.

.

Hrvatska hitno treba veće plaće, sindikati će ih tražiti i akcijom na ulici


30 lipnja 2011

Čestitajte premijerki rođendan!


1. SRPNJA vrlo je poseban dan za Jadranku Kosor. Tog je datuma 1953. godine hrvatska premijerka rođena u Pakracu, što znači da u petak slavi 58. rođendan.

No, to nije jedini razlog zbog kojeg Kosor ima pravo proslavljati 1. srpnja. Upravo je na taj datum, naime, Ivo Sanader prije dvije godine objavio da podnosi ostavku na mjesto predsjednika Vlade, da bi koji dan kasnije predao vlast u ruke svojoj nasljednici i dugogodišnjoj prijateljici.

Čitatelje Indexa stoga pozivamo da Jadranki Kosor uveličaju ovaj dan, tako što ćete joj prikladnu čestitku uputiti u komentarima na Indexovom forumu ili na našoj Facebook stranici. 


Spremite se, stiže vrijeme GO


Oprez vozači: Od sutra Slovenci naplaćuju "drakonske" kazne za prekršaje u prometu

Izmjenama više zakona s područja sigurnosti prometa u Sloveniji se od petka povećavaju kazne za nesavjesne vozače, podsjetila je u četvrtak na brifinzima za vozače i novinare slovenska policija.

Za najdrastičnije prekršaje poput vožnje u suprotnom smjeru, napuštanja mjesta nesreće, velikog prekoračenja dopuštene brzine kroz naseljena mjesta ili vožnje s više od 1,1 miligrama alkohola u krvi kazne iznose čak 1200 eura, uz automatsko oduzimanje vozačke dozvole, a slično vrijedi i za vozače kod kojih se testiranjem utvrdi da voze pod utjecajem droge.

Uz drastično povećanje kazni za najteže prekršaje smanjene su kazne za prekršaje koje nemaju bitnog utjecaja na sigurnost vožnje. Tako će, primjerice, vozačima koji odbiju zahtjev policije za pregled vozila smjeti biti određena kazna od 250 eura, umjesto dosadašnjih 400.

Novim pripisima nešto se povećavaju i kazne za prekoračenje brzine na autocestama, pa će se tako vozači koji brzinu prekorače za 40 kilometara na sat u odnosu na najvišu dopuštenu kažnjavati s 300 eura umjesto dosadašnjih 250, a za 50 kilometara iznad propisane 400 eura, uz zabranu daljnje vožnje.

Kazna za prolazak crvenog svjetla na semaforu podignuta je s 200 na 300 eura.

Policija strože sankcioniranje teških prometnih prekršaja opravdava ponovnim porastom broja nesreća pod utjecajem alkohola, zbog prevelikih brzina i vožnje u suprotnom smjeru. Isto tako odbija kritike da su nove kazne predrastične s obzirom na primanja i da bi na vozače trebalo djelovati preventivno, a posebno tvrdnje koje se mogu čuti među vozačima i u javnosti da strože kažnjavanje izvire iz nastojanja da se "krpaju rupe u državnom proračunu".

Propisi s područja sankcioniranja prometnih prekršaja u Sloveniji se izmjenama zakona pooštravaju otprilike svake dvije godine. Stručnjaci za to područje tvrde međutim da učinci viših kazni na sigurnost prometa traju samo nekoliko mjeseci nakon njihova uvođenja, dok se vozači na njih ne adaptiraju, te da je potrebno promijeniti "mentalitet" i agresivnost nekih vozača, a vozače kod kojih se višekratno ustanovi da voze pod utjecajem alkohola trajno udaljiti s cesta.

Kineski "maratonac": Pogledajte kako izgleda najduži svjetski most preko vode

KINEZI su danas za promet otvorili najduži svjetski most preko vode, dug nevjerojatnih 42.4 kilometra. "Maratonski" most Qingdao Haiwan čak pet kilometara duži od dosadašnjeg rekordera u toj kategoriji, mosta preko jezera Pontchartrain u američkoj saveznoj državi Louisiani.

Most je izgrađen u samo četiri godine, a njegova izgradnja koštala je oko 55 milijardi funti, a na njemu je radilo 10.000 ljudi. Ovo čudo inženjerstva bi dnevno trebalo prelaziti oko 30.000 automobila. Most ima šest traka, a nosi ga preko 5.200 stupova, piše The Telegraph.


Kina je već domovina sedam od deset najdužih mostova na svijetu, uključujući i onom najdužem, željezničkom mostu Danyang-Hunshan Grand dugom 164 kilometra.
 


Poslodavci skočili na noge

Neisplata plaća ne može biti kažnjiva

Poslodavci neće podržati premijerkinu inicijativu da se kazneno goni one koji ne isplaćuju redovito plaću svojim radnicima, barem ne dok se u punini ne počnu primjenjivati europske direktive koje propisuju da se obveze plaćaju u primjerenom i razumnom roku.

Podsjetimo, premijerka Kosor je na sastanku s predstavnicima sindikata obećala da će u Sabor uputiti prijedlog izmjena zakona po kojem bi neisplata plaća postala kazneno djelo, a promjenu zakona je najavila već od sredine srpnja.

"Ne možemo dati zeleno svjetlo takvom zakonu koji će kazneno goniti poslodavca koji ne isplaćuje plaće, a on možda ima potraživanja prema državi ili njezinom poduzeću koja ne može naplatiti, a koja su tri puta veća od troška neisplaćenih plaća. I na kraju valjda treba čovjek završiti u zatvoru", kazao je za
Novi list jedan od čelnika HUP-a. 

HUP-ovci idu na još jedan sastanak s Bošnjakovićem

Ipak, HUP odbijenicu na prijedlog zakona Vladi ne želi dati prije završnog sastanka s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

Vlada je pak neisplatu plaća kao kazneno djelo već razmotrila na Užem kabinetu u srijedu, te planira takav prijedlog poslati u Sabor već sa svoje sjednice u petak. U Vladi još uvijek vjeruju da bi mogli dobiti podršku poslodavca nakon što se utanače još neki detalji zakona. Već sada dogovoreno je da će se kazneno goniti samo one koji nemaju opravdane razloge za uskraćivanje plaće svojim radnicima, promijenit će se i zakon o sudskom registru, pa oni koji nisu isplatili radnike neće moći osnivati tvrtke. Blokada dulja od šest mjeseci značit će i automatsku likvidaciju ako je iznos na koji je tvrtka blokirana veći od njezine imovine.
'Bilo bi nam drago da Hrvatska postane Švicarska'

Sama premijerka Kosor poručila je u srijedu da ćemo ovim zakonima 'urediti svoju kuću', no poslodavci ističu da od Vlade traže punu primjenu europskih direktiva koje propisuju da se obveze plaćaju u primjerenom i razumnom roku, što bi po njihovom mišljenju doista uredilo kuću, odnosno stvorilo likvidnost u državi.

Ističu i to da su im u Vladi na primjedbu kako u Europi nema kaznenog progona za poslodavce zbog neisplate plaće, odgovorili kako švicarsko zakonodavstvo poznaje takvo kazneno djelo. "Bilo bi nam drago da Hrvatska postane Švicarska, ali vjerujem da je prije toga nužno uspostaviti kulturu plaća obveza na vrijeme, jer bez toga ni radnici neće imati prevelike koristi od kažnjavanja poslodavca koji im ne isplaćuju plaće", ističu poslodavci.

 


Novo zaduženje: Hrvatska će posuditi 500 do 750 mil. eura


Mogući rok dospijeća je 7 godina, a analitičari vjeruju kako će kamata biti na razini prethodna dva izdanja. Novac bi trebali iskoristiti za refinanciranje starih obveza

Hrvatska bi se opet mogla zadužiti i to za iznos od 500 do 750 milijuna eura, a možda i za milijardu eura, javlja Večernji list. I ovo zaduženje trebalo bi se iskoristiti za refinanciranje starih obveza. 

Mogući rok dospijeća je sedam godina, a analitičari vjeruju kako će kamata biti na razini prethodna dva izdanja, odnosno oko šest posto. Ministrica je za Večernji rekla da su sastanci s potencijalnim investitorima, koji su već počeli, dio procesa izdavanja obveznica, a da zatvaranje posla ovisi o tržištu. 

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

POTVRĐENA MULJANJA


Popis stanovništva u Hrvatskoj otkrio: Pola milijuna birača je višak!

Usporedba je pokazala da u Hrvatskoj živi samo 200 tisuća ljudi ispod 18 godina, što je nemoguće
Od 4,29 milijuna stanovnika u Hrvatskoj na popisu birača ih je čak 4,09 milijuna iako bi, uz pretpostavku da je maloljetnih i osoba s oduzetom poslovnom sposobnošću oko 900.000, maksimalan broj birača koji žive u Hrvatskoj trebao biti naviše 3,39 milijuna. Od 21 županije u njih osam - Virovitičkoj, Požeškoj, Sisačkoj, Karlovačkoj, Ličkoj, Zadarskoj i Šibenskoj - broj birača premašuje broj stanovnika!

Podaci su to koji se dobiju kada se usporedi popis birača iz siječnja 2010. godine, iz drugog kruga predsjedničkih izbora, i jučer objavljeni popis stanovništva . Službeni izvori kazuju da u dijaspori ima 400 tisuća birača. No, stručnjaci procijenjuju da ih nema više od 200 tisuća. To potvrđuju i podaci o izlasku dijaspore na izbore. Taj broj je oko 90 tisuća.

Ista usporedba navodi na zaključak da u Hrvatskoj živi samo 200.000 mlađih od 18 godina, što je daleko od istine: broj maloljetnika je više nego četiri puta veći jer je 2001. godine na popisu stanovništva upisano više od milijun osoba do 19 godina. U konačnici, ovogodišnji popis stanovništva još je jedan dokaz da Hrvatska pod hitno mora napraviti nešto s biračkim popisima koji su, malo je reći, u rasulu i potpunom kaosu. Ministar uprave Davorin Mlakar nesrazmjer popisa stanovništva i birača u osam županija pripisuje novoj metodi kojom su statističari radili ovaj popis, ali se unaprijed ograđuje jer popis stanovništva nije vidio.

Podravka povlači Eva skuša filete zbog opasnog alergena


Podravka je izvijestila kako povlače s tržišta proizvode Eva skuša fileti u biljnom ulju od 115 grama, zbog nedopuštene količine histamina, na kojeg su osjetljiva djeca

Podravka je izvijestila kako povlače s tržišta proizvode Eva skuša fileti u biljnom ulju od 115 grama serije 31012011, koji su upotrebljivi do 1. siječnja 2015. godine, zbog nedopuštene količine histamina. Histamin je inače alergen, na kojeg su posebno osjetljivi žene i djeca. Kako bi zaštitili potrošače, odmah su reagirali, te proizvode povlače s domaćeg tržišta. Danas.hr javlja kako su iz Podravke pozvali potrošače koji imaju taj proizvod da im se obrate na besplatni telefon 0800 08 08.

Histamin je biološki vrlo rasprostranjena molekula. U ljudskom organizmu je histamin posrednik u mnogim biološkim procesima, kao što su zacjeljivanje rana, stvaranje krvnih reakcija i alergijske reakcije. Neka hrana i napitci sadrže velike količine histamina ili ga oslobađaju tijekom razgradnje. Organizam ne može razgraditi histamin ukoliko je čovjek alergičan na njega, a simptomi koji su posljedica alergijske reakcije su glavobolja, svrbež očiju, astma, crvenilo, svrbež kože i nizak krvni tlak.


29 lipnja 2011

Jadranka, lažeš! Mi smo platili popis stanovništva!

"DRŽAVNI zavod za statistiku trebao je prvo podatke dostaviti Vladi pa tek onda obavijestiti javnost. Vlada je popis stanovništva i platila".

Popis stanovništva: Ima nas kao i prije deset godina
Uvrijeđena Kosor: Mi smo platili popis stanovništva pa su prvo nama trebali pokazati rezultate

Ova izjava danas je izašla iz usta Jadranke Kosor. Hrvatsku premijerku novinari su zamolili da prokomentira preliminarne rezultate popisivanja, koje je DZS iznio na konferenciji za novinare, ali Kosorica je uvrijeđenim tonom odbila svaki razgovor o toj temi.

Netko mora objasniti premijerki što je državni proračun
Popis stanovništva je, za one koji ne znaju, koštao 175 milijuna kuna i plaćen je iz državnog proračuna. Sredstva iz državnog proračuna, kao što mu i samo ime govori, nisu u vlasništvu hrvatske vlade, već hrvatske države, odnosno njenih građana. No, premijerka očito toga nije svjesna.

Uistinu je tragično da Jadranki Kosor u osam godina koliko je članica Vlade (najprije kao ministrica, a zatim i kao premijerka) nitko nije objasnio da državni proračun nije privatno vlasništvo nje i njenog kabineta. Da Vlada samo raspolaže zajedničkim sredstvima svih građana Republike Hrvatske.

Kosor je svoju zabludu već jednom dala naslutiti, kada je braniteljima odrješito poručila da im je ona "dala respektabilne mirovine". No, tada je to moglo proći kao gaf. Sada se već pretvara u pravilo.

I Sanader je mislio da je državni novac njegovo vlasništvo
S druge strane, njen prethodnik i politički mentor Ivo Sanader državni je novac također doživljavao kao privatnu svojinu, na koju pravo polažu samo on, njegovi jataci i njegova stranka. Očito Kosorica nije shvatila da je bio u krivu čak ni nakon što je završio iza rešetaka.

Začuđujuće je, doduše, da se Kosor tako rastrošno razbacuje novcem iz državnog proračuna, ukoliko doista smatra da joj taj novac pripada. Svi znamo da premijerka u privatnom životu pazi na svaku kunu. Toliko je štedljiva da je čak i stan uspjela kupiti za nevjerojatnih 123 eura po kvadratu!

Da je toliko pazila i na državne pare, gospodarsku krizu bi već odavno prebrodili.


Nema se ni za nezdravo


Zbog tankih novčanika salame, hrenovke i paštete ni za doručak

U 2010. godini, u usporedbi sa 2009., šunke, mortadele, posebne salame, ostale salame, hrenovke i paštete bilježe pad količinske i vrijednosne prodaje

 

Izgleda da je i salama u vrijeme krize za mnoge postala pravi luksuz. Mijenjanjem potrošačkih navika, zbog sve tanjih novčanika, kupci paze gdje i na što troše svoj teško zarađeni novac.

Naime, potrošnja mesnih prerađevina u padu je u odnosu na protekle godine, pokazalo je istraživanje GfK.

Iako je u 2008. na 2009. godinu zabilježen rast, u 2010. godini u usporedbi sa 2009. sve analizirane kategorije (šunke, mortadele, posebne salame, ostale salame, hrenovke i paštete) bilježe pad količinske i vrijednosne prodaje.

Prodaja šunke u odnosu na 2009. godinu manja je deset posto. Slična je situacija i s vodećim proizvođačima, prenosi GfK.

Podaci panela kućanstava pokazuju da jedino Gavrilović, Sljeme i Vindija uspijevaju, u situaciji kada je osobna potrošnja smanjena i kada je cijela kategorija u padu, povećati svoj udio.
Mortadele se proda 11 posto manje, a jedini proizvođač koji u ovoj kategoriji bilježi konstantan rast je PIK Vrbovec. Posebne salame bilježe zanemariv pad od jedan posto.

Prodaja ostalih salama pala je 15 posto. Hrenovke bilježe pad količinske prodaje od 11 posto, a prodaja pašteta manja je 13 posto.

Vlada odlučila javnosti pokazati što su ispregovarali s Europskom unijom

Hrvatska vlada učinit će dostupnim javnosti pregovaračka stajališta RH za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao i izvješća o ispunjavanju obveza iz pojedinih poglavlja pregovora, usvojenih u svrhu ispunjavanja obveza iz pregovora o pristupanju, odlučeno je na današnjoj sjednici Vlade.

Hrvatska vlada učinit će dostupnim javnosti pregovaračka stajališta RH za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao i izvješća o ispunjavanju obveza iz pojedinih poglavlja pregovora, usvojenih u svrhu ispunjavanja obveza iz pregovora o pristupanju, odlučeno je na današnjoj sjednici Vlade.

"Slijedom odluke o zatvaranju pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, u svim poglavljima pregovora – pravne stečevine Europske unije, najavljene u zaključcima Europskog vijeća od 24. lipnja 2011. godine, Vlada Republike Hrvatske učinit će dostupnim javnosti pregovaračka stajališta RH za Međuvladinu konferenciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i dodatke na pregovaračka stajališta, stoji u Zaključku kojeg je Vlada donijela na današnjoj sjednici", priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću.

Također, javnosti će biti dostupna i izvješća o ispunjavanju obveza iz pojedinih poglavlja pregovora, usvojenih u svrhu ispunjavanja obveza iz pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, utvrđenih u pregovaračkim stajalištima RH i zajedničkim stajalištima EU za pojedina poglavlja pregovora.

Navedeni dokumenti objavit će se na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, dodaje se u priopćenju.



KOL'KO NAS IMA


Prema najnovijem popisu u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika

Ovi se podaci ipak ne mogu usporediti sa rezultatima popisa iz 2001. godine jer se promijenila metodologija popisivanja

Prema popisu stanovništa provedenom u travnju ove godine, Hrvatska je krajem ožujka imala 4.290.612 stanovnika, pokazali su preliminarni rezultati popisa, javlja Državni zavod za statistiku, a prenosi Hina.

Ti podaci nisu usporedivi s rezultatima popisa stanovništva 2001. godine jer je u međuvremenu metodologija popisivanja usklađena s međunarodnim standardima, istaknuo je ravnatelj DZS-a Ivan Kovač.

Ako bi se na rezultate iz popisa iz 2001. primijenila metodologija iz 2011. pokazalo bi se da je sadašnji broj stanovnika Hrvatske na gotovo istoj razini kao i prije deset godina, kazao je Kovač.


Premijerkino obećanje


Neisplata plaća od 15. 7. postaje kazneno djelo?

Do 15. srpnja Vlada će u Sabor poslati zakonske izmjene po kojima će neisplata plaća postati kazneno djelo, a država će uz to krenuti u osnivanje posebnih radnih sudova ili odjela za radno sudstvo, obećala je premijerka Kosor.

Naime, premijerka Kosor je ovo obećanje dala u utorak na sastanku sa sindikalnim čelnicima, organiziranom povodom završetka pregovora s Europskom unijom, piše Novi list. Uz to, raspravljalo se i o onemogućavanju otvaranja novih tvrtki poslodavcima koji nisu izmirili obveze prema radnicima, donošenja općeg kolektivnog ugovora i sl.

"Dobili smo uvjeravanja da će do kraja ljetnog zasjedanja Sabora najveći dio dogovorenih projekata biti ostvaren, a ponovno nam je potvrđeno da će s referedumom o ulasku Hrvatske u EU biti proveden i referendum za koji smo skupljali potpise", kazao je koordinator sindikalnih središnjica Damir Jakuš .

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, otkrio je i da su predstavnici Vlade obećali donošenje zakona o obeštećenju radnika Salonita, isplatu jedne plaće u Dalmacijavinu, te isplatu svih plaća u Trimotu prije otvaranja stečaja. Vladu je upozorio i na to da nijedno poduzeće u poteškoćama dosad nije dobilo pomoć iz takozvanog Vladinog kreditnog modela C.

 


28 lipnja 2011

Budite humani: Ne bacajte ljubimce na ulicu zbog odlaska na more!


Vrijeme je godišnjih odmora i mnogima, nažalost, njihovi kućni ljubimci postaju teret.
Udruga Prijatelji životinja, u suradnji s Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, i ovog ljeta provodi kampanju 'Obitelj na more, a pas na ulicu?', s nakanom osvješćivanja javnosti o problemu napuštanja životinja, te apelira na posvajanje napuštenih životinja umjesto njihove kupnje.

'Svakog ljeta, uoči odlaska na godišnje odmore, povećava se broj napuštenih životinja koje lutaju ulicama, izložene udarcima automobila, gladi i žeđi i iživljavanju pojedinaca. Građani koji izbacuju dotadašnjeg člana obitelji na ulicu kako bi mogli nesmetano ljetovati i uživati u odmoru, pokazuju ovim nehumanim činom ne samo neodgovornost, već i nedostatak empatije i suosjećanja prema životinjama koje su u njih imale povjerenja. Osim toga, prebacuju odgovornost za zbrinjavanje životinje suosjećajnim građanima i pretrpanim skloništima za napuštene životinje', navodi u današnjem priopćenju udruga Prijatelji životinja.


Informirajte se o privremenom čuvanju ljubimaca

Na plakatima udruge Prijatelji životinja koji će se moći vidjeti u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Sisku, Velikoj Gorici, Osijeku, Karlovcu, Poreču, Zadru i drugim gradovima, građane se poziva da ne napuštaju životinje, te im se poručuje da niti ne uzimaju životinje ako će ih napustiti.


Potporu kampanji dali su Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Iskon, Zale, Arto, Europlakat, Vectordesign i MojPosao. Više informacija o kampanji i problemu napuštanja životinja te popis hotela za pse, popis hotela koji primaju pse i oglasnik za privremeno čuvanje mogu se naći na www.prijatelji-zivotinja.hr. (Hina)

 

Video Latinica: Nepoznato o poznatome - Dossier Tomislav Karamarko

Na samom početku emisije, emitiran je 15-minutni prilog koji se bavi dosad nepoznatom imovinom Tomislava Karamarka, koje ministar, tvrdi Latinov i Podumljakov istraživački tim, nikada nije prijavio u svojoj imovinskoj kartici

Najnovija Latinica održana je u zgradi Hrvatskog novinarskog društva, a uz legendarnog voditelja Denisa Latina, u njoj je sudjelovao i Munir Podumljak, predsjednik Partnerstva za društveni razvoj.

Emislija se bavila nepoznatom imovinom Tomislava Karmarka koje, tvrde autori, nikad nije prijavio u svojoj imovinskoj kartici. Tako je otkriveno da ima veliku parcelu uz more nedaleko Obrovca, ali i da je 1993. godine žeivio u stanu Alice Petrač, supruge Hrvoja Petrača.

Latinica se bavi Karamarkom: 'Ministar policije 90-ih živio u stanu Petračeve supruge'

Istraživači Latinice otkrili su i kako su tvrtke povezane s Karamarkom sklapale milijunske poslove s državnim tvrtkama, čime se ministra dovodi u direktan sukob interesa.

Što su točno autori i istraživači Latinice otkrili o Karamarkovoj prošlosti, političkoj moći, ali i imovini pogledajte u prilozima.









Laburisti Dragutina Lesara najpopularniji nakon HDZ-a i SDP-a


Premijerka Jadranka Kosor ima potporu 29 posto birača. Zorana Milanovića podupire 43 posto birača.
Za ulazak u Europsku uniju glasovalo bi 57 posto, a protiv bi bilo 37 posto građana, pokazalo je najnovije terensko istraživanje Nove TV i Ipsos Pulsa, provedeno na 100 ispitanika. Što se tiče popularnosti parlamentarnih stranaka, potpora birača SDP-u i HDZ-u je u sve većem padu. Potpora SDP-u je u lipnju iznosila 26,6 posto, a HDZ-u 19,3 posto. Što se tiče SDP-a, ovo je najlošiji rejting u godinu dana, a HDZ-u drugi najlošiji rezultat u posljednjih 12 mjeseci. SDP je primjerice od siječnja izgubio šest posto, a HDZ 4 posto potpore.

Hrvatski Laburisti Dragutina Lesara postali su treća stranka s potporom 5,2 posto birača. Slijedi HNS s 4,7 posto, isto kao HSS. HSP podržava 4,6 posto birača, a HSLS ima potporu 4,4 posto. Od stranaka koje bi prešle izborni prag, tu su još Laburisti sa 6,5 posto, HSLS s pet posto, a blizu su i pravaši s četiri posto. Premijerka Jadranka Kosor ima potporu 29 posto birača. Zorana Milanovića podupire 43 posto birača.


Kaptol: Katolici su u Hrvatskoj diskriminirani i ugroženi!

Netrpeljivost prema katolicima još je iz komunizma, a intenzivirala se neposredno prije i nakon papina posjeta.
Katolička crkva stala je u obranu ugroženosti katolika u javnom životu Hrvatske pa je komisija Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije objavila posebnu izjavu u kojoj 'izražava zabrinutost zbog sve učestalijeg i otvorenijeg iskazivanja netrpeljivosti i nasilja prema katolicima u Hrvatskoj'.

'Netrpeljivost prema katolicima i njihovim vjerskim uvjerenjima baštinjena je iz vremena komunističkog totalitarizma i nikada nije u potpunosti nestala, a u posljednje se vrijeme intenzivirala, posebice neposredno prije i nakon posjeta Svetog Oca Republici Hrvatskoj i hrvatskim katolicima. Sa žaljenjem konstatiramo da državna tijela nisu adekvatno, po službenoj dužnosti, reagirala na otvorene izričaje netrpeljivosti prema katolicima na onaj isti način kako su reagirali kada se radilo o pravima drugih ugroženih zajednica i pojedinaca. Držimo da treba prekinuti s praksom prozivanja i omalovažavanja katolika zbog njihove vjerske pripadnosti, njihova načina života, njihovih vjerskih uvjerenja i učenja, koja se bez ikakvih argumenta proglašavaju nazadnima. Stoga pozivamo državne institucije da ne budu pristrane i da budno paze na dostojanstvo i pravo katolika na življenje svoje vjere i izricanje svojih vjerskih uvjerenja što im jamče hrvatski zakoni', kaže Iustitia et Pax, a njezin tajnik dr. Gordan Črpić tumači da je povod bio 'čitav niz momenata u posljednje vrijeme, posebno prije i poslije papina dolaska'.

'Kada bismo riječ papa zamijenili riječju 'veliki rabin' ili 'episkop' vidjeli bismo o kojoj je konotaciji riječ i državne institucije sigurno bi prepoznale da nije riječ samo o slobodi govora nego o vrijeđanju i omalovažavanju. Po katolicima može ošinuti tko i kako želi, po pitanju vjerskih načela, moralnog nauka... Kako se nekome može reći da je primitivan ako izražava svoje stavove? Takve tvrdnje moraju se argumentirati, a ne demonizirati i stigmatizirati nekoga – rekao nam je Črpić.
Iustitia et Pax tvrdi da se katolici u Hrvatskoj ne boje nikakve argumentirane javne rasprave ili kritike, ali 'nikako ne mogu prihvatiti da se prešutno prihvaća njihovo omalovažavanje bez reagiranja nadležnih institucija'.

'Postoji fakt da su statistički katolici većina, ali sociološki manjina u društvu, tj. da postoji intervenirajuća varijabla koja ureduje da to ne bude tako. Naime, ako je 80 posto katolika u društvu, onda bi 80 posto zastupnika trebalo biti katolicima, 80 posto na javnoj televiziji i u javnim poduzećima, jer bi zastupljenost po zakonu velikih brojeva trebala bi biti takva. Ako nije takva, onda treba dokazati da postoji katolički gen koji je degeneričan, što će teško dokazati ili je riječ o nečem drugome',  tumači Črpić.

'Komisija poziva sve Hrvate i Hrvatice da hrabro u javnosti iznose svoje stavove o raznim temama, da ih znaju argumentirati i dobro uobličiti. Javna rasprava i izmjena argumenata s katoličkog stajališta apsolutno isključuje narušavanje dostojanstva čovjeka, napose svako nasilje koje nedvosmisleno osuđujemo 'kaže se u izjavi, koja je objavljena u utorak i koju potpisuje predsjednik Iustitije et Pax sisački biskup mons. Vlado Košić. (Agencija Vlm)

27 lipnja 2011

Zatvorili su 29 trgovina Turbo Limača, 200 ljudi poslali kući

Višednevni 'rat' Goranka Fižulića i Slobodana Vučićevića završio je zatvaranjem trgovina Turbo Limača. Jedan drugoga optužuju za nepoštovanje ugovornih obaveza

Firma Adria Design, vlasnik i distributer marke Turbo Limač i niza brendova preuzetih krajem prošle godine od Magme, u ponedjeljak je donijela odluku da odmah zatvori svih 29 prodajnih mjesta. Više od 200 zaposlenika poslali su kućama, piše Jutarnji list. Goranko Fižulić i Slobodan Vučićević danima se optužuju za nepoštovanje ugovornih obaveza. Fižulić je potvrdio kao je Vučićević donio odluku bez konzultacija s Magmom koja drži 49 posto u Adria Designu. Trgovački sud poslao je Adria Designu rješenje o privremenoj mjeri zabrane korištenja i raspolaganja marko Turbo Limač za vrijeme trajanja sudskog procesa.



DNEVNIK JADRANKE KOSOR

EKSKLUZIVNO 'Pahor mi je poslao ruže i pismo, uz ovu poruku: ...nisi ni svjesna koliko si ti sama bila važna za završetak pregovora s EU’



koja izjava, da se rasplačeš...

BROJ RADNIH SATI


Godišnje radimo 121 sat manje nego u EU

Sat rada u Hrvatskoj je 9,5 eura: najskuplji je u malim tvrtkama - 12,31 euro, a najjeftiniji u srednjim - od 8,33 do 8,70 eura
Da Hrvati vole spajati praznike i uživati u dugom godišnjem odmoru nije samo opći dojam, nego to neumoljivo pokazuje i statistika. Najnovije, vrlo obuhvatno istraživanje Eurostata o tržištu rada u Europskoj Uniji, plus Hrvatska i Norveška, pokazuje da je 2008. godine stalno zaposleni radnik EU u prosjeku odradio 1746 sati. Istodobno, u Hrvatskoj je na radnom mjestu proveo 1625 sati, odnosno 121 sat manje.

Britanci najmarljiviji

Prosjek EU najviše diže Velika Britanija, u kojoj se najviše radi. U 2008. prosječan broj odrađenih sati u toj zemlji iznosio je čak 2126, a slijede Norvežani (1887) i Rumunji (1852). U grupi zemalja u kojima se najmanje radi, a smjestile su se iza Hrvatske, su Danska, u kojoj je radnik u prosjeku radio 1588 sati, Francuska (1583), Belgija (1541) i posljednja Irska s tek 1492 odrađena sata.

Kada je riječ o cijeni rada, vrlo važnom pokazatelju cijene proizvodnje i konkurentnosti ekonomije, podaci govore da je među novim članicama EU najskuplji rad u Sloveniji, u kojoj radnik u prosjeku na sat stoji 13,90 eura. Slijedi Hrvatska (oko 9,5 eura), a potom Češka (9,16 eura), Mađarska (7,84), Slovačka (7,37), Rumunjska (4,20)...

U Hrvatskoj je najskuplji rad u malim tvrtkama do 49 zaposlenih: cijena rada po satu iznosi 12,31 euro. U tvrtkama od 50 do 1000 zaposlenih, radnik je po satu plaćen od 8,33 do 8,70 eura, a u poduzećima koja zapošljavaju više od tisuću ljudi cijena rada je 10,19 eura. Prema podacima Eurostata, prosječna cijena rada u 27 zemalja EU iznosi 21,78 eura. Pritom je najviša u Danskoj (36,23 eura), a najmanja u Bugarskoj (samo 2,56 eura).

Skupi doprinosi

Najveći dio troška rada odnosi se na plaće i naknade, te na socijalne doprinose koje plaća poslodavac. U prosjeku, 27 zemalja EU plaća 22 posto za socijalne doprinose, ali među zemljama postoje velike razlike. Najviši su u Švedskoj (29,73 posto), a najmanji na Malti (8,26) i u Norveškoj (6,32). U Hrvatskoj socijalni doprinosi čine 15,21 posto ukupnog troška rada. Gotovo zanemariv dio troška rada odnosi se na stručno usavršavanje, a najviše je u Francuskoj (2,12 posto), Nizozemskoj (1,30) te u Mađarskoj (1.09).

26 lipnja 2011

Tragičan kraj: Paravinja priznao da je ubio 17-godišnju Antoniju Bilić

Uhićeni vozač kamiona Dragan Paravinja na ispitivanju je priznao ubojstvo 17-godišnje Antonije Bilić. Na tiskovnoj konferenciji u 22 sata u Banja Luci ovu informaciju bi službeno trebala objaviti i policija.

Dragan Paravinja je u nedjelju navečer prilikom ispitivanja priznao ubojstvo 17-godišnje Antonije Bilić iz Drniša, koja je posljednji put viđena 7. lipnja kako ulazi u njegov kamion, javlja Glas Srpske, koji se poziva na izvore u tamošnjem MUP-u. Paravinja je navodno policiji priznao da je Antoniju zadavio i bacio u rijeku Krku.

Podsjetimo, Paravinja je uhićen u nedjelju nakon četiri dana skrivanja, u 11.55 sati u selu Donji Srđevci, na obroncima planine Motajice. Ravnatelj policije RS
Gojko Vasić i zamjenik ravnatelja policije RH Milijan Brkić na press konferenciji održanoj u 18 sati u Banja Luci nisu htjeli govoriti o tome što je na ispitivanju kazao uhićeni 43-godišnji Paravinja, ali su naveli da on "surađuje i govori", prenose Nezavisne novine.

Vasić je rekao da će Paravinja nakon kriminalističke obrade biti predat u nadležnost Osnovnom sudu u Sokocu radi provođenja istrage o pokušaju silovanje jedne djevojke u Istočnom Sarajevu 2005. godine. Potom će biti predan Sudu BiH radi određivanja ekstradikcijskog pritvora.


Zamjenik ravnatelja policije RH
Milijan Brkić nije želio kazati hoće li Paravinja biti izručen Hrvatskoj, rekavši da je to u nadležnosti ministarstava pravosuđa BiH, Hrvatske i Srbije.





Kosor: Poduzeti sve da Paravinja bude izručen Hrvatskoj

Odmah nakon potvrde MUP-a kako je osumnjičeni Dragan Paravinja priznao ubojstvo Antonije Bilić, premijerka Jadranka Kosor razgovarala je s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

EKSKLUZIVNO: Uhićen Paravinja u Donjim Srđevićima!

Policija RS nam je potvrdila da je uhićen Paravinja!
Supruga Paravinje Milijana i ujak koji su bili pritvoreni dva dana sada se nalaze u kućnom pritvoru. Vidjeli smo ujaka Paravinje koji je otišao samo do lokalnog dućana i vratio se brzo kući.

Podsjetimo, Paravinja je u oproštajnom pismu naveo da nema nikakve veze s Antonijinim nestankom, ali je i uputio policiju da traži crni Mercedes beogradskih registracijskih oznaka.
Vještačenje tragova koji su očevidom izuzeti u kamionu kojim je upravljao osumnjičeni Dragan Paravanja je završeno i postoji dokaz da je Antonia bila u spornom kamionu. Potvrdio nam je to glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec.


Najbolja premijerka na svijetu: Kosorica učenici daruje 20 tisuća kuna da kupi glasovir

PREMIJERKA Jadranka Kosor u teškoj je medijskoj ofanzivi nakon potvrde iz Bruxellesa da će Hrvatska do kraja lipnja zatvoriti pregovore. Nakon što je jučer cijeli dan bila u Vukovaru na proslavi Dana državnosti, danas u 10,15 ide u novozagrebački kvart Zapruđe jednoj darovitoj učenici predati novčanu potporu za kupnju klavira. Dat će joj 20 tisuća kuna.

Riječ je o Gabrijeli Papec, učenici drugog razreda osnovne škole Zapruđe koja pohađa i glazbenu školu Vatroslav Lisinski. Radilo bi se o hvalevrijednoj donaciji i gesti, da nije prije najavljena preko premijerkinog protokola za odnose s javnošću, što znači da su na teren pozvani novinari koji bi trebali zabilježiti ganutljive humanitarne trenutke premijerke i učenice.