Plenković preuzeo odgovornost za Agrokor. Pošteno!

07 veljače 2018

Pada stopa nezaposlenosti - ali zašto?


Hrvatska se, prema priopćenju europskog statističkog ureda, opet svrstala u skupinu zemalja s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini - no zbog iseljavanja
Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji (EU) i eurozoni u prosincu 2017. ostala je nepromijenjena na mjesečnoj razini, a Hrvatska bilježi daljnji pad i ponovno je izdvojena u skupinu zemalja s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.

Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u 28-članom EU, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), u prosincu se zadržala na 7,3 posto, najnižoj razini od listopada 2008. U usporedbi s istim razdobljem godine ranije smanjena je tako za 0,9%. I u eurozoni je ostala na mjesečnoj razini nepromijenjena, na 8,7 posto, zadržavši se na najnižim razinama od siječnja 2009.. U Hrvatskoj je u prosincu lani skliznula na 10%, s 10,3% u prethodnom mjesecu. U prosincu 2017. u Hrvatskoj je prema najnovijem izvješću bez posla bilo 179 tisuća građana, šest tisuća manje nego u studenome. Na godišnjoj je razini stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj tako smanjena za 2,5%, a broj nezaposlenih za 47.000.

Zdravstvo je sve nedostupnije siromašnim Hrvatima


Iz zdravstvenih krugova često se čuje kako Hrvatska ima visok javni zdravstveni standard, daleko iznad realnih mogućnosti. No kada ga pacijent pokuša iskoristiti, kao da se nađe u basni o lisici i rodi
„Koristim usluge privatne poliklinike koja ima ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO). Nekad sam čekala mjesec dana, ali u srpnju 2017. godine naručili su me na pregled u svibnju ove godine. Rekli su da obavljaju onoliko pregleda koliko novca dobiju", riječi su poduzetnice Jasminke koja nam kaže da se u proteklih godinu dana javno zdravstvo „srozalo" pa svi oni koji žele bržu uslugu, trebaju otvoriti novčanik i platiti privatnika.

Za obično rendgensko snimanje, jednu od najjeftinijih dijagnostičkih pretraga, u Zagrebu se čeka i mjesec dana. Na magnetsku rezonancu sada se već čeka godinama. Mediji su tako izvijestili o Riječaninu koji je naručen za 2020. godinu. „Po takvu dijagnostiku najbolje je otići u Gospić. Imaju odličnu aparaturu, veliku bolnicu, a malo pacijenata pa se uopće ne čeka", komentar je dvoje zagrebačkih obiteljskih liječnika s kojima smo razgovarali. Problem je, doznaje se od zdravstvenih radnika, što državni osiguravatelj i javnim ustanovama plaća određenu, očito nedovoljnu, količinu usluge i sve što se radi iznad toga generira gubitak. Pa je isplativije ne raditi, nego raditi i koristiti postojeće resurse.

16 siječnja 2018

Crkvi smo u zadnje tri godine dali čak 1,925 milijardi kuna



Ali ovaj iznos ipak nije konačan. Za crkve na svojim područjima dodatno izdvajaju gradovi, općine i županije, ali taj zbirni podatak je potpuno nepoznat javnosti...

Javnost konačno ima uvid u lipu točan iznos koji Vlada daje vjerskim zajednicama.
Rekorder je Katolička crkva s kojom država ima posebno uređeni odnos Vatikanskim ugovorima.

Podsjetimo, prije mjesec dana pojavila se informacija da je Vlada u tri godine dala vjerskim 
zajednicama 1,23 milijarde kuna, a od toga čak 1,066 milijardi kuna Katoličkoj crkvi. Sad je Vlada detaljno nadopunila svoj odgovor saborskoj zastupnici Anki Mrak Taritaš (Glas) i konačni zbroj izdvajanja za Katoličku crkvu u zadnje tri godine penje se na 1,925 milijardi kuna.

To je oko 640 milijuna kuna godišnje, dok se prema ranijim informacijama baratalo s oko 600 milijuna kuna godišnje. Povećanje prvotnog iznosa je rezultat toga što je Vlada sada odgovorila koliko dodatno izdvaja za plaće vjeroučitelja i održavanje sakralnih objekata koji su zaštićena kulturna dobra.

Široka je lepeza za koju Crkva dobiva novac proračunskih obveznika, bili oni vjernici ili ne.

08 siječnja 2018

Hrvatska 2017. više uvozila nego izvozila



Hrvatski izvoz iznosio je u prvih deset mjeseci 2017. godine 11,5 milijardi eura.
U istom je razdoblju uvezeno robe vrijedne 18 milijardi 300 milijuna eura.

Deficit u vanjskoj trgovini tako je 6 milijardi i 900 milijuna eura. Najviše se izvozilo u zemlje Europske unije, a tri, već tradicionalno, najveće trgovinske zemlje bile su Italija, Njemačka i Slovenija, priopćio je Državni zavod za statistiku.

01 siječnja 2018

Jako dobar posao - bez računa: 'Tko nema, ne mora ni platiti...'



Župnici često za blagoslov obitelji i kuća uzimaju novac. Ipak, kažu da nije obavezno platiti. Ne postoji taksovnik za plaćanje blagoslova, kaže don Anton Šuljić

Ne postoji fiksna cijena blagoslova, uvijek je to na dobrovoljnoj bazi. Obitelj ako nema, ne mora ništa platiti. Ne postoji taksovnik za plaćanje blagoslova i ne postoji obaveza da se to plaća, objasnio nam je svećenik don Anton Šuljić.

Dodaje da je novac koji ljudi daju svojim župnicima za blagoslov zapravo oblik pomoći crkvenim osobama. Iako ne postoji nikakva pravna obaveza plaćanja blagoslova, brojni kršćani za tu ‘uslugu’ svojim župnicima ipak daju novac. Tradicionalan blagoslov doma i obitelji počinje na blagdan Svetog Stjepana i traje do kraja božićnog razdoblja. Sociolog religije, prof. dr. Ivan Markešić, objašnjava kako je to u početku bio ponajprije blagoslov prostora - stana ili kuće, a tek onda osoba.