.

.

Prošle godine od predoziranja drogom je umrlo čak 90 ljudi

30 rujna 2011

Po visini mirovina već smo na europskom dnu, a bit će i gore!


Kada jednom uđemo u EU, bit ćemo ondje najsiromašniji umirovljenici. Po visini mirovina na samom smo dnu, a studija Ekonomskog instituta predviđa da najgore očekuje ljude koji tek danas počinju raditi.

Život na štapu, ali onom prosjačkom svakodnevica je većine naših umirovljenika. Po visini mirovina na europskom smo dnu zajedno s Bugarskom, Rumunjskom, Estonijom i Ciprom.

'Jedna osoba s 40 godina staža koja odlazi u redovnu mirovinu može očekivati mirovinu u iznosi 55 posto prosječne plaće', kaže dr. sc. Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta.

I može biti sretna jer mladi koji tek sada počinju raditi, 2050. godine ispunjavat će sve uvjete za mirovinu, no bit će siromašniji i od današnjih umirovljenika. Njihove će mirovine nakon punog radnog vijeka iznositi samo 38 posto posljednje plaće dok se mirovina, primjerice jednog Nizozemca, neće razlikovati od posljednje plaće koju je primio.

'Hrvatska će biti zemlja s najnižom relativnom mirovinom u Europi', kaže dr. Nestić te dodaje kako je ovakav crni scenarij jednostavno objasniti. Na jednog umirovljenika naime, dolazi 1,21 zaposleni. Financijska sredstva za pokrivanje mirovina su jako velika pa ih moramo krpati iz ionako mršavog proračuna, a doprinosi za mirovine su nam među najnižima u Europi.

Da nas budućnost ne bi zatekla nespremne, o njoj valja razmišljati već danas.
'To mogu biti mirovinska štednja u trećem stupu, nekakav oblik životnog osiguranja, možda ulaganja u nekretnine. Ali važno je da se dovoljno rano o tome počne razmišljati', savjetuje dr. Nestić.

Studija Ekonomskog instituta samo je predviđanje onoga što možemo očekivati ako se u mirovinskom sustavu ništa ne promijeni, a mi se sami ne pobrinemo za bolje sutra.


IZJAVA DANA



Sindikalist Matijašević pisao Kosor: Osigurajte novac za plaće - odmah!


"U UVJETIMA kronične nelikvidnosti u kojoj se gospodarskim subjektima zakonodavnim zahvatima, ali i toleriranjem zaobilaženja pravnih normi olakšava teret nagomilanih obveza, Hrvatska udruga sindikata (HUS) inzistira na hitnom formiranju Jamstvenog fonda za isplatu plaća radnicima u slučajevima kada im poslodavac iz bilo kojih razloga uskrati zarađenu plaću", stoji u pismu HUS-a kojeg potpisuje čelnik tog sindikata Ozrena Matijašević a koji je upućen premjerki Jadranki Kosor.

Matijašević upozorava kako 13,5 tisuća radnika kojima se plaće isplaćuju neredovito ili se uopće ne isplaćuju ne mogu očekivati razumijevanje svojih vjerovnika kada zbog toga ne mogu podmiriti svoje obveze, a u slučaju ekstremne zaduženosti ne mogu računati ni na mogućnost proglašavanja stečaja, iako je Vlada još prije 20 mjeseci najavila donošenje zakona kojim bi se uveo institut stečaja fizičke osobe.


"Radnici su, dakle, u odnosu na poduzeća, u okolnostima prisutne kronične nelikvidnosti, diskriminirani od države, i s pravom očekuju mjere kojima će se i njima olakšati preživljavanje", zaključuje Matijašević dodajući da mora postojati odgovornost države koja treba biti u stanju nadzirati i sankcionirati na jednak način sve nepravilnosti u poslovanju poduzeća, pa tako i neisplatu plaća te bez iznimke osigurati radniku osnovno pravo – pravo na plaću.
 

Varaždin ukrašen cvijećem


Na varaždinskom Starom gradu, a djelomično i na Stančićevom trgu, do nedjelje možete razgledati Međunarodnu izložbu cvijeća koja se održava u sklopu Barkoknih večeri.

Ove godine već 16. po redu Međunarodna izložba cvijeća postavljena je od četvrtka, a razgledati je možete do nedjelje.

Uz već uobičajenu temu 'Barok - glazba - cvijeće', Udruga vrtlara Varaždinske županije pod pokroviteljstvom Grada Varaždina, ove je godine odabrala i podtemu 'Replike varaždinskih motiva', pa su floristi pokušali promovirati stilizirane cvjetne detalje s varaždinskih trgova, fasada i ograda.

Tako su i učenici poljoprivrednih škola stilizirali bicikle, tradicionalno varaždinsko prijevozno sredstvo, u sklopu 5. Međunardonog natjecanja učenika u aranžiranju cvijeća.

Zbog ovih šarenih i mirišljavih bicikala, okupilo se, osim samih učenika, i nekoliko znatiželjnika i šetača. Unutrašnjost Gradskog muzeja je pak ukrašena raznim 'cvjetnim instalacijama'.


Prosječna godišnja plaća manja 2,4%


Prema podacima statistike o isplatama plaća vidljiv je realni pad prosječnih zarada. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za srpanj iznosila je 5.365 kuna, što je nominalno manje za 2,4%, a realno manje za 1,9% u odnosu na lipanj.

Na godišnjoj razini prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za srpanj u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 0,8%, a realno je niža za 1,1%, objavio je
Državni zavod za statistiku.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za razdoblje od siječnja do srpnja ove godine pak iznosila je 5.393 kune, što je u odnosu na isto razdoblje lani nominalno više za 1,9%, a realno je niže za 0,3%.


Najviše prosječne mjesečne neto plaće za srpanj isplaćene su u promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta od 9.528 kuna, zračnom prijevozu 9.362 kune, pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu 8.425 kuna, računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanim s njima 8.324 kune.


Najniže prosječne mjesečne neto plaće za srpanj isplaćene su u proizvodnji odjeće u iznosu od 2.813 kuna, proizvodnji kože i srodnih proizvoda 2.940 kuna, uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnostima uređenja i održavanja krajolika 3.057 kuna, preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja 3.137 kuna, te zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.316 kuna.


Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj iznosila je 7.680 kuna, što je nominalni pad za 2,9%, a realni pad za 2,4% u odnosu na lipanj.


Prosječna mjesečna bruto plaća za razdoblje od siječnja do srpnja ove godine iznosila je 7.734 kune, što je u odnosu na isto razdoblje lani nominalno više za 1,1%, a realno je niže za 1,1%.
 


Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u "debelom" minusu: Srušilo se sve – opet


ZA OGROMNIH 4,9 posto pala je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u odnosu na srpanj ove godine. Ovaj podatak objavio je danas Državni zavod za statistiku zaključujući kako je pad industrijske proizvodnje posljedica nejake domaće potrošnje ali i slabljenja inozemne potražnje.

Ukoliko se usporede podaci s istim razdobljem prošle godine pad industrijske proizvodnje iznosi 4,4 posto. Šokantan pad proizvodnje dogodio se u vrijeme kada su gotovo svi predviđali rast od 0,2 posto pa sve do 3 posto na valu podataka o rastu industrijske proizvodnje u lipnju i srpnju.


Ukupno je u prvih osam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 1,7 posto, javlja isti izvor.
 


Trgovine mogu raditi od 0 do 24 sata


Ukoliko vlasnici požele, trgovine od 0 do 24 kupcima neće zatvarati svoja vrata. Odluka je to koju su danas izglasali saborski zastupnici sa 85 glasova za, pet suzdržanih i tri protiv. Izmjenama zakona svi blagdani definirani kao državni praznici isto će se tretirati, a vrijeme trgovine ovisit će isključivo o volji poslodavca.

Odlukom Sabora potvrđene su izmjene Zakona o trgovini, kojom se ukida zabrana rada nedjeljom i članci Zakona o radnom vremenu.


29 rujna 2011

A Unija na rubu sloma


Na urede će spiskati 30 mil. €, a služe im jednom tjedno

Koliko birokrati nemaju osjećaj za stvarnost pokazuje 'genijalni' plan smišljen u institucijama EU. U trenutku kad čitavoj Uniji prijeti raspad i nitko ne može predvidjeti ima li euro budućnost, oni su na uređenje ureda koji se koriste samo jednom tjedno naumili spiskati milijune eura.

Europska unija planira na uređenje novih ureda za Europski parlament potrošiti oko 30 milijuna eura. Istovremeno, urede će koristiti ne više od jednom tjedno, a nalazit će se stotinama kilometara od Bruxellesa – u Strasbourgu.

Francuzi za Strasbourg

Ideja o tome pojavila se nakon što je Francuska reagirala na odluku o smanjenju broja zasjedanja u Strasbourgu, koju je donio Europski parlament.

Tako je ovoga tjedna razmatrana ponuda kojom bi se zgrada Vijeća Europe kupila i renovirala za oko 30 milijuna eura. Time će zaposlenici Europskog parlamenta dobiti puno više prostora, te 371 novi ured.

Britanci sumnjičavi

"Ne možemo u vrijeme teške gospodarske krize potrošiti toliki  novac na zgradu, a istovremeno ne znati koliki su ukupni troškovi. Glasat ćemo protiv trošenja bilo kakvog novca dok se ne iznese stvaran cjenik i svi troškovi ne budu preispitani", prokomentirao je za Telegraph potpredsjednik Parlamenta Edward McMillan-Scott.

Parlament ima 376 zastupnika i oko 3.000 zaposlenika koji su prisiljeni putovati iz Bruxellesa u Strasbourg. Gotovo jednom mjesečno 25 kamiona napusti belgijsku metropolu i prelazi 350 kilometara do Strasbourga kako bi se prevezli svi potrebni dokumenti za održavanje zasjedanja.
 

KATASTROFIČNA PREDVIĐANJA


Ne gine nam dvostruka recesija - jeste li spremni?

Bez obzira na to mislite li da sadašnja kriza nikad zapravo nije ni prošla ili ne, stručnjaci se slažu u jednom - o gospodarskom oporavku možemo još godinama samo sanjati

Donedavno tek nešto o čemu smo slušali iz usta najcrnjih ekonomskih prognostičara, dvostruka globalna recesija postaje sve neminovnija. I to sa sasvim dobrim razlogom. Nezaposlenost u SAD-u i eurozoni raste, prihodi padaju, a siromaštvo, kako ono subjektivno, tako i objektivno, dostiže razine kakve nije još od 2. svjetskog rata.

Nedavna anketa koju je proveo Wall Street Journal među najcjenjenijim američkim ekonomistima kaže kako čak dvije trećine smatra da je nova recesija sasvim izgledna u sljedećih 12 mjeseci.
Slične je rezultate dala i anketa koju je proveo magazin TIME, koja je pokazala kako većina ljudi očekuje pogoršanje situacije u narednih 12 mjeseci, a tri četvrtine ispitanika smatraju da gospodarski oporavak neće početi još godinama.

Možda i najtragičnija činjenica u cijeloj priči jest podatak da će posljedice, kako one kratkoročne, tako i dugoročne, najviše osjetiti mladi ljudi, budući da upravo oni imaju najveću stopu nezaposlenosti i bilježe najveći pad prihoda od svih dobnih skupina.

Kratko i jasno - ukoliko je ona prva ikada doista i prestala, svijet čeka nova recesija.
Što učiniti i kako se pripremiti? Dan Kadlec, financijski stučnjak koji piše kolumnu u magazinu TIME predlaže sljedećih 5 mjera:

1. Obavezno osnujte bilo kakav fond za crne dane

Većina ljudi u doba recesije smatra kako nemaju niti kune viška koje može odvojiti za crne dane, ali stručnjaci tvrde da je to u velikom broju slučajeva potpuna zabluda. Čak i nekoliko stotina kuna bit će dovoljno za početak, budući da se s tim iznosom mogu pokriti manje iznenadne financijske potrebe za kućanstvo. S druge strane, učinite sve što možete da racionalizirate vašu potrošnju i izgradite fond za crne dane koji će biti velik kao 6 vaših prosječnih plaća. Tek tada možete novu krizu dočekati donekle spremni.

2. Riješite se kreditnih kartica

Kreditne su kartice najbolji čovjekov prijatelj u doba ekonomskog rasta i prosperiteta. S druge strane, u doba recesije predstavljaju isključivo financijski uteg, čije negativne strane idu puno dublje od samih troškova koje će vam priuštiti. Zadnja stvar koju trebate kad spajate kraj s krajem jest komadić plastike koji vam ulijeva lažnu sigurnost i osjećaj da raspolažete s više novca nego što je to doista i slučaj.

3. Iskažite se na radnom mjestu

Gospodarska kriza ne utječe samo na vaše osobne financije, već itekako udara i na vašeg poslodavca. Dok s jedne strane apsolutno morate inzistirati da vam poslodavac redovito isplaćuje ono što vam je po ugovoru obećano, pokušajte s druge strane, koliko je realno, uložiti dodatan trud u obavljanje vaših dužnosti. Na ovaj način nećete samo pomoći poslodavcu da pregrmi ovo teško razdoblje, već će i vaš trud zasigurno biti primjećen, što može imati samo pozitivne posljedice po vaš novčanik i karijeru.

4. Maksimalno srežite troškove

Stavite na papir sve stvari na koje ste ovaj mjesec potrošili više od 10 kuna i shvatit ćete da bez većine ipak možete preživjeti. Ukoliko možete, raskinite ili otplatite sve besmislene ugovore (pretplate na mobilne operatere, leasinge za automobile) i birajte jeftinije alternative (ne treba vam novi mobitel svake 2 godine, niti novi automobil - rabljeni je u većini slučajeva sasvim dobar). Stisnite zube i prodajte preveliki stan koji ste kupili u neko bolje doba i kupite manji. 30 godina jako je dugo vremena, ne želite sljedeća tri desetljeća svakodnevno strepiti od novih poremećaja na tržištu švicaraca ili neke druge valute.

5. Naučite kuhati

Unatoč tomu što, za razliku od Amerikanaca, većina Europljana ipak često jede kod kuće, postoji puno načina da smanjite svoj račun za hranu (na koji prosječan Hrvat troši trećinu svojih prihoda). Gotovo i ne postoji neko polugotovo ili gotovo jelo koje možete kupiti u supermarketu, a da ga ne možete sami pripremiti kod kuće, znatno jeftinije. Različiti umaci, konzervirano voće, ukiseljeno povrće i brojni drugi proizvodi mogu se bez problema pripremiti i kod kuće.


28 rujna 2011

NIK TITANIK


ZERP - nemoguća misija


ZERP je godinama bio jedna od prepreka na koje se Hrvatska spoticala u pregovorima s Europskom unijom. Odgađan je čak četiri puta. Počelo je u ljeto 2001. Inicijator saborske rasprave o gospodarskom pojasu bio je tadašnji HSP-ovac Tonći Tadić. Glasovanje je odgođeno na godinu dana. Dvije godine kasnije, vladajuća koalicija ipak proglašava ribolovno ekološki pojas, no odgađa primjenu na godinu dana.

Nitko službeno nije želio potvrditi postojanje političke trgovine oko odustajanja Hrvatske od ZERP-a. Iz Europske su Unije stizali signali da bi Hrvatska mogla znatno ubrzati proces pregovora ukoliko se to pitanje riješi. Njega ćemo, razumljivo, riješiti ako odustanemo od zaštićenoga ribolovnog pojasa i dopustimo izlov susjednim zemljama. Hrvatska je pristala. U našem moru moći će loviti sve ribarice dok se u Bruxellesu ne pronađe drugo, zajedničko rješenje u duhu EU. Ustupak je jedini u tome da se može staviti zabrana do kraja 2012. Nakon toga, moderne, učinkovite i bolje opremljene ribarice u našem Jadranu izlovljavat će našu ribu.


Proglašenje gospodarskog pojasa dosad se u  Hrvatskoj pokazalo kao nemoguća misija. Usporedbe radi, gospodarski pojas proglasile su brojne europske zemlje: Belgija, Bugarska, Danska, Estonija, Finska, Francuska... Gospodarski pojas vrijedi do 2012. kada sve zabrane moraju nestati. Spomenimo i to da su Portugalci očajni jer im Španjolci, bolje opremljeni, masovno  izlovljavaju ribu, dok Island nikad nije niti želio pristup EU, među ostalim, upravo zato jer štiti svoj ribolovni pojas.
 

Josipović na Baroknim večerima: Obećao sam da ću doći


Hrvatskom predsjedniku u Varaždinu društvo je pravio poljski veleposlanik Wieslaw Tark.

Šestog dana 41. Varaždinskih baroknih večeri festival je posjetio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

- Obećao sam da ću doći, a obećanja se moraju održati - rekao je Josipović po dolasku u Varaždin, gdje je zajedno s poljskim veleposlanikom u Hrvatskoj, Wieslawom Tarkom, u franjevačkoj crkvi odslušao koncert Poljskog orkestra 18. stoljeća iz Krakowa.

- Barokne večeri dokazale su se kao festival svjetskog značaja. Simbolično je da je zemlja partner festivala Poljska, koja ujedno predsjedava Europskom unijom. Program festivala je odličan i siguran sam da će svatko pronaći nešto za sebe - zaključio je predsjednik Josipović.


Pogodite koja je najuglednija zemlja na svijetu: Hrvatska nije, nje ni nema na tom popisu...


Kanada je zemlja koja uživa najbolji ugled u svijetu, po američkom godišnjem istraživanju o reputaciji pedeset zemalja svijeta u 2011. objavljenoj u utorak.

Reputation Institute sa sjedištem u New Yorku htio je ovim istraživanjem ocijeniti 'povjerenje, štovanje, divljenje i pozitivno mišljenje javnosti' prema svakoj od ovih zemalja te dojam o kvaliteti života, sigurnosti i brizi za okoliš u tim zemljama.

Po odgovorima
42.000 ispitanika, Švedska je na drugom mjestu iza Kanade, a prate ih Australija, Švicarska i Novi Zeland. Japan je na 12. mjestu, a Francuska na 18. Te su zemlje dobro ocijenjene zbog stabilnosti njihova demokratskog režima, visokog BDP-a po stanovniku, aktivnog načina života njihovih stanovnika, visoko razvijenog političkog sustava i neutralnosti prema političkim prevratima u svijetu.

Presudnu ulogu u ocjeni ugleda imao je dojam sigurnosti koji ostavlja pojedina zemlja. Pakistan, Iran i Irak vuku se na začelju popisa
50 promatranih zemalja, SAD je na sredini ljestvice, a Kina u zadnjoj trećini. Meksiko, 24. po redu 2009. pao je na 35. mjesto. Grčka, Irska i Španjolska, tri zemlje zahvaćene dužničkom krizom - također su pale, a Njemačka, stabilan gospodarski orijaš, popela se sa 16. na 11. mjesto.

Po podacima s internetske stranice reputationinstitute.com, Hrvatska nije na popisu tih 50 zemalja. (Hina)

 

Vlada nije izdvojila novac, sve školarine plaćat će studenti?


Akademska solidarnost je izvijestila kako Vlada fakultetima nije uplatila novac za školarine za akademsku godinu 2010./2011. MZOŠ je sve navode demantirao

Sindikat Akademska solidarnost izvijestio je kako će studenti za ovu akademsku godinu preuzeti na sebe plaćanje školarina i participacija, jer Vlada fakultetima nije uplatila novac. Iz sindikata su naveli kako je MZOŠ još jednom potvrdio kako zamišlja "besplatno obrazovanje u društvu znanja" te kako je to trebalo izgledati u propalom paketu zakona, gdje su 'besplatno obrazovanje iskoristili kao političku floskulu'. 

Sindikat u priopćenju navodi kako je nezainteresiranost za javno obrazovanje jedina konstanta resorne politike. Ističu da su sveučilišta i fakulteti odlučili bez otpora državi 'financijski teret prebaciti na studente kao na najslabiju kariku i tako omogućiti poreznim obveznicima da još jednom izdvoje novac koji su proračunski već izdvojili'. Akademska solidarnost je pozvala studente i građane da podrže akcije koje će pridonijeti očuvanju javnog visokog obrazovanja.

U srijedu ujutro ispred Filozofskog fakulteta u Zagrebu ponovno je započeo prosvjed zbog plaćanja školarina.

NENO traga za 2500 ljudi koji su nestali od samostalnosti RH


Nacionalna evidencija nestalih osoba NENO na svojoj stranici pojašnjava proceduru i složenost metodologije traganja za nestalim ljudima, izvijestili su iz MUP-a

Antonia Bilić (17), Martina Horvat (29), Ivan Cindrić (50), Zdravko Ivanušević (39) tek su neka od imena nestalih ljudi za kojima mjesecima, godinama, pa i dva desetljeća tragaju rodbina, prijatelji, policija. Od samostalnosti Hrvatske do danas nestalima se vodi oko 2500 ljudi. Od srijede sva njihova imena s fotografijama i okolnostima nestanka mogu se vidjeti na MUP-ovom internetskom portalu www.nestali.hr.

- Nacionalna evidencija nestalih osoba NENO na svojoj stranici pojašnjava proceduru i složenost metodologije traganja za nestalim ljudima te pozivamo obitelj, prijatelje i sve građane da se, u suradnji s policijom, aktivno uključe u traganje. Upravo su oni važan izvor korisnih informacija o navikama i životnom stilu nestalog - kažu u MUP-u.

Učinili su to, kažu, nakon medijskih aktualiziranja slučajeva nestanaka. Tad se rodila ideja da se svi profili nestalih, bez izuzetaka, objedine na jednom mjestu kako bi svi građani mogli dojaviti korisne podatke o nestalom čovjeku.

- Novost je i što za to ljudi više ne trebaju odlaziti u policijsku postaju jer na internetskoj stranici mogu ispuniti on-line obrazac, a mi ćemo svaki navod provjeriti - kažu u policiji.


IZJAVA DANA


27 rujna 2011

COFFEE ..


Kavom se možemo uspješnije boriti protiv depresije

Žene bi trebale piti dvije ili više šalica kave dnevno kako bi smanjile mogućnost padanja u depresiju

Istraživanje koje se protegnulo na deset godina, a obuhvatilo je preko 50 tisuća medicinskih sestara u SAD pokazalo je da žene koje piju barem dvije šalice kave dnevno imaju 15% manju šansu za razvoj depresije, dok su kavopije s prosjekom od preko četiri šalice dogurale do 20% manje šanse.

Kako je istraživanje izašlo u relativno uglednom Archives of Internal Medicine, a radila ga je ekipa sa Harvarda, rezultati su svakako respektabilni. Istraživači su i dalje bez zaljučka zašto baš kava ima takav učinak, no vjeruju da se radi o kofeinu, jer su testovi s kavom bez kofeina bili bez učinka.

Pokazalo se da i žene koje redovito piju kavu imaju veću sklonost pušenju i alkoholu, a ne privlače ih crkvene i volonterske aktivnosti. No, dobra strana je i činjenica da imaju bitno smanjenu vjerojatnost da će postati pretile ili razviti visoki krvni tlak ili dijabetes.

Kavopije od prije po istraživanjima nisu skloni samoubojstvima, a sve se na neki način veže na kofein, za koji je dokazano da povećava energiju i poboljšava raspoloženje.


ZEMLJA TONE, PLANA NEMA


Alarmantne najave bankara: Spremite se na najgore - nezaposlenost će rasti, imat ćemo veći vanjski dug, euro će biti skuplji...

Ugledni klub glavnih ekonomista šest najvećih hrvatskih banaka snizio je gotovo sve prijašnje prognoze o gospodarskom rastu i najavio nam pesimističnu budućnost
 
Past će nam rejting, bit će još više nezaposlenih, past će nam izvoz, imat ćemo veći vanjski dug u BDP-u, euro će biti skuplji... S takvim ćemo ekonomskim pokazateljima ući u sljedeću godinu, i na takvim će ekonomskim pokazateljima vlast koja pobijedi na izborima graditi proračun i gospodarske mjere.

Ove crne prognoze stižu iz uglednog kluba glavnih ekonomista šest najvećih hrvatskih banaka - Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisena, Hypo i Splitske banke koji redovito, dvaput godišnje, preko Hrvatske udruge banaka, objavljuju svoje viđenje naše ekonomske budućnosti. Najcrnja među crnim posljednjim prognozama jest ona o sniženju kreditnog rejtinga koju, doduše, ne daju izravno, nego iščitavanjem cijene hrvatskih državnih obveznica, koja je sada viša nego što bi bilo primjereno ocjeni kreditnog rejtinga BBB-.

- To znači da tržišni sudionici procjenjuju kako je kreditni rejting izravno ugrožen. To također znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i kako ćemo ga vjerojatno morati smanjivati u najgorem trenutku, a to je prije nego što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije, stoji u HUB-ovu obrazloženju crnih prognoza.

Euro će 31. prosinca 2011. vrijediti 7,47 kuna, što je odlična vijest, s obzirom na slabi priljev deviza. Ta prognoza odaje vjeru u snagu Hrvatske narodne banke da obrani taj tečaj, bez obzira na to što nema stranih ulaganja i novih zaduženja iz inozemstva. A kad nas više neće zanimati tečaj kune prema euru? Negdje između 2018. i 2023. godine, kada bismo mogli uvesti euro, prognoziraju bankarski ekonomisti. Čak dvojica predviđaju uvođenje eura tek 2023. godine, jer ćemo sve do tada imati veliki udio javnog duga u BDP-u.


RUJANSKI CROBAROMETAR


Afere su naštetile HDZ-u: Kukuriku koalicija gotovo dvostruko jača!

Istraživanje agencije IPSOS Plus za Novu TV otkriva kako dvije trećine birača misli da zemlja ide u lošem smjeru 

Kukuriku koalicija odmakla je za 17 posto HDZ-u i s tom, gotovo dvostrukom prednošću ulaze u kampanju. Prema rezultatima Crobarometra u rujnu, koji je IPSOS Puls napravila terenskim istraživanjem na 1000 ispitanika za Novu TV, Kukuriku koalicija trenutno uživa potporu 37,2 posto birača, dok je HDZ na potpori od 20,1 posto birača.

Iz HDZ-a unaprijed se opravdavaju kako njima ankete ne idu na ruku te da na izborima ostvaruju daleko bolji rezultat i da to pokazuje sve dosadašnje parlamentarne kampanje. Istina, prije četiri godine HDZ je s 26,5 posto u završnici potegnuo na 34 posto potpore birača. No, danas protiv sebe HDZ ima koaliciju četiri stranke i cijeli niz afera.

Slavonija i Dalmacija ostaju HDZ-ove utvrde. U IV. i V. izbornoj jedinici HDZ osvaja 24 posto potpore, u Dalmaciji čak 34 posto. No i ti, najbolji HDZ-ovi rezultati daleko su od rezultata Kukuriku koalicije u Zagrebu gdje osvajaju čak 42 posto.
HDZ u glavnom gradu bilježi dvostruko slabiji rezultat nego na izborima prije četiri godine. Danas su na 15 posto.

Loš rezultat HDZ-a prati stav o Vladi Jadranke Kosor : dvije trećine ispitanika uvjereno je da zemlja ide u lošem smjeru i ne odobravaju poteze Vlade. Tek 46 posto simpatizera vladajućih vjeruje da zemlja ide u dobrom smjeru.

U odnosu na predizborne 2003. i 2007., Hrvatska je 2011. daleko pesimističnija.
Od ostalih stranaka Laburisti prelaze prag s 6,1 posto, tu je i Blok umirovljenici zajedno, koji slovi kao HDZ-ov potencijalni partner, ima potporu 5,1 posto birača.

Najpozitivniji političar u Hrvatskoj i dalje je predsjednik Ivo Josipović i uživa potporu 80 posto građana. Najveći rivali prosinačkih izbora daleko su iza predsjednika. Milanovića podržava 44 posto birača, a J. Kosor tek 30 posto. Prije četiri godine Milanovića je podržavalo čak 58 posto birača.

Najviše građana (53 posto) muči nezaposlenost. Vanjski dug zabrinjava 33 posto birača, loši političari brinu 32 posto. Inflacija tišti 28, a mito 26 posto. Slijedi ekonomska situacija (16 posto) te kriminal i korupcija (10 posto). Za ulazak Hrvatske u EU glasovalo bi 58 posto birača, a protiv je njih 31 posto.


Može li agresivni Photoshop pomoći HDZ-u: Predsjedništvo se pomladilo preko noći







Članovi najužeg vodstva HDZ-a doslovce su se preko noći pomladili. HDZ-ovo Predsjedništvo dobilo je potpuno novi izgled, iako je riječ o istim ljudima. U skladu s novim vizualnim identitetom, vladajuća je stranka promijenila i svoje internetske stranice zbog čega su članovi Predsjedništva dobili i nove fotografije na kojima izgledaju barem nekoliko godina mlađe.

Od njih dvadesetero, koji su dio najužeg vodstva stranke, stare fotografije zadržali su jedino šefica HDZ-a Jadranka Kosor, bivši ministar Branko Vukelić i predsjednik Sabora Luka Bebić. Svi ostali morali su nedavno potpuno uređeni pozirati fotografu. Darko Milinović, Vladimir Šeks, Andrija Hebrang, Ivan Jarnjak, Branko Bačić, Ivan Šuker... izabrali su tamna odijela, kao i članice Predsjedništva Martina Banić, Katarina Fuček i Ivanka Roksandić. Samo je Marina Matulović-Dropulić u sve unijela malo boje odlučivši se za ležerniju cvjetnu varijantu.

Osim što su se prije fotografiranja pobrinuli da im “frizura bude postojana”, članovi Predsjedništva su, prema svemu sudeći, i pažljivo našminkani jer djeluju kao da su upravo izašli iz solarija. Dodatno glancanje prošli su u Photoshopu gdje su im ispeglane bore, pa neki od njih djeluju poput voštanih figura. (TEKST: Suzana Barilar)

26 rujna 2011

Nevjerojatno: Na jednog Hrvata po dvije bankovne kartice!


Hrvati godišnje potroše više od 110 milijardi kuna kartičnim plaćanjima. Prema podacima HGK takvo plaćanje sve više potiskuje gotovinu.
Svake godine bilježi se porast kartičnog poslovanja koje polako s tržišta gura gotovinu. S obzirom na to da 4,5 milijuna Hrvata ima čak 9 milijuna kartica - taj trend i ne čudi.

'U prvih 6 mjeseci ukupna vrijednost kartičnih transakcija bila je 54 milijarde kuna što je više za nekakvih 10 posto u odnosu na  prvih 6 mjeseci prošle godine', kazala je mr. Vanja Dominović iz Hrvatske gospodarske komore.

Industrija novca hrabro ide naprijed. Kako bi vam olakšali potrošnju, predstavili su novi proizvod - bankovnu karticu s integriranim tokenom da se olakša plaćanje internetom. Samo da biste to ostvarili - na računu valja imati i koju kunu.

Na svakodnevne, male troškove poput kamata na dopušteno prekoračenje na tekućem računu, ili pak naknade za podizanje gotovine na bankomatima često i zaboravljamo. Uz malo pažnje, na godinu u prosjeku samo kroz te dvije stavke mogli bismo uštedjeti i više od 1.000 kuna. Kako pročitajte ovdje.


Hrvatske željeznice grade nevidljive pruge


"TVRTKA u sastavu Hrvatskih željeznica po imenu HŽ Cargo platila je koncem prošle godine svojoj tvrtki kćeri Proizvodnja - Regeneracija d.o.o. oko osam milijuna kuna za posao izgradnje donjeg i gornjeg ustroja industrijskog kolosijeka luke Slavonski Brod, iako taj posao do dana današnjeg nije obavljen. Ne samo da Proizvodnja Regeneracija ugovoreni posao nije napravila, nego su radovi tek na početku početaka. Na temelju čega, odnosno za koje radove je HŽ Cargo isplatio osam milijuna kuna ostaje nepoznanica", piše Novi list u današnjem izdanju, otkrivajući, po svemu sudeći, novu aferu unutar Hrvatskih željeznica, tvrtke koja je, isto kao i toliko puta kompromitirane Hrvatske ceste, unutar ministarskog resora Božidara Kalmete.

Zanimljivo je da su čelnici HŽ-a na početku išli na demantiranje navoda o radovima koji nisu obavljeni, da bi potom, kad su im prezentirane fotografije na kojima se vidi netaknuta livada, 'okrenuli ploču', rekavši da su nabavili sav materijal, ali da nemaju građevinsku dozvolu.


Zasad nepostojeća "željeznička pruga" trebala se graditi u sklopu logističkog centra u Slavonskom Brodu vrijednog 150 milijuna kuna koji uključuje gradnju kotejnerskog terminala, RO/LA terminala te industrijskih kolosijeka i cesta, a koji bi trebao profunkcionirati do siječnja 2013. godine.

25 rujna 2011

Hrvatska - zemlja s puno duga


Premijerkin savjetnik


'Ili reforme, ili rast kamatnih stopa preko 8%'

'Moramo, to je jedino rješenje, ustrajati na konsolidiranju javnih financija i, drastično, reformama na tržištu rada i u javnom sektoru. Konačno, moramo ustrajati na uklanjanju svih monopolističkih struktura', kaže premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević.

"To se podudara s onim što ja već dugo govorim – imamo problema s javnim dugom i konkurentnošću. Niti jedna stranka, osim možda HSLS-a, u svojim dosad predstavljenim političkim programima ne ukazuje značajnije na potrebu konsolidiranja javnih financija, a nema niti reformskih paketa", komentirao je Lovrinčević poruke direktora Svjetske banke za Srednju Europu Petera Harolda. Harold je naime kazao kako Hrvatska nije Grčka, ali da nas treba brinuti proračunski deficit i manjak konkurentnosti.


Lovrinčević ističe da jedino što nas je ovog tjedna zaštitilo od smanjenja kreditnog rejtinga u godišnjem izvješću agencije Moody's o Hrvatskoj, jest kraj pregovora s EU-om. No, kroz tri do šest mjeseci – ne bude li napretka u konsolidiranju javnih financija – taj će rejting biti srušen, i dogodit će nam se rast kamatnih stopa preko osam posto, napominje premijerkin ekonomski savjetnik.
Buduća Vlada mora od prvog dana imati jasan plan konsolidiranja javnih financija i reformi u javnom sektoru, kao i na tržištu rada. Bez toga, kaže Lovrinčević, neće biti dobro. Jedan od preduvjeta za to jest i donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, prenosi Novi list.

Prema riječima ekonomskog analitičara
Zdeslava Šantića, ovakva ocjena Svjetske banke za Hrvatsku nije ništa neočekivano, jer mi smo, srećom, daleko od grčkog scenarija. Ono što stvara pritisak na Hrvatsku u percepciji rizika za strane investitore, zaključuje Šantić, jest činjenica da se Hrvatska sporo oporavlja od krize.