednjih deset godina, bez obzira na to što je ove godine viša u odnosu na prethodnu. Kakva će biti cijena koju možemo ponuditi našim kupcima vidjet ćemo kad postignemo sve potrebne ugovore za ovu godinu – upozorila je članica uprave Prvog plinarskog društva Antonija Glavaš na 33. Međunarodnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji.

12 svibnja 2018

Počela je utrka za besplatni Wi-Fi u gradovima



Za financiranje se može prijaviti 576 općina i gradova. Iako iz HAKOM-a navode kako će projekt biti sufinanciran u stopostotnom iznosu, nije baš tako
 

Europska komisija otvorila je krajem ožujka prijave za WiFi4EU program. Ova 120 milijuna eura vrijedna inicijativa, lokalnim jedinicama EU pa tako i hrvatskim općinama i gradovima, nudi sredstva za postavljanje WiFi mreže na javnim površinama.

05 travnja 2018

U iščekivanju reforme


Novi umirovljenici u velikom problemu, mirovine će im biti manje barem 500 kuna?
Dok se užurbano brusi nova mirovinska reforma, trenutačni zakon diskriminira sve umirovljenike koji će mirovinu po sili zakona obavezno primati iz štednje u dva mirovinska stupa. Oni će imati manju mirovinu od umirovljenika koji su imali pravo birati i ostali samo u prvom stupu. Diskriminaciju i manju mirovinu prve će osjetiti žene koje već sada odlaze u prijevremenu mirovinu.

Buduće umirovljenike, rođene nakon 1961. godine, zakon je prisilio da prijeđu na dva mirovinska stupa, a na kraju će, po zakonu, imati manju mirovinu nego da su ostali samo u prvom stupu.
Za vodećeg mirovinskog stručnjaka Danijela Nestića s Ekonomskog instituta Zagreb, to je diskriminacija. "Takvo rješenje smatram duboko nepravednim jer ne vidim logiku ni opravdanje da se takvo što događa", kaže Nestić.

Problem je što umirovljenici iz prvog stupa imaju pravo na dodatak na mirovinu od 27 posto. Svi koji su prisilno u oba stupa dodatak nemaju nego će im se samo zbrojiti novac iz prvog i drugog stupa. Prema Nestićevu izračunu mirovina će im biti barem 500 kuna manja.

18 ožujka 2018

Izmislili bolesti da bi zaradili, a nikad nije bilo više dijagnoza...


Medicina nikad prije nije imala toliko dijagnoza, pa ni lijekova - veza profita i farmacije je očigledna. Prirodni lijekovi se sve više potiskuju u stranu, dok se sintetički pripisuju za sve vrste bolesti

Ovih dana brojni navodno novi poremećaji, zastrašujuća zdravstvena stanja i mentalne bolesti privlače pažnju ljudi i stvarajući atmosferu straha i brige za zdravlje. Ono što jedemo nas ubija, ono što dišemo nas ubija, a čak i Wi-Fi i voda za piće predstavljaju smrtnu opasnost. Realno, često je riječ o zastrašivanju potaknutom od strane farmaceutske industrije kojima drama pomaže u prodaji proizvoda i stvaranju profita na račun lakovjerne javnosti.

- Krajnji cilj vladajućeg sustava je da svaku pobunu protiv njega okvalificira kao mentalni poremećaj, pa uz pomoć farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje će također tretirati samo kao ‘pokvarene mašine’ i izvor profita - tvrdi francuski parlamentarni zastupnik i liječnik, Bernard Debré. On je koautor knjige “4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova”, u kojoj ističe kako je polovica lijekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebna i neefikasna, a pet posto medikamenata je opasno za zdravlje.