.

.

Hrvatska hitno treba veće plaće, sindikati će ih tražiti i akcijom na ulici


31 srpnja 2011

Umirovljenici premijerki: Nismo se mučili cijeli radni vijek da nas sad gulite bez obrazloženja

"STRPLJENJU hrvatskih umirovljenika došao je kraj, nije 1,2 milijuna umirovljenika svoj radni vijek provelo mučeći se da bi ih se sada bez obrazloženja ponovno pokušalo oguliti", navodi se u priopćenju kojeg potpisuje Blok umirovljenici odnosno koalicija umirovljeničkih stranaka.
Refome a ne blokade

Naime, oni su se oštro usprotivili najavama o zamrzavanju rasta mirovina te su zatražili od Vlade da iznađe u proračunu oko 60 milijuna kuna, koliko bi to odmrzavanje ove godine stajalo državu. Umirovljenici su posebno ogorčeni postupcima Jadranke Kosor jer zbog toga jer se na podcjenjivački način obraća umirovljenicima i to putem medija.

"Bez odlaganja treba započeti s mirovinskom reformom kako bi se prvi efekti vidjeli već u prvoj polovici 2012. godine", poručuju umirovljenici najavljujući da će preispitati svoju odluku o daljnjem sudjelovanju u radu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Ukinite povlaštene mirovine
Pozvali su ponovno premijerku da ukine 14 posebnih zakona po kojima određene kategorije dobivaju povlaštene mirovine.

 

Tko je tu lud ?


Ovo je cesta do novog trajektnog pristaništa za Rab. Potrošeno je 40 mil. kn. Fali samo 200 m. ZAŠTO?

Nesnosne gužve za trajekt i tisuće automobila, kamiona i autobusa koji su krhku rivu majušnog Jablanca iskrivile do neprepoznatljivosti (srećom, 2003. je obnovljena) ovog su ljeta trebali postati stvar prošlosti. U posljednje dvije godine napravljeno je, naime, ono o čemu se pričalo više od dva desetljeća - u Stinici, u susjednoj uvali izgrađeno je veliko, moderno trajektno pristanište koje je trebalo zamijeniti jablanačko, potpuno neadekvatno za današnje kapacitete. 

Napravljena je i velika, lijepa trotračna cesta, sve zajedno 2,35 kilometara, s dva traka prema novom pristaništu i jednim za vozila koja silaze s trajekta. Sve je to zajedno koštalo 40-ak milijuna kuna, od čega je senjska Lučka uprava participirala sa 30, a Hrvatske ceste sa 10 milijuna. Naizgled, osigurane su sve predispozicije da se već ove sezone obavi povijesna seoba. Sve osim jednog sitnog detalja - između trajektne luke i ceste koja vodi prema njoj ostao je komad ničega. Cesta naglo prestaje. Tu je nekih 200 metara praznine, tek maleni jednotračni put, preuzak za jedan veći automobil. Drugim riječima, izgleda kao da je netko nešto gadno zajebao.

Za ovako bizaran ishod velikog državnog projekta moralo bi barem postojati donekle logično objašnjenje, ali kada se radi o državnim tvrtkama, po svoj prilici dobit ćete birokratsko. Josip Borić, državni tajnik za otočni i priobalni razvoj i odnedavno prvi čovjek primorsko-goranskog HDZ-a, ne vidi ništa sporno u tome što se pristanište nije otvorilo za ovu sezonu i što nedostaje komad ceste. Kaže da rokovi ionako nisu postojali pa se nisu mogli ni probiti, a već je samo po sebi hvalevrijedno što su se u godinama recesije ipak uspjela pronaći sredstva za pristanište.

Uostalom, ako je trajekt iz Jablanca išao 48 godina, ništa se neće promijeniti ako ostane još jednu sezonu. Iduću, 50. sezonu, bit će u Stinici. Projekt je obuhvaćao tri građevinske dozvole, prvu za luku, drugu za dio pristupne ceste i treću za terminal. Kako je Rapska plovidba u međuvremenu kupila veći trajekt, odustalo se od terminala. U međuvremenu, došlo je do prijepora između Lučke uprave i Hrvatskih cesta oko nadležnosti za tu česticu, pa tih 200 metara na kraju nije riješeno - kaže Borić koji je operativno vodio ovaj projekt.

Zaboravljena cesta

Iako će odgovorni teško to priznati, ispada kao da je netko na posljednjih 200 metara spojne ceste zaboravio. U međuvremenu, zadatak gradnje pripao je Hrvatskim cestama koje bi sve zajedno mogle završiti za 15-ak dana, ali se zbog natezanja s Lučkom upravom još uvijek nisu riješili papiri. U toj tvrtki samo šturo najavljuju da je trenutačno u tijeku ishodovanje potrebne dokumentacije kako bi se preostali dio ceste mogao izgraditi, kao i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a cijena dodatnog komada ceste za sada nije poznata.


30 srpnja 2011

KAKO SE KREĆU CIJENE?


Za stan od 60m2 u Zagrebu treba raditi 22,6 godina, u Ljubljani 16,6, a u Beogradu čak 52

Istražili smo koliko mladi u zemljama regije moraju raditi i izdvojiti novca za jedan prosječan stan
Odluče li razmisliti o kupnji vlastitog stana, nakon što usporede ratu kredita za stan od 60-ak kvadrata na zagrebačkoj Trešnjevci, primjerice, sa svojom plaćom, mnogi podstanari u startu će odustati. Kako bi tek reagirali da se susretnu s nemogućom misijiom koja je realnost kod naših istočnih susjeda koji požele kupiti stan iste veličine.

Rijetki imaju keš

Da bi kupila stan u Zagrebu od 60 četvornih metara, koji košta 108.000 eura ili 799.200 kuna (prosjek je 1800 eura za kvadrat) osoba s prosječnim hrvatskom plaćom od 5425 kuna morat će raditi 12 godina i tri mjeseca.

Naravno, pod uvjetom da daje cijelu plaću i da odmah plati u kešu. Realnija je opcija ipak da digne kredit, jer od nečega se mora živjeti. U tom slučaju, ako se odluči na otplatu od 25 godina, stan će platiti 676.573 kunu više, što je iznos kamata. Ukupno će, dakle, stan od 60 kvadrata platiti 1,475.773 kuna (uz kamatu od 6,75 posto). Dakle, za svoj stančić bi radili 22,6 godine i to pod uvjetom da dajete cijelu svoju plaću od 5425 kuna!

NARODE HRVATSKI, PROBUDI SE !!??


Vlada smanjuje javni dug zamrzavanjem mirovina i plaća do 2014.

Lovrinčević upozorava kako je nužno zamrzuti troškove plaća i mirovina u sljedeće dvije do tri godine kako se ne bi u pitanje dovelo povećanje javnog duga, kreditni rejting zemlje i ugrozilo tečaj kune

Kada je premijerka Jadranka Kosor na ovotjednoj sjednici Vlade predstavila smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2012. do 2014. godine mnogi su prokomentirali kako su očekivanja gospodarskog rasta i oporavka možda malo preoptimistična. Uzme li se u obzir činjenica da je Hrvatska i u prvom tromjesečju ove godine bilježila pad BDP-a, jasno je zašto mnogi sumnjaju da bi dobra turistička sezona mogla pokrenuti rast koji bi na godišnjoj razini iznosio oko 1,3 posto.

No, ambiciozan plan smanjenja javnog duga, pogotovo nakon što je Hrvatska prije manje od mjesec dana izdala novu seriju državnih obveznica kako bi financirala tekuće troškove, izazvao je sumnju kod ekonomskih analitičara.


Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević za
Novi list je pojasnio kako su planovi o smanjenju deficita ostvarivi jedino ako se ostali rashodi ne povećavaju.

"Sav prirast od ekonomskog rasta otići će na kamate, a ne treba zanemariti ni povećanje troškova pridruživanja Europskoj uniji, niti rast troškova mirovina sve većeg broja umirovljenika", upozorava Lovrinčević i dodaje kako nema prostora za rast plaća i mirovina ako se rashodi žele zadržati na planiranim razinama.


Upozorava kako je nužno zamrzuti troškove plaća i mirovina u sljedeće dvije do tri godine kako se ne bi u pitanje dovelo povećanje javnog duga, kreditni rejting zemlje i ugrozilo tečaj kune.


Lovrinčević na kraju zaključuje kako plaće i mirovine jednostavno neće moći rasti iako se vlada obvezala da će plaće zaposlenih u javnom sektoru rasti ukoliko Hrvatska zabilježi dva kvartala s rastom BDP-a od dva posto.

 

Jedan od komentara uz članak....

katlin, 30.07.11. 12:46
Ma nije moguće da se jedino može šparati zamrzavanjem mirovina na tri godine.? Mirovine su ionako zamrznute već tri godine to znači da će biti zamrznute 6 godina.
Lovrinčeviću, valjda znaš da je u samostalnoj Hrvatskoj HDZ vlada pokrala mirovinski fond preuzet od SFRJ u kojem je bilo novaca za dvogodišnju isplatu mirovina (koje su tada bile pristojne) i nikad taj novac u fond nije vratila.
Pa je HDZ vlada uvela gomilu nezasluženih mirovina, dakle onih koje se baziraju na temelju kojekakvih zakonom donešenih prava, a ne uplaćenih doprinosa, od mirovina dombranima pa nadalje.
I nije neobično da broj umirovljenika raste jer umirovljuje se najbrojnija poratna generacija zaposlenika.
Isto tako HDZ vlada odbija razdvojiti masu mirovina koje su stečen po osnovi doprinosa u odnosu na one druge koje su veće i povlaštene.
Informacije o strukturi korisnika mirovina Lovrinčević može naći na stranicama HZMO.
Mirovine stečene po osnovi uplata diprinosa su zadnje koje bi trebale ostati zamrznute jer se već tri godine na njima štedi.
Zašto se ne počne štediti na investicijama - cijeni radova na cestama, mostovima, zg aerodromskoj zgradi i slično. Evo - neki dan je vlada potpisala papir za gradnju bolnice u Puli, a istovremeno nam nedostaje 3000 liječnika. Očito ih nije briga što će zgrada bolnice stajata prazna?

29 srpnja 2011

SKANDALOZNA ODLUKA VATIKANA TJERA ISTARSKU BISKUPIJU U BANKROT


Papa suspendirao biskupa kako bi Talijani dobili zemlju u Istri

Budući da istarski biskup mons. Milovan nije htio potpisati takvu odluku, javlja HTV, papa Benedikt XVI. suspendira ga na jednu minutu (!) i upravljanje daje jednom španjolskom biskupu...


Porečko-pulskom biskupu mons. Ivanu Milovanu prijeti deložacija iz njegove rezidencije u Poreču, a deložirat će ga, ni više ni manje, nego sam Vatikan. 

Tu gotovo nevjerojatnu informaciju objavio je središnji Dnevnik HTV-a, kao epilog zamršene priče o vlasništvu nad nekadašnjim benediktinskim samostanom Dajla u Istri, kojega je oduzela komunistička vlast, nakon čega su benediktinci odselili u Italiju.

Benediktincima je isplaćena odšteta za oduzeto zemljište, koje je kasnije vraćeno u povratu imovine Porečko-pulskoj biskupiji. No, talijanskim benediktincima to nije bilo dovoljno, pa su podigli tužbu na hrvatskom sudu i izgubili parnicu.

Nakon toga, objašnjava vlč. Ilija Jakovljević, kancelar biskupije, papa Benedikt XVI. formira posebnu komisiju, koja ignorira odluku hrvatskog suda i vraća zemlju talijanskim benediktincima.

Budući da istarski biskup mons. Milovan nije htio potpisati takvu odluku, javlja HTV, papa Benedikt XVI. suspendira ga na jednu minutu (!) i upravljanje daje jednom španjolskom biskupu koji potpisuje odluku da se benediktincima mora vratiti sporna zemlja. Navodno je u toj komisiji bio i kardinal Josip Bozanić, od kojega HBK traži da Vatikan odgovori od takve odluke.

Provede li se ta odluka, biskupija istarska, praktički je pred bankrotom, objasnio je kancelar Jakovljević, koji je rekao da je Porečko-pulska biskupija sve prijavila DORH-u, jer je novac benediktincima trebao biti isplaćen preko njihove filijale u Hrvatskoj na račun u Njemačkoj, što, tvrdi Jakovljević, miriše na "pranje novca".

 

8. srpnja dobio novu funkciju


Hebrang postaje šef CSI-ja za komunističke zločine

Zadatak Ureda je pronaći lokaciju, urediti je i prigodno obilježiti, a ekshumacije rade samo iznimno

Istaknuti hadezeovac Andrija Hebrang izlazi iz politike, i to ravno na funkciju s koje će se u idućih osam godina baviti utvrđivanjem i prebrojavanjem kostiju žrtava komunizma. Sabor ga je, i to neposredno prije raspuštanja uoči ljetne stanke, na sjednici od 8. srpnja imenovao predsjednikom Upravnog vijeća Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

Nema politiziranja
Osnivanje Ureda (i to 20 godina nakon pada komunizma!), s ciljem da se bavi utvrđivanjem isključivo komunističkih zločina, smatra Hebrang, nije politički motivirano. – Rekao sam da odlazim iz politike i u tome sam dosljedan. Nakon isteka mandata Sabora, više se neću kandidirati – kaže jedan od vodećih hadezeovaca i dodaje da se nipošto ne bi prihvatio funkcije predsjednika Upravnog vijeća ureda koji će tražiti grobove žrtava komunizma, da se nije pozdravio s politikom.

– Ured je osnovan s ciljem da se oda počast žrtvama koje su pale bez suđenja. Politizacija je nedopustiva - izričit je. Kaže da je još prije četiri godine Vladi predložio Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata (zakon je usvojen tek u ožujku) i da se o njemu puno raspravljalo, te da je to glavni argument za politički konsenzus o istraživanju zla koje su posijali komunisti za vrijeme svoje vlasti. – Glavni dokaz tome da politike neće biti u radu Ureda jest činjenica da su i zastupnici SDP-a podržali zakon – kaže Hebrang.

Na primjedbu da je postavljen za predsjednika Upravnog vijeća Ureda nekoliko mjeseci prije izbora, i to na nevjerojatno dugo razdoblje od osam godina, odgovara da funkcija nije stalna jer ga novi saziv Sabora može smijeniti ako to želi, kao što se i inače mogu smjenjivati upravni odbori. Govoreći o svojoj novoj "zanimaciji" za koju tvrdi da nije sinekura, Hebrang kaže da je već održana jedna sjednica Upravnog vijeća Ureda i da se poduzimaju predradnje kako bi Ured bio registriran. Ima prostor u zgradi Zagrepčanke, a imenovan je v.d. ravnatelja, povjesničar Tomislav Anić.

Austrijske banke srušile tečaj, Rohatinski uzvraća udarac


Nakon dugog vremena Hrvatska narodna banka ovih je dana intervenirala na deviznom tržištu plasirajući 238,9 milijuna eura kako bi smirila pritisak na rast tečaja kune, odnosno njezino slabljenje prema euru.
Inače, uobičajeno je tijekom ljeta, zbog većeg priljeva eura zbog turizma, da je tečaj kune niži. No do pritisaka na slabljenje kune došlo je jer su neke banke ponovile uhodani scenarij napravljen prije nešto manje od deset godina i prebacile novac svojim bankama-majkama. Odnosno, višak kunske likvidnosti koje imaju konvertirale su u euro, proslijedile vlasnicama i pri tome dobro zaradile. Riječ je o poslu koji su obavile austrijske banke u zemlji. A među vodećim austrijskim bankama su Raiffeisen, Erste i Hypo Alpe Adria banka.

Guverner Željko Rohatinski potvrdio je da je do slabljenja kune došlo zbog iznošenja novca izvan granica gdje će se plasirati, a zbog viška likvidnosti koje banke imaju u zemlji. Potvrđuje i da je riječ o operaciji domaćih banaka kćeri i njihovih vlasnica majki u inozemstvu, na temelju čega na konsolidiranoj osnovi ostvaruju dobit. Rohatinski najavljuje i mjere koje će poduzeti u slučaju da se takve operacije nastave.

Više kuna u pričuvu?
'Ili ćemo poduzeti daljnje devizne intervencije, ili ćemo povući dio kunske likvidnosti kroz povećanje pričuve, ili uvesti parcijalne mjere prema bankama koje su dovele do takve situacije', poručuje guverner.

Deviznim intervencijama HNB bi opet mogao intervenirati otkupom kuna, no naravno, ako bi se pritisak na kunu produbio, HNB bi mogao povećati obveznu pričuvu banaka koja sada iznosi 13 posto. Odnosno, banke bi nakon dugogodišnje borbe opet morale u pričuvu izdvajati više kuna. Koje bi se pak parcijalne mjere prema određenim bankama mogle provesti, zasad nije poznato.

Iako se govorilo da je samo jedna banka provela špekulativni napad na kunu, ipak ih je bilo više – austrijskih, a jedna je bila lider te je nagomilala 700 milijuna eura gotovine. Na upit HNB-a zašto je to učinila, odgovoreno je da 'usklađuju svoje devizne pozicije'. No središnjoj banci nije trebalo puno da shvati kako je riječ o operacijama već viđenima, a nastalima zbog viška kuna koje banke ne plasiraju na domaćem tržištu. HNB je u srijedu i iznio podulje objašnjenje na svojim web stranicama na kojima iznova tumači kako je obrana tečaja eura prema kuni važna zbog održavanja stabilnosti cijena te stabilnosti domaćeg bankovnog sustava. Zbog toga poručuju da će koristiti sve potrebne instrumente da tečaj održe stabilnim, ali i kažu kako i značajni sudionici deviznog tržišta moraju ocjenjivati svoje, a i šire interes gospodarstva u kojem djeluju i o kojem ovise.

Švicarac i američki dug
Zbog raznih upita zašto HNB ne intervenira na tržištu i u slučaju švicarskog franka, HNB na svojim web stranicama objašnjava da se vrijednost kune i švicarskog franka izračunava na temelju odnosa eura i franka na deviznim tržištima, a što je izvan njihova utjecaja. Brigu o tečaju švicarskog franka prema ostalim svjetskim valutama vodi Švicarska narodna banka. U HNB-u ponavljaju da je do jačanja franka došlo zbog veće potražnje za tom valutom, a zbog financijske krize te da buduće kretanje švicarskog franka ovisi o svjetskim gospodarskim prilikama, među kojima se trenutačno ističe problem američkog duga i kriza dijela članica eurozone. Stoga HNB ponavlja da vrijednost švicarskog franka na tečajnici HNB-a nije odraz njihove tečajne politike, nego 'preslikava' međuvalutne odnose u svjetskim relacijama. (Agencija VLM)


Povijesna odluka Slovenije: Istospolnom paru dozvolili posvajanje djeteta


MINISTARSTVO rada, obitelji i socijalne skrbi Republike Slovenije odlučilo je da lezbijka može posvojiti trogodišnje biološko dijete svoje partnerice, s kojom živi u registriranoj izvanbračnoj zajednici, donosi portal crol.hr.
Naime, u Sloveniji je nedavno izglasan novi Obiteljski zakon koji istospolnim parovima omogućava posvajanje djece njihovih partnera i partnerica.


Posvajanje djeteta lezbijki je prvo odbio ljubljanski Centar za socijalnu skrb uz objašnjenje da za zahtjev nije bilo pravne podloge. Ona se potom odlučila na tužbu.


U zahtjevu je, među ostalim, naveden i primjer jednog heteroseksualca koji je prošle godine dobio dozvolu za posvojenje djeteta svoje partnerice. Kao, argument, lezbijke su navele da bi suprotna odluka u njihovom slučaju značila diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije, navodi portal. Osim toga, prekršila bi se i Konvencija o pravima djeteta koja spominje pravne obveze oba roditelja, kao i Europska konvencija o ljudskim pravima.


Ovo je prvi slučaj u kojem je partnerica odlučila podići zahtjev u Centru za socijalnu skrb za posvajanjem djeteta koji su ona i njena partnerica začele umjetnom oplodnjom. Povijesni je trenutak bila odluka Suda i ministarstva da se posvajanje odobri.


"U postupku se nekoliko puta  pokazalo da je ova vrsta posvajanja apsolutno u najboljem interesu djeteta koje živi u ovakvoj zajednici i koja mu jamči prikladno obiteljsko okruženje, sigurnost i podršku, a oni su ključni za razvoj djeteta", stoji u objašnjenju odluke Ustavnog suda.

 

Ustavni sud ukinuo zakon koji Srbima jamči tri zastupnika


Ustavni sud jednoglasno je ukinuo članak Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina po kojemu se Srbima jamčilo najmanje tri saborska zastupnika, a ostalim manjinama dvostruko pravo glasa.
Riječ je o članku 1. po kojem su manjine zastupljene s više od 1,5 posto išle na opće izbore, a one zastupljene ispod tog postotka su imale dvostruko pravo glasa.

Kako je Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski Sabor razradio da se najmanje tri zastupnika koji su rezervirani Srbima daje listi koja je dobila većinu u svim izbornim jedinicama, bilo je izvjesno da se time pogoduje SDSS-u. Te su odredbe također ukinute.

Ustavni sud je odgovorio i na primjedbu koju je iznosio Furio Radin, da se mijenjaju izborna pravila par mjeseci pred izbore. Navode da se zabrana promjene izbornog zakonodavstva najmanje godinu dana pred izbore ne odnosi na pitanje nacionalnih manjina.

Ustavni suci su naložili da se na izbore ide po starim pravilima, pod uvjetom da Sabor do izbora ne donese novi zakon. To znači da pripadnici nacionalnih manjina biraju najmanje 5, a najviše 8 svojih zastupnika. Manjina zastupljena s više od 1,5 posto bira najmanje jednog, a najviše 3 zastupnika, a ostale imaju pravo na najmanje četiri zastupnika.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec rekla je da svojim odlukama Ustavni sud ne umanjuje prava nacionalnih manjina, niti narušava pravnu sigurnost. (Agencija VLM)


28 srpnja 2011

Bravo! Za pomoć gladnoj djeci uplatili ste 155.000 kuna. Pomoć je potrebna i dalje!

Nakon priloga u Dnevniku Nove TV o gladnima u Somaliji - na račun hravtskog UNICEF-a pristiglo je više od 155 tisuća kuna donacija građana.
U UNICEFU kažu da građani i dalje uplaćuju novac kako bi pomogli djeci na rogu Afrike koji je pogodila jedna od najvećih humanitarsih katastrofa u povijesti.
U Somaliji djeca umiru od gladi, a svatko od nas može pomoći. Građani mogu pomoći donacijama, a na stranici www.unicef.hr jedan mali paketić košta samo 42 kune, što je tjedan dana hrane za svako dijete.

Građani Hrvatske također se mogu pomoći doniranjem putem UNICEF-ovih internetskih stranica ili žiro računa 2360000-1500124852, poziv na broj 2011-073-98.
Ukoliko građani ili tvrtke žele dati svoje novčane donacije mogu to učiniti uplatom na žiro račun Hrvatskog Crvenog križa:
2340009-1511555516 poziv na broj odobrenja 06.

Sve donacije koje se prikupe na ovom žiro računu, Hrvatski Crveni križ će doznačiti na račun Međunarodnog Crvenog križa koji će distribuirati potrebnu pomoć najugroženijem stanovništvu.

Predstavnici Međunarodnog Crvenog križa imaju svoje predstavnike u Keniji (Nairobi) gdje zajedno s članovima Kenijskog Crvenog križa koordiniraju potrebnu pomoć.


Pratite utakmicu Dinamo (B) – NK Varaždin putem Interneta

Utakmicu Dinama iz Bukurešta i NK Varaždina neće prenositi HTV, ali zato je tu Internet i livestream kanali putem kojih će Varaždinci moći pratiti utakmicu...

Gostovanje nogometaša Varaždina u 3. pretkolu kvalifikacija za Europsku ligu u Bukureštu HTV neće prenositi.

Od večerašnjih susreta hrvatskih predstavnika, na 2. programu HTV-a može se pratiti prijenos RNK Split - Fulham iz Dugopolja, koji počinje u 19.30 sati, a osiguran je i prijenos iz Stokea, gdje gostuje Hajduk s početkom u 20.45 sati.

Varaždinci će se tako morati sami snaći, a za naše čitatelje koji dosad nisu upoznali blagodati Interneta, dajemo dva linka na kojima bi se susret mogao pratiti putem livestreama:

>> Dinamo (B) - NK Varaždin @MKTV
>> Dinamo (B) - NK Varaždin @Fromsport


Za navedene kanale nije potrebno instalirati nikakve dodatne playere ili pluginove, dovoljno je samo pričekati učitavanje i pustiti prijenos.  Naravno - ne odgovaramo ukoliko se prijenos ne pojavi...

Tekstualni prijenos utakmice možete od 20.00 sati pratiti i na eVarazdin.hr


Zbog pretplate HRT građanima uzima sva primanja, a Prisavlje svoj porezni dug plaća u ratama


"PREMA rješenju od 26. srpnja ove godine  Porezna uprava će ovrhom od HRT-a naplatiti preostalih 38.819.324,59 kuna od ukupno 49.980.314 kn koje se odnose na PDV iz 2002. godine", navodi se u posebnom priopćenju Hrvatske radio televizije u kojoj su obavijestili javnost da im je Porezna uprava sjela na račune potražujući 38.8 milijuna kuna.

"Iako je spor još na Upravnom sudu, a HRT se žalio da dug prema tadašnjem zakonu uopće ne postoji te da je sad već u zastari, žalba ne odgađa provedbu ovrhe", pojašnjavaju s Prisavlja.


Podsjetimo kako prema dosadašnjim napisima HRT ima duga od oko pola milijardi poreznih obveza, a veliki dio duga nastao je zbog neplaćenog PDV-a.


Oni mogu u 30 rata...
"HRT je iskoristio mogućnost reprograma nespornog dijela duga nastalog od 2004. do 2008. Nespornih 20 milijuna kuna glavnice i čak 55 milijuna kamata HRT će vratiti u 30 mjesečnih rata, dok će preostalih oko 300 milijuna kuna nastaviti osporavati sudskim putem", obavijestili su s HRT-a dodajući kako će unatoč novonastaloj situaciji HRT i dalje nastojati ispunjavati sve svoje obveze prema dobavljačima i zaposlenicima.

Zanimljivo je ovo prigodom podsjetiti se kako su u medijima proteklih mjeseci izlazila svjedočanstva ljudi kojima se ovrhom  sjelo na račune zbog neplaćanja TV pretplate. Ovrhama se "sjedalo" na cjelokupni iznos mirovina ili plaća, a Prisavlje nije građanima nudilo mogućnost otplate na rate.


... a građani odmah i sve
Što je dozvoljeno bogovima nije građanima, a HRT će svoj dug moći platiti u 30 rata, a ostalima će se crpiti primanja do podmirenja duga.


Logika suca Lozine

'Davanje novca carinicima nije mito nego nagrada!'

'Davanje novca carinicima ne spada u kazneno djelo, već je to običaj na ovim prostorima', napisao je u presudi sudac splitskoga Županijskoga suda Slavko Lozina, u javnosti poznat po skandalima i kontroverznim izjavama.

Splitski sudac Slavko Lozinina u presudi koju je donio u listopadu prošle godine zaključio je da špediter koji je cariniku u više navrata davao po 50 DEM jer mu je ovaj žurno carinio robu, nije počinio djelo davanja mita, niti je carinik koji je uzimao novac bio podmićen. 
Ova Lozinina presuda je u žalbenom postupku na Vrhovnom sudu.

Sudac jednog od najvećih županijskih sudova u zemlji doslovno je u presudi napisao da davanje novca carinicima ne spada u kazneno djelo, već je to običaj na ovim prostorima!


Optuženik P.Š. (carinik u Carinarnici Split op.a.) pojasnio je na glavnoj raspravi da je točno da su oni i S.M. (također carinik) od Ž.Č. (vlasnik špediterskog poduzeća) u nekoliko navrata dobili po 50 maraka za ažurnost ..... Davanje nagrade nekome za kvalitetno i ažurno obavljen posao nije kazneno djelo, to je uobičajeno na ovim prostorima da se osobama koje su izvršile određene usluge za naručioca isti nagrade simboličnom svotom novca ili nekim poklonom u znak zahvalnosti tretira se kao poklon, a ne kao kazneno djelo primanja ili davanja mita iz čl. 347 i 348 Kaznenog zakona - doslovno je u svojoj presudi naveo sudac Lozina, piše
Večernji list.

"U konkretnim slučajevima špediter davanjem simbolične nagrade nije počinio kazneno djelo davanja mita, jer nije tražio od tih osoba da u okviru svoje nadležnosti obave neki posao koji nije u njihovoj nadležnosti ili ga nisu smjeli obaviti", obrazložio je Lozina svoje stavove po kojima ispada da se u Hrvatskoj ne bi trebalo ni uputiti k liječniku bez 100 eura u džepu. 

 

27 srpnja 2011

VIC DANA


Jandroković: Ulazimo u društvo najuspješnijih zemalja na svijetu

IZJAVA DANA


Lesar: 'S HDZ-om se ne može ulaziti u koaliciju nego samo u Remetinec'

Oporavak drvne industrije


Tvrtka vratila na posao sve otpuštene!

Tvrtka Spin Valis iz Požege koja se bavi izradom namještaja nakon vala otpuštanja tijekom 2008. i 2009. sve je svoje radnike vratila na posao. Zaposlenost bi u toj tvrtki mogla biti još veća jer se tržišta na koja izvoze sve jače oporavljaju i raste potražnja za namještajem.

Spin Valis ove godine planira ostvariti konsolidirani prihod od oko 140 milijuna kuna, a samo tijekom 2011. bilježi rast prometa od 20 posto, ističe predsjednik Uprave Spin Valisa, Zdravko Jelčić.

On tvrdi da drvna industrija ima potencijal za povećanje izvoza, ali loša makroekonomska i monetarna politika i dalje čine hrvatske izvoznike nekonkurentnima na svjetskom tržištu te potiče i povećava izvoz poluproizvoda i sirovina, a ne namještaja, piše
Jutarnji list.

Spin Valis ipak ugovara nove poslove na europskim tržištima, ali zbog loše politike prema sektoru sve se teže nosi s cijenama proizvođača namještaja iz Istočne Europe.


"Nosimo se još uvijek s inozemnom konkurencijom, ali na račun
vlastite dobiti", ističe Jelčić.

Država bi, smatra on, trebala stvoriti pretpostavke da se Spin Valis, ali i drugi drvoprerađivači po svim elementima izjednače konkurentnim tvrtkama iz drugih zemalja.


"Moramo investirati jer smo prisiljeni izvoziti. Bez izvoza, oslanjajući se samo na domaće tržište na kojem kupovna moć pada, mogli bismo zatvoriti tvrtku", napominje Jelčić.


Inače, ova industrija prva je ušla u krizu i prošla val rezanja i otpuštanja. Usprkos tome, za razliku od poljoprivrede ili brodogradilišta u drvnu se industriju ulaže jako malo, nedovoljno da ta grana pojača investicije koje su joj prijeko potrebne.
danas

NOVCE HOĆE, TURISTE NEĆE


Sramotna poruka HDZ-ova glasila u Makarskoj: Ne želimo turiste iz BiH, smetaju, a ne možemo ih izbjeći

Ivo Ćurković, izvršni urednik tjednika Makarsko primorje, reagirao je kao i Dijana Čuljak kada je izjavila da turisti iz BiH 'samo zauzimaju plažu'
'Bolji je jedan gost koji će dnevno ostaviti 500 eura nego njih deset koji će ostaviti po 30 eura ili njih nekoliko stotina ili tisuća koji vikendom dolaze iz BiH na jednodnevne izlete… Turizam je na ovaj način u problemima. Radi se o kampanjskim gostima koji smetaju, ali koje se ne može izbjeći i eliminirati...'

Ako ste pomislili da je napisano izgovorila HTV-ova vedeta Dijana Čuljak , prevarili ste se. Ove 'briljantne' misli izašle su iz pera novinara kojeg plaćaju građani, no ne kroz pretplatu, već kroz porez, piše tportal .

Riječ je o Ivi Ćurkoviću, izvršnom uredniku tjednika Makarsko primorje, lista u vlasništvu Grada Makarske, koji služi i kao glasilo HDZ-a, koji upravlja tim gradom i izdašno financira list da bi prezentirao 'jedinu i pravu' istinu. A ona očito nije onakva kako ju je prezentirao HSS-ov ministar turizma Damir Bajs koji je izjavio da 'u Hrvatskoj nema turista prvog i drugog reda i svi su gosti jednako dobrodošli'.

Naslovnica Makarskog primorja, 'Gosti su višak', kočoperila se tjedan dana na svim kioscima diljem Rivijere. Grad koji živi od turizma jasno je pokazao što misli o gostima iz države koji ga najviše posjećuju.



Napravili i plan!


Vlada 'mašta' o smanjenju deficita i rastu BDP-a

Vlada je predstavila svoje optimistične projekcije za razdoblje do 2014. godine: BDP će tada narasti za četiri posto, deficit će biti smanjen na razinu od 1,6 posto BDP-a, smanjivat će se i javni dug... I sve to bez rezanja socijalnih prava.

U 2011. godini očekuje se realni rast BDP-a od 1,5 posto, nakon čega je projicirano ubrzanje realnog rasta na 2,5 posto u 2012. godini, 3,5 posto u 2013. te 4 posto 2014. godine, rečeno je u srijedu u Vladi prilikom predstavljanja smjernica porezne i ekonomske politike u razdoblju od 2012. do 2014. godine.

Premijerka je izjavila kako u Vladi "realnost naših ciljeva računamo temeljem naših rezultata". A onda je prognozirala smanjenje deficita sa 4,3 posto BDP-a koliko iznosi sada (14,5 milijardi kuna), na 3,4 posto BDP-a u 2012. godini. Godinu nakon toga trebao bi iznositi 2,3 posto BDP-a, a 2014. bi trebao biti smanjen na 1,6 posto BDP-a. Time će se smanjivati i javni dug.


Premijerka, kao i ministrica financija Martina Dalić kritizirale su rast rashoda u doba
Ive Sanadera 2008., točnije, nazvale su ga "pretkriznim razdobljem". Kosor je istaknula kako su te godine rashodi narasli za sedam i pol milijardi kuna, a u zadnje tri godine - 2009., 2010. i 2011. - rashodi su narasli za 3,7 milijardi kuna. Kazali su kako treba štedjeti, bez diranja u socijalna prava, mirovine i plaće.

"Dinamika rasta rashoda iz pretkriznog razdoblja se više ne može ponoviti", istaknula je Dalić. 

 

USKOK ga sumnjiči da je grad Varaždin oštetio za 29 milijuna kuna


Čehok uplatio jamčevinu od 2,6 milijuna kuna i izišao iz zatvora

Da neće utjecati na svjedoke, Čehok je jamčio sa 100.000 kuna ušteđevine te upisom hipoteke na svoju kuću i zemljište svoje majke. 

 

Ivan Čehok, bivši gradonačelnik Varaždina kojeg USKOK sumnjiči da je grad Varaždin oštetio za 29 milijuna kuna, pušten je iz zatvora u Remetincu.
Istražni mu je zatvor zbog mogućeg utjecaja na svjedoke ukinut, nakon što je uplatio jamčevinu od 2,6 milijuna kuna.
  
Remetinec je sinoć trebala napustiti i Narcisa Huljev, koja je također uplatila jamčevinu. U njezinu slučaju riječ je o 2,6 milijuna kuna u mjenici.
Prije njih dvoje, pak, iz Remetinca je izišao i njihov suosumnjičenik Davor Patafta koji je uplatio rekordnu jamčevinu od 12 milijuna kuna.

Stigavši ispred obiteljske kuće u Varaždinu u 18.40 sati Ivan Čehok izašao je iz automobila sa suprugom Anamarijom. Uz smiješak mahnuo je okupljenim novinarima kratko poručivši:
- Istraga traje i nemam ništa za kazati.


26 srpnja 2011

Izađite iz dugova danas!


Razočaravajući gospodarski izvještaji, pogotovo oni o broju nezaposlenih redovito nas podsjećaju da smo još uvijek debelo u krizi. Jedna od najdužih recesija u Hrvatskoj u kombinaciji sa najgorom globalnom gospodarskom krizom od Velike depresije u 30-im godinama prošlog stoljeća uvjerila je građana da je sada pravo vrijeme za izlazak iz dugova. Osim izlaska iz dugova vrijeme je i za stvaranja novčanih rezervi za „crne dane".

Velik broj ljudi u proteklih je nekoliko godina prestao je biti optimističan, političke boje izgubile su na značaju i stvarnost je pokucala na vrata. Nažalost, nitko sa sigurnošću ne može reći što će se dogoditi sljedećoj godini, zbog čega se treba spremiti i na najgore scenarije. Zbog toga, portal Volim-novac donosi četiri koraka koja bi trebala pomoći čitateljima u pripremama na moguće turbulencije.

Izabrati plan izlaska iz duga. Bilo kakav plan je bolji od nikakvoga. Većina stručnjaka za osobne financije preporuča hitnu otplatu manjih dugova sa manjim kamatnim stopama, što je sondiranje za lakšu otplatu glavnih dugova, poput stambenog kredita i kredita za osobno vozilo. Ključ je čim prije ugasiti što više manjih dugovanja po kreditnim karticama i nenamjenskim kredima kako bi se oslobodilo više novca u osobnom budžetu za jednostavnije rješavanje dugoročnih obveza.

Neka plan prije svega bude jednostavan. Bez obzira na to kakav plan napravite, neka bude čim jednostavniji jer ga se inače neće strogo držati. Takva je jednostavno ljudska priroda. Najbolji su primjer složeni programi dijeta, koji redovito podbacuju nakon par tjedana. Isto je i sa planovima štednje tj. „financijske dijete". Naravno, nije nikakva sramota odustati od vlastitog plana, ali rezultati neće biti vidljivi uz učestala „restartiranja".
 
Prestanite trošiti. Najočitiji način za uštede ujedno i najteže primijeniti u praksi. Naime, ljudi koji troše iznad svojih mogućnosti, često i na nepotrebne stvari nakon zaustavljanja potrošnje, muku muče sa emocionalnom prazninom. Odlazak u kupovinu zbog poboljšanja raspoloženja ili iz čiste dosade redovito završavaju sa groznim minusima na tekućim računima i nebrojenim brojem rata za otplatu na kreditnim karticama. Međutim, kriza je natjerala mnoge da zamijene svoje prioritete, jer je plaćanje računa za struju daleko legitimniji cilj od kupnje potrepština koje zamjenjuju antidepresive. Volim-novac preporuča da se plan prestanka trošenja provodi zajedno sa planom izlaska iz duga.

Povećajte prihode. Nakon prestanka trošenja, najteže je povećati vlastitu zaradu. Drugi ili povremeni posao u proteklih desetak godina u Sjedinjenim američkim državama postao je način života. U najvećem svjetskom gospodarstvu prije 2000. godine, mnoge obitelji su radile u tvornicama, državnoj službi ili u građevini sa stabilnim primanjima tijekom radnog vijeka i benificijama u mirovini. Danas se situacija drastično promijenila - radna mjesta u proizvodnji su se ugasila, a mirovinski fondovi su postali ugrožena vrsta. Nove generacije su postale daleko fleksibilnije i kreativnije, upravo zbog kriza pa su nerijetki slučajevi u kojima školovani državni službenici, ekonomisti i financijaši nakon radnog vremena ili vikendom boje ograde i obavljaju sitne kućanske popravke u svojim susjedstvima. Učitelji isto tako nakon posla daje instrukcije, medicinske sestre skrbe za starije, a posao u „fušu" traže i policajci.

Ako se već uvjereni da morate početi štedjeti, rezati dugove i zarađivati više, najvažnije je da počnete čim prije i zgrabite svaku priliku koja vam se pruža. Počnite danas, ako je moguće.


25 srpnja 2011

TRAKTORI


Seljaci opet blokiraju prometnice

Po ustaljenom scenariju, otkupna cijena nije zadovoljila seljake koji idu u blokadu prometnica

Cjelodnevno sastančenje predstavnika 45 seljačkih udruga iz 8 županija s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i otkupljivačima očekivano nije dovelo do dogovora koji bi seljaci smatrali prihvatljivim, tj. cijenom od 1,60 kn za kilogram pšenice. Kako ni ostali zahtjevi nisu pali na plodno tlo, od utorka u 11 sati počinje blokada 20 prometnica u osam županija.

Samo jedan glas protiv i jedan suzdržan na strani seljačkih udruga čini odluku o pokretanju prosvjeda gotovo jednoglasnom, a problemi su i dalje prisutni. Naime, država nema novca za isplatu poticaja za proljetnu sjetvu ne samo do roka koji su dali seljaci, 15. rujna, nego to namjerava uvaliti sljedećoj Vladi u paket dobrodošlice.

Uz to, seljaci neaju kamo skladištiti pšenicu, jer unatoč svim obećanjima Vlade ne funkcionira skladišnica, a jedino je Agrokor ponudio svoje skromne kapacitete od 10 tisuća tona za skladištenje do dogovora o cijeni. Kako je to jedva jedna četrdesetina potrebnih kapaciteta, očito je ponuđena isključivo u svrhu boljeg imidža.

Jedini protivnik prosvjeda je, neuobičajeno, bio Antun Laslo, čiji je dosadašnji način komunikacije vrlo često uključivao cestu protiv koje je sada glasao.
Saga o otkupnim cijenama i poticajima nastavlja se na način koji nikada do sada nije donio ništa pametno, a seljacima će poticaji i zaostaci zacijelo stići na račune, no moraju pričekati do predizborne kampanje, kako bi opet zaboravili da već godinama slušaju iste bajke od istih ljudi koji ih vozaju kako žele.


Zbog EU


Tvornica duhana Rovinj zatvara tvornicu u Istri?

Iako je Tvornica duhana Rovinj (TDR) jedina domaća tvornica koja se bavi proizvodnjom cigareta, ulaskom Hrvatske u EU tvornica u Kanfanaru mogla bi se zatvoriti. Ta tvornica inače zapošljava oko 800 radnika, otvorena je u svibnju 2007. godine, a koštala je gotovo milijardu kuna.

Naime, TDR, koji posluje u sklopu rovinjske Adris grupe, već neko vrijeme upozorava da izvoze 60 posto ukupne proizvodnje ponajprije u zemlje CEFTA-e. Kad uđemo u EU, dakle za dvije godine, ukinut će se bescarinski izvoz u BiH, Srbiju ili Makedoniju, što u konkretnom slučaju za TDR predstavlja 15 posto poreznog opterećenja za tržište BiH ili čak 57 posto za Srbiju. Zato se šuška, piše Poslovni dnevnik, da će TDR za lokaciju nove tvornice izabrati BiH.

Informaciju u Rovinju nisu mogli potvrditi, dok su iz Adris grupe poručili da ostaju pri onome što je predsjednik Uprave
Davor Tomašković u lipnju rekao za isti taj list. "Posljedica povećanja carina nakon ulaska u Uniju TDR-u je novi godišnji trošak od deset milijuna eura. Rješenje koje bi pomoglo su bilateralni sporazumi za preferencijalni carinski tretman", rekao je tada Tomašković.

No, u Ministarstvu poljoprivrede pojasnili su da su bilateralni sporazumi nemoguće rješenje jer jedanput kada uđemo u Uniju, ulazimo i u jedinstven trgovinski režim s trećim zemljama. Za tako nešto se prije ulaska u EU pokušala izboriti Slovenija, ali neuspješno. "Nadležnost za vođenje pregovora i sklapanje sporazuma o preferencijalnim uvjetima trgovine s trećim zemljama je u izravnoj i isključivoj ingerenciji institucija Europske unije. Nijedna članica Unije nema mogućnosti pregovarati bilateralne sporazume o trgovini. Hrvatska, međutim, kao punopravna članica EU može ravnopravno sudjelovati u radu zajedničkih tijela te izraziti svoje prijedloge i zastupati nacionalne interese", pojasnili su u Ministarstvu poljoprivrede.


Inače, od lanjskih 2,83 milijarde kuna prihoda Adris grupe čak 1,9 milijardi odnosi se na duhansku proizvodnju koja donosi glavninu profita. 

 


U 91. godini preminuo Milan Remar – Klopotec


Iako je još prije pola godine govorio „kak se još nije dodrl“, unatoč svoj svojoj vitalnosti, Milan Remar ipak je preminuo tijekom prošle noći... 

Ovaj poznati Varaždinac cijelog je života aktivan u domeni sporta, novinarstva, zabave, praktički u svim dijelovima društvenog života cijele regije. Posebice se to odnosi na društveni život „baroknog grada“, čiji je gotovo postao zaštitni znak.

Najpoznatiji je bio kao "Klopotec", odnosno "Joža Klopotec", s kojim je još šezdesetih godina nastupao diljem Lijepe naše, no ipak najviše u kajkavskom govornom području.

Svima koji su ga poznavali, viđajući ga kako se vozi na svojem "biciklinu", a to je veliki broj naših sugrađana, popularni „Klopotec“ mnogo će nedostajati. Popularni Remar i do posljednjeg tjedna života, donosio je osmjehe na lice svakoga s kim se sreo.

A još prije nekoliko mjeseci, proslavio je veselo svoj 90. rođendan, uz zdravicu i pjesmu, na prijemu u Gradskoj vijećnici.



Osnovana udruga Franak

Postoji rješenje za kredite u švicarcima, ali traži suradnju države i banaka

Iz zagrebačke podružnice udruge Franak pak poručuju kako se kamatne stope za "švicarce" u bankarskim krugovima koriste kako bi banke "pokrpale" vlastito loše poslovanje zbog krize
Rast švicarskog franka brojne je građane doveo na rub očaja. Krediti koji su se prije nekoliko godina činili boljom solucijom od onih u eurima, sada im zadaju glavobolje. A ekonomski analitičari predviđaju daljnji rast švicarske valute.

Stoga ne iznenađuje što su se građani počeli okupljati u udrugu koju su prigodno nazvali Franak. Sastanke organiziraju putem Facebooka, a već su održani u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Preostaje samo Osijek, a potom i službena registracija udruge.

Kako piše Novi list, riječki koordinator udruge, Tomislav Prpić ističe kako je većinu građana "dotukla" valutna klauzula kredita u švicarskim francima. Ističe kako bi valutna klauzula trebal zaštiti vjerovnika od deprecijacije kune, no pretočena je u sredstvo zarade banke. Upravo zbog toga, plan je Udruge zatražiti povlašteni tečaj prilikom prebacivanja kredita u drugu valutu.

Prpić ističe kako država nije stala u zaštitu svojih građana već je potpisivanje dogovora s bankama o produljenju otplate stambenih kredita u "švicarcima" bio "dodatni šamar zdravom razumu".
No, postoji mogućnost da se problem kredita u švicarskim francima riješi na zadovoljstvo i vjerovnika i banaka. Tako barem tvrdi sudska vještakinja za financije i bankarstvo, Marija Duljković.

Otkriva kako bi se redovne kamatne stope mogle definirati prema referentnoj kamatnoj stopi, što se trenutno ne čini. A to bi podijelilo kamatni rizik i stvorilo veće povjerenje između kreditora i dužnika. Također, HNB može propisati osnovne elemente ugovora i urediti kamatni i tečajni rizik.
Marija Duljković stoga predlaže da banke predlože dodatak ugovoru o kreditu u kojem bi bio naveden reobračun kunske protuvrijednosti na dan odobravanja kredita uz obračun redovne kamatne stope u eurima i zaštitnu valutnu klauzulu u eurima.

Iz zagrebačke podružnice udruge Franak pak poručuju kako se kamatne stope za "švicarce" u bankarskim krugovima koriste kako bi banke "pokrpale" vlastito loše poslovanje zbog krize. Ističu kako kamatne stope na kredite u švicarskim francima variraju od banke do banke i od klijenta do klijenta pa se može zaključiti kako se ne formiraju prema tržišnim uvjetima.