.

.

Još malo vrućina ovoga tjedna, a potom kraj ljetnih toplina?



30 studenoga 2011

Malo predizbornog cirkusa ...

KRIZA TRESE EUROPU


Pročitajte TRI SCENARIJA ZA EURO: Što će biti s ratom kredita i štednjom u Hrvatskoj ako euro propadne?

Članice eurozone prolaze kroz najtežu krizu i pripremaju se na novi udar recesije. Kako će se to odraziti na Hrvatsku? 

Eurozona prolazi kroz najtežu krizu u svojoj kratkoj povijesti. Pritisnute ogromnim dugovima i velikom javnom potrošnjom, članice zone eura pripremaju se za novi udar recesije, koji bi mogao poljuljati i same temelje euro-bloka, pa čak i EU u cjelini.

Ne znaju odgovor

Hrvatska još nije članica zone eura, niti je realno očekivati da će to postati u skoro vrijeme. Ipak, ako se uzme u obzir da smo jedna od najeuriziranijih zemalja u regiji, jasno je da nas itekako zanima što će se događati s "projektom euro".

To je, uostalom, valuta u kojoj štedimo i u kojoj se zadužujemo, kao što u njoj najčešće i računamo.
Analitičari ističu da su vremenu pred nama, kada je euro u pitanju, sve opcije otvorene. I dok jedni govore o propasti eurozone i povratku zemalja članica već zaboravljenim nacionalnim valutama, drugi su skloniji vjerovati da će euro-blok opstati, makar i u smanjenom obliku, sve dok iza njega stoje dvije najmoćnije članice - Njemačka i Francuska, te njihovi ‘sateliti’. Odgovor na pitanje što će u budućnosti biti sa zonom eura u ovom trenutku ne znaju ni u središtima moći na zapadu Staroga kontinenta.

Štednja na periferiji

Ipak, kako sada stvari stoje, eurozona će vjerojatno ostati u postojećem obliku, s time što će monetarnu uniju ojačati i fiskalnom. To, tvrde stručnajci, i ne mora biti nužno loše jer će rastrošnu ‘periferiju’ prisiliti na štednju i odgovornije ponašanje.

S obzirom na velik značaj eura u našim životima, pokušali smo kroz scenarije prikazati moguće rasplete krize u zoni eura i utjecaj tih rješenja na Hrvatsku. Pritom smo u obzir uzeli i mogućnost slabljenja kune prema euru.

Mjere za zaštitu građana, a ne onih koji su doveli do propasti banke


Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske najavio je korake koje će predložiti s ciljem popravka položaj građana, vlasnika oročenih kunskih depozita.
Za daljnju zaštitu potrošača traži se da se poveća visina osiguranog dijela depozita građana i to da se oročeni kunski depoziti građana osiguraju u 100-postotnom iznosu.

Udruga za zaštitu potrošača tvrdi da ovim prijedlogom osiguravaju građanima potpunu sigurnost oročene štednje u kunama.

Traži se da se u Zakonu o bankama izmjeni redoslijed viših isplatnih redova. Iz Saveza udruge za zaštitu potrošača kažu da je neprimjereno i nekorektno prema građanima da se u slučaju stečaja kreditne institucije prvo isplaćuju obveze prema onima koji su svojim (vjerojatno lošim) radom doveli do stečaja kreditne institucije, a nakon toga da se naplaćuju oni koji nisu poduzeli sve što su 'mogli' da do stečaja ni ne dođe.

Građani opravdano strahuju za svoja sredstva
Do ovih je prijedloga došlo zbog stalne najave produbljenja financijske krize, točnije, zbog građana koji se s opravdanjem brinu o svojim sredstvima koja se nalaze u našim bankama.

'Slučaj Credo banke d.d. iz Splita ponovo je otvorio pitanja o sigurnosti depozita koje građani imaju u našim bankama, te ukazao da uspostavljeni sustav zaštite potrošača, vlasnika depozita u kreditnim institucijama nedovoljno štiti građane, vlasnike depozita, a u slučaju stečaja banke, stavlja ih u neprimjereno neravnopravan položaj u odnosu na druge stečajne vjerovnike', stoji u priopćenju Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.


29 studenoga 2011

PONOVNO PAD


Zaposleno manje od trećine građana Hrvatske

U listopadu je u Hrvatskoj bilo 1.391.565 ukupno zaposlenih, što je za 16.956 osoba ili za 1,2 posto manje nego krajem rujna, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

To je treći uzastopni mjesec u kojem pada broj zaposlenih, a najviše je smanjen u obrtu i slobodnim profesijama. Kako prema posljednjem popisu u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika proizlazi da je zaposleno manje od trećine građana - 32,4 posto.

Pravne su osobe krajem listopada zapošljavale ukupno 1.144.991 osobu, što je 8.313 osoba ili 0,7 posto manje nego u rujnu. Broj nezaposlenih je u listopadu porastao za 3,6 posto u odnosu na mjesec prije. Krajem desetog mjeseca ove godine nezaposlenih je bilo 293.852, što je za 10.185 osoba više nego krajem rujna. Tako je i stopa registrirane nezaposlenosti, koja se izračunava kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, na mjesečnoj razini porasla za 0,6 postotnih bodova, sa 16,8 posto na 17,4 posto. 

U odnosu na listopad prošle godine u postotku je najviše smanjen broj zaposlenih u pravnim osobama koje se bave poslovanjem nekretninama, za 10,8 posto, na 5.208 osoba, te u rudarstvu i vađenju koje sa 6.441 zaposlenim na godišnjoj razini bilježi pad za 9,4 posto. 

Rast broja zaposlenih i na mjesečnoj i na godišnjoj razini statistika registrira u tri djelatnosti - zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, obrazovanju te javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju. Pravne osobe u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi krajem listopada zapošljavale su 82.298 osoba, što je u odnosu na rujan više za 0,1 posto, a u odnosu na prošlogodišnji listopad za 0,8 posto. 

U obrazovanju je broj zaposlenih na mjesečnoj razini porastao za 1,7 posto, na godišnjoj za 0,7 posto, na njih 105.863. Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje krajem listopada zapošljavala je 106.953 osobe, ili 0,1 posto više nego u rujnu, a 0,6 posto više nego u listopadu prošle godine. 


Tko se još danas sjeća “Dana Republike”, praznika i kolinja?


Narodi i narodnosti bivše države na današnji dan 29. studenog slavili bi Dan Republike, praznik radosti i veselja jer nije se radilo tri ili čak pet dana!  Slavilo se, blagovalo i pjevalo jer mnogima baš ništa nije falilo.
Radnička klasa u Jugi imala je posla i znala je da će na tom istom radnom mjestu dočekati mirovinu, ako jako ne „zezne“ stvar po pitanju discipline i partijske „linije“.

Ako i nije bilo posla, bilo je radnih akcija i „petoljetki“ jer trebalo je izgrađivati socijalističku zajednicu „ravnopravnih“ naroda i narodnosti.

Pogledamo li novine iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, otkrivamo da si je prosječna radnička klasa i u našem Varaždinu mogla priuštiti ljetovanje, obiteljski ručak u restoranu ili za Dan republike – izlet u bajnu Veneciju!


Mogao je radnik tada kupiti i potpuno novog fiću – „figuara“ iz Kragujevca, ako je malo štedio i uvalio se u društveni stan.
Uz Dan mladosti – kad se nosila štafeta za Titov rođendan, bio je to možda najznačajniji blagdan u Titovoj SFRJ.  Za rođendan bivšoj republici održavala se glamurozna svečana akademija kojom je slavljeno njezino utemeljenje u Titovom Jajcu 1943. godine.

Na njoj su „pod moraš“ morali nazočiti svi društveni čimbenici koje je prvenstveno, delegirala partija.
A da bi republički party bio potpun, sela i gradovi,  morali su biti okićeni trobojnim barjacima i grbovima. Djeci, tim malim i dragim pionirima sa plavim kapicama na glavi i crvenim marama svezanim okolo vrata, bilo je posebno lijepo.

Danas odrasli ljudi u zreloj dobi, kažu da su im to najljepši dani djetinjstva, jer Dan Republike podrazumijevao je obiteljsko okupljanje, a s roditeljima bi proveli najmanje četiri dana. I to u obiteljskom domu ili negdje na izletu.

Teško je bilo jedino podstanarima, ali tog se dana na sve brige zaboravljalo.
I na selu nije bilo loše jer za blagdan, bilo je sve spremno za svinjokolje. Uhranjeni prasci, pa i kokoši i purani, nisu znali koji je to datum, a zadnje što su čuli bilo je kako njihov gazda brusi noževe.
Inače, praznik je padao u glupo vrijeme, prije zime, a daleko od ljeta pa je građanima koji bi ostajali kod kuće bilo nevjerojatno dosadno. No, prošlo je Martinje i lako se došlo do mladog vina, domaće rakije, kiselog zelja, šunkice i čvaraka.


Znate li ili možda pamtite što su domaćice tih dana najviše voljele kuhati? Vjerujte, gotova jela "29. novembar"!   A kakav su tek TV program i filmski repertoar gledali u kinu – prva liga!
Naime, tih bi dana djeci i odraslima servirali epohalne ideološki obojene filmove Neretva, Sutjeska, Kozara i njima slične.

I ne samo to. Radio bi treštao od Po šumama i gorama, Drugarice posadimo cvijeće, Kozare, Naprijed mornari sa plavog Jadrana, Bilečanke, Na Kordunu grob do groba, Jugoslavije, Ide Tito preko Romanije i sličnih pjesama koje veličaju dosege silne revolucije koja se dogodila na prostorima bivše države.

Iz današnje perspektive sve to zvuči pomalo i bizarno, ali bez sumnje mnogi će se, a pogotovo oni stariji, u ovo vrijeme Dana Republike sjetiti sa sjetom i nostalgijom na dane kad su imali pun trbuh, te sigurne plaće i mirovine.


VIDEO DANA

Opet će glasati "mrtvi": Oko pola milijuna birača je nepostojećih!


"IZBORNE jedinice i popis birača uredit ću u sljedećem mandatu", naglasila je premijerka Jadranka Kosor krajem rujna ove godine u Saboru. A kada je ovih dana iz Ministarstva uprave izašao službeni podatak da pravo glasa u Hrvatskoj ima 4.092.323 birača, jasno je kako se radi o još jednoj svinjariji aktualne vlasti.

Oko 500 do 600 tisuća nepostojećih glasova! 
 Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz lipnja ove godine Hrvatska ima 4.290.612 stanovnika, što je razlika od tek 200 tisuća stanovnika. Odnosno ako je vjerovati aktualnoj vlasti u Hrvatskoj trenutno živi tek 200 tisuća maloljetnika, a toj brojci treba dodati i osobe s oduzetom poslovnom sposobnošću?

Statističke brojke kažu da je maloljetnih u Hrvatskoj oko 20 posto od ukupnog broj stanovništva. Tako je u vrtićima prijavljeno 125 tisuća djece, a u osnovnim školama 350 tisuća polaznika, a treba dodati i one tek rođene kao i djecu koja ne pohađaju vrtiće i škole. Tako se i došlo do brojke od 800 tisuća maloljetnika, a na kraju dolazimo i do zaključka da na ove izbore izlazi oko pola milijuna do 600 tisuća nepostojećih birača!


Dijaspora sa 411.758 birača a u 8 županija više birača nego stanovnika 
Štoviše, ako usporedimo broj birača s brojem stanovnika dolazimo do fascinantnog podatka da čak u osam županija ima više birača nego što ima stanovnika.
Isto tako dodajmo da ukupan popis birača broji 4.504.081 birača, odnosno tu je još i dijaspora s 411.758 ljudi s pravom glasa.

Kontroverze o biračkim popisima stare su koliko je i HDZ na vlasti, a nevladine organizacije već godinama upozoravaju na neregularnost izbora. Nevladina organizacija GONG više je puta s konkretnim primjerima ukazala kako na izborima vrlo često svoj glas daju i mrtvi.

 
Sjetite se Dusine 0 
Problematikom izbora i popisa birača bavio se i aktivist Marko Rakar koji je otkrio da na adresi Dusina 0, prema popisu birača, prebivaju 404 osobe koje imaju pravo glasa na izborima u Hrvatskoj. Riječ je o zaseoku s vrlo malim brojem stanovnika, a prema popisu birača na tom je mjestu trebao stajati impozantan neboder kako bi primio više od 400 ljudi.
 

Na 120 sekundi deblokirali Credo banku: S računa uzeli 9 milijuna kuna, štedišama nije ostalo ništa


Novac su podigle Istarska kreditna banka, Jadranska banka Šibenik i jedan investicijski fond
Dva puta po jednu minutu bilo je dovoljno da dvije banke i jedan investicijski fond - Istarska kreditna banka, Jadranska banka Šibenik i investicijski fond u potpunosti očiste račun posrnule Credo banke , na kojemu poslije toga nije ostala niti jedna kuna!

Dogodilo se to nakon što je Hrvatska narodna banka odlučila da Credo banka ide u prisilnu likvidaciju i kad joj je blokiran račun, pa s njega više nitko nije mogao podizati novac. Zbunjeni štediše i komitenti dolazili su na vrata poslovnica, no svi su bili otpravljeni riječima da novac ne mogu podići i da će sve daljnje informacije dobiti od HNB-a i DAB-a.

Očito ne baš svi. Hanfa je jučer poslijepodne objavila kako je, unatoč blokadi računa Credo banke, “provedena naplata tri mjenice u ukupnom iznosu između osam i devet milijuna kuna, koje su na naplatu dostavile dvije banke i jedno investicijsko društvo, čime su u potpunosti skinuta raspoloživa sredstva s računa Credo banke Split”. Hanfa, naravno, nije objavila nazive “sretnika” koji su došli do novca, no neslužbeno smo to doznali.

28 studenoga 2011

Najkvalitetniji medij za Hrvate je - internet


Hrvatski građani smatraju kako im internet nudi najvišu razinu kvalitete kada je riječ o medijima općenito. Nakon interneta, slijedi televizija, zatim radio te tek na dnu - tisak.


Hrvatski građani smatraju da je internet najkvalitetniji medij u RH. Rezultat je to QUDAL istraživanja koje je proveo renomirani međunarodni Centar za istraživanje tržišta GfK.
U istraživanju QUDAL - QUality meDAL, hrvatske građane, kupce i korisnike prijenosnih računala, pitalo se: "...Zamislite da imate neograničenu sumu novaca i da vas prilikom korištenja medija zanima samo i jedino vrhunska kvaliteta... Nemojte navoditi ono što vam prvo padne na pamet, niti medij koji vi najčešće koristite, već isključivo medij za koji vi iz vašeg iskustva možete potvrditi da nudi najveću razinu kvalitete na hrvatskom tržištu..."

Prema navedenom anketnom upitniku, internet je osvojio najveći broj glasova građana - visokih 43,4%. Zatim slijede: televizija (34,9%), radio (11%) i na koncu tisak (9%).


Kategorija: Mediji općenito

QUDAL - QUality meDAL istraživanja - RH 2011/2012.
Internet
43,4%
Televizija
34,9%
Radio
11%
Tisak
9%
Samo 1,7% građana nije znalo navesti niti jedan medij koji bi po njima nudio u Hrvatskoj najveću razinu kvalitete.

"Istraživanje pokazuje da internet nije među korisnicima popularan samo zbog besplatnog sadržaja i vrlo često - besplatnih usluga, već da građani internet cijene neovisno o cijeni. Internet nudi mogućnosti koje danas ne nudi niti jedan drugi medij - kao što je to primjerice iznimna interaktivnost i očito su te napredne mogućnosti interneta kao i bogatstvo multimedijskog sadržaja smjestile internet na prvo mjesto po kvaliteti medija u Hrvatskoj", naglašava
Robert Slavečki, direktor programa QUDAL - QUality meDAL za Republiku Hrvatsku i zaključuje: "... ne smije se zaboraviti da je internet zapravo integracija najboljeg što nudi tisak (tekst i slika), televizija (video) i radio (zvuk) povezana iznimnom interaktivnošću i nenadmašnom dostupnošću putem cijelog niza uređaja i multimedijskih platformi".



Nisu mu vjerovali: Sve što je Marković govorio 2009. godine da će nam se dogoditi - dogodilo se


U VRIJEME je dok je sadašnje i bivše vodstvo HDZ-a pokušavalo uvjeriti veći dio hrvatske javnosti kako će Hrvatsku zaobići val krize, te da bi se problem punjenja hrvatskog proračuna mogao riješiti s mjerom "organiziranja maturalaca" u Hrvatskoj, Ante Marković jasno je govorio što da napravimo u hrvatskom gospodarstvu da se ne bi našli - ondje gdje smo danas.

Marković upozorio da se proračun mora smanjiti, a Šuker govorio da nema kome oduzeti
"Preveliki budžet može značiti i pomanjkanje jasne politike. Da bi se olakšao pritisak krize, hrvatski se proračun mora sada smanjiti barem 20 posto. Ako se to ne napravi, smanjit će ga život. A kad ga život smanjuje, to onda ide stihijski uz brojne potrese i nesagledive posljedice", govorio je danas pokojni Marković u veljači 2009. godine. Ekonomsku politiku tada su vodili Ivo Sanader, Ivan Šuker, Damir Polančec i Jadranka Kosor, a njihov odgovor je bio: "A kome da oduzmemo!?" 

To da država nema kome oduzeti u državi u doba Sanadera bila je službena politika, a kada je u svoju fotelju pustio Kosor, ona je oduzimala svima. Kriznim porezom. No, vratimo se natrag na Markovićevu ocjenu stanja u hrvatskom gospodarstvu iz veljače 2009. godine iz velikog razgovora za časopis Lider.

POSLJEDNJI PREMIJER SFR JUGOSLAVIJE


Umro je Ante Marković: 2009. otkrio je kako Hrvatsku izvući iz krize

Krajem 1989. godine pokrenuo je projekt ekonomskih reformi, dotad neviđenih u Jugoslaviji 

Preminuo je Ante Marković , nekadašnji predsjednik predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske te jedan od najpopularnijih jugoslavenskih političara, javlja Dnevni avaz.
 
Kako saznaje Avaz, Ante Marković je danas trebao doći u Sarajevo. Vijest o smrti zatekla je njegove prijatelje u BiH s kojima je radio na realizaciji ekonomskih projekata.

Rođen je 25. studenoga 1924. godine u Konjicu u Bosni i Hercegovini, a diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1954. godine. Na mjesto predsjednika predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske imenovan je 1986., zamijenivši na toj dužnosti Emu Derosi-Bjelajac.

Dugo je radio u tvrtki "Rade Končar" u Zagrebu. Generalni direktor Končara bio je od 1961. do 1984. Politikom se počeo baviti 1982., a do kraja 1991. obnašao je dužnosti predsjednika Izvršnog vijeća Socijalističke RH (1982.-1986.), predsjednik Predsjedništva SRH (1986.-1988.) te predsjednik Saveznog Izvršnog vijeća SFRJ (16. ožujka 1989. do 20. prosinca 1991.).

Može se reći da je bio premijer SRFJ, a tu je dužnost preuzeo od Branka Mikulića. Krajem 1989. godine pokrenuo je projekt ekonomskih reformi, dotad neviđenih u SFRJ, koje su uključivale stabilizaciju dinara te privatizaciju dodjelom dionica radnicima. Tim je reformama zaustavio inflaciju te brzo i značajno, no kratkotrajno, poboljšanje životnog standarda. To ga je učinilo jednim od najpopularnijih političara u bivšoj državi.

Nakon raspada Jugoslavije uglavnom je živio u Austriji i bavio se konzultantskim poslovima za velike tvrtke i vlade.

Gdje je naša Vlada? Nestanak stoji građane oko 500.000 kuna


Rekonstrukcija: Zadnjeg dana radili su kao mravi. Bili su dobre volje, veseli i nasmijani, a onda su, kao po dogovoru, iščeznuli. Nestanak stoji oko 500.000 kn!

Ovo je jedan od skupljih nestanaka u novijoj povijesti Hrvatske. Već danima ovi dobri ljudi upoznaju se s ljepotama domovine i građanima objašnjavaju zašto bi bilo odlično da ih izaberu. Vođenje predizborne kampanje nije jeftino, ali njima je besplatno. To što oni ne plaćaju troškove, ne znači da ih ne plaća nitko. Plaćamo ih mi. Deset dana ministri ne rade svoj posao. Tako se u četvrtak nisu sastali da odluče o sudbini radnika Dalmacijavina, koji čekaju mjesecima. Agencija za upravljanje državnom imovinom prihvatila je izvješće o prodaji tvrtke i Vlada bi sada trebala odlučiti hoće li prihvatiti ponudu kupca.

- Ne vidim razloga što to nisu odlučili na telefonskoj sjednici posebno jer je ministar Čobanković predsjednik Agencije - govori čelnik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević. Prosječna plaća od 19.000 kuna ministrima redovito sjeda na tekuće račune, a oni su se rastrčali po Hrvatskoj. Vozaju se u plavim autobusima od grada do grada, drže govore, ulizuju se biračima, idu na domjenke, jedu i piju. Nema ih pola mjeseca, a za istih tih pola mjeseca isplatit ćemo im 200.000 kuna. S porezima i, uz nekoliko dana u prosincu, taj se trošak penje na 500.000 kuna. No i oni nama nešto daju zauzvrat. Na predizbornim skupovima možete ovih dana dobiti 10 dkg kave, grah, kobasu, pržene lignje...

Nitko iz Vlade nije nam se javio pa ne znamo čime ministri pravdaju izostanak s radnog mjesta. Zanimalo nas je i ide li zemlja na autopilot, jer je Vlada u kampanji, Sabor ne radi, a predsjednik države je na operaciji. Nestao je čak i glasnogovornik Vlade!

Zadnji put pričali o ptičicama

Na zadnjoj sjednici ministri su vodili veoma učene rasprave o tehničkim pitanjima. Važna pitanja - nakon raspuštanja Sabora - ne smiju otvarati jer mandat to ne dopušta. Pričalo se o bakteriji Escherichiji u krastavcima, pa onda o pticama u rezervatu Veliki Pažot, onda se prešlo na lovu za boćanje i streličarstvo te se završilo s važnim pitanjima interkonekcije.


Panika u Europi se nastavlja: "Hrvati, vjerujte svojoj kuni"


Naši stručnjaci smatraju da još ima šansi za spas €. No misle i da bi RH, u slučaju propasti eura, mogla izaći neokrznuta. Štoviše, misle da možemo i profitirati

Tijekom nedjelje proširila se vijest da je Velika Britanija poslala poruku svojim veleposlanicima da se pripreme za najcrnji scenarij u kojem bi euro propao i u kojem bi europske metropole preplavili socijalni nemiri i prosvjedi. Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Josip Tica ovu je vijest dočekao kao da netko namjerno ruši euro.

- Ako je ova vijest istinita, tada se Britanci ne ponašaju civilizirano i čini se kao da netko namjerno ruši euro. Svaka ovakva informacija utječe na financijsku stabilnost, pogotovo kad je u pitanju ovako osjetljiv trenutak – rekao je Tica. I on se slaže da jedino Njemačka može spasiti euro, no onda bi ona morala svojim novcem spašavati prezadužene zemlje EU.

- Pitanje je hoće li Njemačka biti spremna toliko podmetnuti svoja leđa. Ona to može, ali je onda pitanje kako će to objasniti svojim građanima – pojašnjava Tica. Kad bi se eurozona zaista raspala, u najgorem scenariju bi Njemačka vratila svoju marku, pa bi i u Hrvatskoj eure prebacivali u tu valutu. Tica kaže da bi mnogi izgubili na tom prebacivanju iz jedne u drugu valutu. Naime, samo banke u eurima drže oko 100 milijardi kuna, a uz novac koji imaju naši građani, radi se o puno većoj svoti. Doduše, Tica smatra da o sudbini eura mogu odlučiti i investitori kojima je uz dolar, euro jedina svjetska rezerva. Zato, vjeruje Tica, investitori vjerojatno neće uništiti euro.

27 studenoga 2011

Rad ...


Projekt otkriva i muljaže


Kako je podijeljeno 80 mlrd. kuna kroz javne nabave!

Marko Rakar i njegov tim godinu i pol prikupljali su podatke o dijeljenju državnog novca kroz javne nabave, a nakon toga su 60.000 transakcija vrijednih 80 milijardi kuna objavili na svojoj internetskoj stranici. Tako se na njoj može saznati i koje su tvrtke u posljednje vrijeme opstale samo zato što su radile s državom.

Mnoge situacije, od kojih neke dobivaju epilog na sudu ovih dana, pokazale su da je javna nabava generator korupcije i da je značajan broj koruptivnih djela povezan s javnom nabavom.

Kako bi informacije o javnoj nabavi učinila dostupnim javnosti udruga Vjetrenjača napravila je projekt u kojem je objedinila sve podatke, te ih učinila lako dostupnima, čitljivima i razumljivima.

Kako je stvoren projekt?

"Godinu i pol sam radio na tome, a posljednja tri mjeseca dosta intenzivno. Dizajnirali smo internet stranicu s detaljnim podacima o javnim nabavama i tvrtkama. Mogu se pretraživati i uspoređivati, te je vidljivo kada primjerice nešto od financijskih podataka iskače ili je čudno", pojasnio je za Danas.hr Marko Rakar čiji je tim prikupio podatke o 60.000 transakcija ukupne vrijednosti oko 80 milijardi kuna koje je naručilo više od 4.000 tijela javne vlasti i ostalih obveznika Zakona o javnoj nabavi i to od nešto više od 13.000 najrazličitijih pravnih subjekata. Riječ je o podacima javnih nabava koje su se odvijale od 01. srpnja 2009. do 01. studenog 2011.

Sve podatke o tvrtkama koje možda ne bi "preživjele" krizu da nisu poslovale s državom možete potražiti na internetskoj stranici
http://nabava.vjetrenjaca.org
 

Bilo je pokušaja da se projekt spriječi!

"Borba protiv korupcije je, prije svega, stvar osobnog stava da ne želimo biti korumpirani. A naš projekt ponovno pokazuje da se protiv korupcije svi možemo boriti. Na razne načine. Mi smatramo da je informatička tehnologija optimalni alat za ubacivanje svijetla na mutne i prljave poslove koji se odrađuju ispod stola. Vjerujem da vam je jasno da ni ovaj put nismo imali nikakvu pomoć Države i njenih institucija. Mogli bi, čak, reći da je bilo pokušaja da nas se spriječi da ovaj projekt dovršimo. Učinjeno je to na suptilan, ali skroz razumljiv način", priopćili su iz udruge Vjetrenjača.

Udruga će od ponedjeljka 28. studenog bazu podataka temeljem kojeg je izrađena web stranica učiniti javno dostupnom.
 

10 stvari koje nagrizaju vaš kućni budžet


Na vašem bankovnom računu novca je sve manje. Čini vam se kao da sam od sebe nestaje i pitate se na što ste ga potrošili. Postoje stvari koje nagrizaju vaš kućni budžet, a da to ni ne primijetite! No, na mjesečnoj ili godišnjoj razini te 'sitnice' odnose stotine ili čak tisuće kuna.

Bacanje novca najčešće se odnosi na loše navike ili, pak, loše investicije. Riječ je, primjerice, o porocima zbog kojih novac umjesto u kasicu za štednju jednostavno curi iz lisnica. Još jedan, opće poznati primjer je - kupovina. Kada kupujemo, čini nam se da trošimo malo jer svote nisu prevelike, no iznenađenje nas dočeka kada potrošeno u kupovini pogledamo na mjesečnoj ili godišnjoj razini. Kojih je to 10 stvari koje uništavaju naš budžet?

Lista 'kritičnih zemalja'


Austrijske banke se povlače iz istočne Europe?

Austrijske banke su objavile kako intenzivno razmatraju povlačenje iz zemalja istočne i srednje Europe. Uz Mađarsku, koju ističu kao kritičnu, među zemljama u kojima su najviše porasli nenaplativi zajmovi navodi se i Hrvatska.

"Nemamo nikakvih spoznaja o tome da bi se Raiffeisen ili bilo koja austrijska banka povlačila iz Hrvatske, već upravo suprotno, njihov je stav da je Hrvatska jako bitna za cijeli njihov bankarski sustav", izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, komentirajući objavu austrijskog Raiffeisen Bank Internationala da razmišljaju o povlačenju s pojedinih tržišta u istočnoj i srednjoj Europi. 

Rohatinski umiruje


No, da je povlačenje iz zemalja s tog tržišta itekako moguće potvrdio je i izvršni direktor te banke Herbert Stepic spominjući Mađarsku. No, u priopćenju banke se uz spornu Mađarsku spominju i Hrvatska i Češka. Istovremeno se ističe da su u tim zemljama najviše porasli nenaplativi zajmovi.

Rohatinski ipak umiruje. Ističe da problema nema ni kada je riječ o poštivanju austrijskih propisa po kojima će banke kćeri pri kreditiranju lokalnih tržišta morati se u potpunosti osloniti na lokalnu štednju uvećanu za deset posto. Upravo zbog toga
pojavio se strah od obustave kreditiranja ili njegovog značajnog smanjenja uz više kamate.

Prema guvernerovim riječima, austrijski bankovni
regulator tvrdi da su banke kćeri u Lijepoj našoj znatno iznad propisane razine adekvatnosti kapitala. Po pitanju propisa "10 posto" Rohatinski također ne očekuje bitne promjene. 

Ne treba strahovati od povlačenja kapitala

"Plafon za mogući rast kredita bit će ograničen, ali ne ispod onoga što smo već prije pretpostavljali i što smo već prije ukalkulirali u naše projekcije. Ništa se spektakularno neće dogoditi", kaže Rohatinski.

Na pitanje novinara
Novog lista, postoji li opasnost od značajnog povlačenja kapitala i dobiti iz Hrvatske od strane matičnih banaka, Rohatinski je kazao kako to austrijske banke neće učiniti.

 


26 studenoga 2011

Spremite se za hrvatski sindrom: Građani na ulicama, nova vlada svaki tjedan, devalvacija kune...


"NOVA vlada, tko god u njoj bio, mora odmah krenuti u drastične reforme. U suprotnom ćemo za dvije-tri godine snažno tresnuti o zemlju. Zvat će se to hrvatski sindrom, kao grčki ili argentinski", prognoza je Vladimira Ferdeljija, predsjednika Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (HUM-Croma).

Hrvatski sindrom će, kaže Ferdelji, uključivati izlazak ljudi na ulice, promjenu vlade praktički svaki tjedan, jaku devalvaciju kune, masovne gubitke radnih mjesta... "Sve to nas čeka ako sami, dobrovoljno ne napravimo velike promjene", kaže Ferdelji.


Političke stranke nemaju gospodarski program

Predsjednik Crome, koji je govorio na dodjeli nagrada za poduzetnika godine, za sada ne vidi pretjerani razlog za optimizam. Velike političke stranke, HDZ i Kukuriku koalicija, uopće nemaju gospodarski program. Ferdelji se nada da je to samo posljedica činjenice da ne žele plašiti birače nužnim rezovima uoči izbora.


Croma je još prije šest mjeseci prezentirala svoj "masterplan" koji nudi rješenja za izlazak iz krize i stvaranja stope gospodarskog rasta od šest do 10 posto. Velike političke stranke dobrim dijelom su ignorirale Crominu inicijativu, a prihvatili su je manji politički igrači, poput HSLS-a.


Pod hitno rezati županije, gradove, općine...

Prva stvar koju buduća vlast mora napraviti, smatra Fredelji, je teritorijalni preustroj. Broj lokalnih jedinica mora se smanjiti sa 600 na 150, odnosno moraju se ukinuti županije, gradovi i općine koji se ne mogu sami financirati. Reforma jedinica lokalne samouprave značila bi znatnu uštedu u državnom proračunu; Ferdelji procjenjuje da bi se nameti gospodarstvu na ovaj način smanjili za četiri puta.


Ferdelji također ističe kako je Hrvatskoj nužno potrebna reindustrijalizacija. "Gospodarski razvoj zemlje nije moguć bez proizvodnje. Ne može se gospodarstvo temeljiti samo na uslugama i financijama", kaže Ferdelji. Dodaje da je ključno promijeniti sustav upravljanja u državnim firmama, u koje se menadžeri više ne smiju postavljati po političkom ključu.
 

AKO VAM TREBA OPRAVDANJE


6 zdravstvenih razloga zbog kojih trebate piti pivo

Donosimo vam šest dokaza kako jedna piva svaki dan tjera doktora van. Ili barem svakih 30 minuta na WC

Pivo je jedno od najstarijih pića na svijetu, a danas je u samom vrhu po broju litara koju prosječni stanovnik naše male planete godišnje unese u sebe, budući da se od njega češće konzumiraju samo voda i čaj.

Povjesničari tvrdi da je prvo moderno pivo nastalo procesom sličnim današnjemu proizvedeno prije gotovo 7000 godina, a kroz povijest se koristilo u različitim religijskim ceremonijama te bilo predmetom obožavanja umjetnika, od pisaca do slikara.

U zadnjih se nekoliko desetljeća sve češće govori i o učinku piva na zdravlje. I dok je konzumacija velikih količina piva svakako štetna za čitav niz procesa u našem tijelu, znanstvenici smatraju kako umjereno ispijanje ove gorkste tekućine (pola litre za muškarce, 3 decilitra za žene dnevno) ima brojne pozitivne učinke na naš organizam. Donosimo vam šest dokaza kako jedna piva svaki dan tjera doktora van. Ili barem svakih 30 minuta na WC. Pa krenimo.

25 studenoga 2011

Doznajte gdje vas u kupnji vrebaju opasne bakterije!

Tijekom božićnih blagdana, viroza, prehlada ili gripa zadnje su stvari koje vam trebaju. Saznajte najopasnija mjesta na kojima možete 'pokupiti virus'.

U doba viroza, kupovni centri idealno su mjesto da osim nove odjeće dobijete i dobijete i zarazu, piše CNN. Držači u WC-ima i područje oko umivaonika pravo su leglo zaraze, tvrde stručnjaci. Stvar je u tome što su to mjesta koja ljudi diraju odmah nakon korištenja WC-a,  pa je vrlo lako pokupiti bakterije. Riječ je i o vlažnom području u kojem bakterije najduže žive. Zaštiti ćete se na način da ruke nakon WC-a perete najmanje 20 sekundi, dobro isperete i obrišete, te njima više ne dirate vrata kada izlazite iz WC-a.


Prljavi stolovi u restoranima kriju brojne bakterije. 'Iako vam se čine čisti, uopće tako ne mora biti. Putem prljavih stolova možete dobiti opasne bakterije, kao što je E. Coli', tvrdi profesor epidemiolog Elaine Larson. Ukoliko ste u prilici, obrišite stol antibakterijskim maramicama.


Držači na pokretnim stepenicama pravo su leglo zaraze. Urin, sluz, izmet, krv, virusi koji uzrokuju prehladu - sve je to pronađeno na pokretnim stepenicama. Stoga, pokušavajte izbjegavati držanje za ručke.


Tipkovnica na bankomatima - kineski su znanstvenici utvrdili da svaka tipka sadrži prosječno 1.200 klica, uključujući one E.Coli. Čak su otkrili koja je 'najzaraznija' tipka - ENTER. Tu tipku u konačnici ama baš svi pritisnu.

IZJAVA DANA


Milinović u Gospiću: 

U zraku se osjeća ponos i zanos HDZ-a


A kraj studenog ....


Čarobni tepih od tratinčica na osunčanoj livadi u Puli

(Goran Sebelic / CROPIX)



Diljem Hrvatske se obilježava dan protiv nasilja nad ženama


'Kampanja bijele vrpce', koja je posvećena senzibiliziranju javnosti za borbu protiv nasilja nad ženama s invaliditetom, u Zagrebu će biti u petak na Trgu bana Jelačića

'Kampanja bijele vrpce', koja je posvećena senzibiliziranju javnosti za borbu protiv nasilja nad ženama s invaliditetom, u Zagrebu će biti u petak od 12 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, a nastaviti će se u 1. tehničkoj školi, 'Tesla', Klaićeva 7 u 12.20 sati.

Uz bijelu vrpcu koja se nosi na reveru dijelit će se letak u kojem naglašavaju zašto pružiti podršku ženama posebice ženama s invaliditetom. Kampanja će se realizirati na način što će se bijele vrpce dijeliti svim muškarcima, koji to prihvate, u znak njihovog 'Ne nasilju nad ženama'. To će značiti njihovu odluku da neće počiniti, opravdati ili prešutjeti nasilje nad ženama i djevojkama. Kampanja će se istovremeno provoditi u 20 gradova Hrvatske.

U Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena

Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama obilježava se od 1999. godine odlukom Ujedinjenih naroda. Dan nasilja nad ženama obilježava se u znak sjećanja na 25. studenog 1960. godine kada je sestre Patriju, Minervu i Mariju Teresu Mirabal u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. 

Prema službenim podacima, u Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena. Nasilnici su ljudi svih profesija i socijalnih struktura.


Sukob na Trgu: Nogom udario djevojku s transparentom "Bolje smak svijeta nego HDZ"


NA ZAGREBAČKOM Trgu bana Jelačića u četvrtak se dogodio incident kada su aktivisti ispred štanda HDZ-a, na kojem je bio Miroslav Tuđman, donijeli transparente "Bolje smak svijeta nego HDZ" i "Bajka završava za 9 dana".

Takvi transparenti su iziritirali jednog građanina koji je počeo vikati "Bando komunistička, odite tamo" pa je počela svađa sa aktivistima Građanske akcije koja je kulminirala udaranjem žene koja je držala transparent uz pogrdne povike "da banda komunistička ode tamo svojima".

Na štandu HDZ-a na Trgu je bio i "povratnik" u aktivnu HDZ-ovu politiku Miroslav Tuđman koji na incident nije reagirao. Policija nije dobila dojavu o napadu na aktivisticu.
 

Prognoze ekonomista


Propadne li euro zamijenit će ga njemačka marka

Propast eurozone dovela bi do teških posljedica ne samo za financijski sustav, nego i za nacionalna gospodarstva, što bi se itekako osjetilo i u Hrvatskoj. Tvrde to ekonomski stručnjaci navodeći da će euro, ako propadne, najvjerojatnije zamijeniti njemačka marka.

Hoće li opstati euro? Pitanje je to koje se u posljednje vrijeme sve češće čuje. Ne čudi, jer je financijski sustav Hrvatske vezan uz tu valutu, jednako kao i 85 posto svih kredita. 

Kako iz marke u euro, tako i natrag

Ekonomski analitičari ne vjeruju u najcrnji scenarij, a ako se propast eura ipak dogodi, predviđaju da će ga zamijeniti njemačka marka. Uz tu valutu bi se tada vezao i velik dio ušteđevine hrvatskih građana, te krediti. Teško je, međutim, prognozirati, ističu analitičari, što bi nestanak eura konkretno značio za sve zadužene u toj valuti.

Neovisni ekonomski analitičar
Damir Novotny podsjeća kako su hrvatski građani prije nastanka eura bili vezani upravo uz njemačku marku, te da bi povratak na staro bio jednako jednostavan kakva je bila i zamjena marke za euro. Ujedno ističe da su najjače ekonomije u Europskoj uniji zagovornici opstanka i održavanja Europske monetarne unije i eura kao valute. Dodaje da rizici za propast eura postoje, no u ovom trenutku to nije izgledno. 

Propast eurozone odrazila bi se i na Hrvatsku

"Kad bi eventualno došlo do propasti eurozone i kad bi postao upitan opstanak eura, morala bi se voditi slična tečajna politika, no onda bi se uz euro odabrala neka druga najvažnija svjetska valuta, a to bi vrlo vjerojatno bila njemačka marka", izjavio je za Vjesnik glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ističući da su i druge europske države vrijednosti svoje valute gradile prije svega uz njemačku marku. Iako ni on ne vjeruje da će doći do propasti eura, kaže kako tu mogućnost u sadašnjim okolnostima ipak ne treba potpuno odbaciti.

Osnovni scenarij je, ističe, da će zapravo eurozona opstati s puno strožim pravilima za članice, ali i puno koordiniranijom fiskalnom politikom.
"Propast eurozone dovela bi do teških posljedica ne samo za financijski sustav, nego i za nacionalna gospodarstva, a to bi dovelo i do pada gospodarske aktivnosti, devalvacije i snažnog inflatornog pritiska u perifernim članicama eurozone. To bi se odrazilo i na Hrvatsku", pojašnjava Šantić.
 


24 studenoga 2011

Lijepo je biti šef


Zarađuju tisuće prosječnih plaća i nije im dosta

Rukovodećim ljudima četiriju najvećih bankarskih grupa u Hrvatskoj, šefovima Zagrebačke, Privredne, RBA i Erste banke, u 2009. i 2010. godini je za plaće i bonuse isplaćeno oko 53 tisuće prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj!

Ovisno od banke do banke, riječ je o 10 do najviše 40 ljudi, koji su na ime plaća, bonusa i nagrada u ovoj kriznoj godini dobili više od 208 milijuna kuna, odnosno 13 milijuna kuna više nego u 2009. godini. Štoviše, u dvije krizne godine na plaće i bonuse rukovodećeg kadra u samo četiri banke otišlo je ukupno 403 milijuna kuna, što je novac dovoljan za isplatu oko 53 tisuće prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj. 

Zaba najdarežljivija

Zaba je svojoj upravi, koju čini sedam ljudi na čelu s Franjom Lukovićem, isplatila ukupno 27 milijuna kuna, što je povećanje od pet milijuna u odnosu na 2009., otkriva Novi list. Uz to, ostali je rukovodeći kadar u Zabi dobio ukupno 40 milijuna kuna na ime plaća i nagrada, što je također povećanje od pet milijuna kuna. Tako je Zaba na svoje rukovodeće ljude u prošloj godini potrošila 67 milijuna kuna, odnosno 10 milijuna više nego godinu dana ranije.

PBZ-ovcima nagrade porasle za 'samo' milijun kuna

Ključni upravljači u PBZ grupi zaradili su na plaćama i bonusima 69 milijuna kuna, no njihove su nagrade u odnosu na prethodnu godinu porasle tek za milijun kuna. O kolikom je broju ljudi riječ i koliko je točno dobila uprava na čelu s Božom Prkom ne otkriva ni njihov izvještaj, niti su na to dali odgovor iz PBZ-a. 

RBA i Erste s manjim iznosima

RBA Grupa potrošila je na bonuse, plaće i nagrade svoga ključnog rukovodstva 54 milijuna kuna, što je dva milijuna više nego godinu dana ranije. Ni RBA nije otkrila kolika je zarada uprave koju vodi Zdenko Adrović.


Najmanje novca na bonuse, nagrade i plaće direktora potrošila je Grupa Erste banke, koja je na toj stavci zabilježila trošak od 18 milijuna kuna. U 2010. godini na rukovodeći kadar u banci koju vodi Petar Radaković otišlo je 11 milijuna kuna, dok sedam milijuna kuna otpada na čelne ljude u grupi. 

Lijepo je biti šef

Što se tiče samih bonusa, njih RBA ne odvaja od ostalih primanja, a u Zagrebačkoj, Privrednoj i Erste banci oni su po godini ukupno iznosili 55 milijuna kuna, s time da su u Erste banci najmanji i iznose pet milijuna kuna, u Zabi su 27 milijuna kuna, a u PBZ-u 23 milijuna kuna.

Bankarski bonusi u vrijeme financijske krize natjerali su i Europski parlament da krajem prošle godine ograniči visinu bonusa, jer su parlamentarci zaključili da je jurnjava za bonusima, radi koje se zanemare rizici, jedan od uzroka financijske krize. Međutim, europske banke
dosjetile su se kako zaobići to pravilo, pa svojim menadžerima povećavaju plaće uz objašnjenje da ih nova pravila stavljaju u nepovoljnu poziciju u odnosu na ostatak svijeta kad je u pitanju visokokvalificirani kadar.




ŽIVOTNI STIL


Loše životne navike zbog kojih brže starimo

Odluke koje donosimo kao mlade osobe reflektiraju se ne samo na naše zdravlje nego i na fizički izgled u kasnijem periodu našeg života

Ljudi dok su mladi i zdravi previše ne mare što jedu, što piju i općenito na koji način žive svoj život, jednostavno su neopterećeni budućnošću, no životni stil itekako ima utjecaja na naše zdravlje u poznijim godinama.

Odluke koje donosimo kao mlade osobe reflektiraju se ne samo na naše zdravlje nego i na fizički izgled u kasnijem periodu našeg života, odnosno loše navike iz mladosti čine nas starije nego što to ustvari i jesmo.

Kako bi na vrijeme korigirali vaš životni stil i zadržali što duže mladenački izgled donosimo vam loše navike koje trebate korigirati i u potpunosti eliminirati iz vaše svakodnevnice, piše Everyday Helth.

Pušenje
Nije novost da pušenje šteti vašem zdravlju, ali i zdravlju ljudi oko vas, no ako ste to uspjeli nekim čudom smetnuti s uma na svakoj kutiji cigareta stoji veliki podsjetnik o štetnosti duhanskog dima. Ne samo da cigarete povećavaju mogućnost od srčanog udara i raka pluća, one vas čine starijima. Naime, znanstvenici su otkrili da pušenje može aktivirati enzime koji smanjuju elastičnost kože, što ima za posljedicu bore i blijedu kožu koje nisu prikladni za vašu dob.

Brzinske dijete
Svi smo vrlo nestrpljivi i želimo rezultate preko noći i zato posežemo za brzinskim dijetama koje nam garantiraju da ćemo u kratkom vremenu izgubiti popriličnu količinu neželjenih kilograma. Ne samo da su takve dijete opasne po zdravlje nego se zbog njih možete i osjećati staro. Istraživanja su pokazala da ljudi koji su se podvrgli brzinskim dijetama imaju manje energije, te zbog toga imaju probleme sa koncentracijom i javlja se depresija, a pojačana osjetljivost također nije strana. Nadalje, zbog naglog gubljenja kilograma koža se ne stigne adaptirati te postaje mlohava i neelastična.

Viceguverner HNB-a: Još četiri hrvatske banke su pod pojačanim nadzorom


NAKON što je jučer objavljena vijest kako je splitska Credo banka završila u bankrotu te je pokrenuta njezina likvidacija, viceguverner HNB-a Davor Holjevac sinoć je za Dnevnik 3 otkrio kako su pod pojačanim nadzorom središnje banke još četiri hrvatske banke, među kojima su Varaždinska i Karlovačka banka.

"Razloga za paniku nema", istaknuo je Holjevac dodajući kako, ako je nešto u hrvatskoj stabilno, onda je to bankarski sustav.

Posljedice prisilne likvidacije Credo banke su stotinjak ljudi koji su ostali bez svojih radnih mjesta, te oko tisuću pravnih osoba koje su ostale bez svojih obrtnih sredstava i pitanje je hoće li ikada vidjeti svoj novac.

U priopćenju koje je izdala Hrvatska narodna banka ističe se kako depoziti štediša u Credo banci iznose 465 milijuna kuna te su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i njihovi vlasnici će s njima moći nesmetano raspolagati, a iz HNB-a napominju kako će isplata štednje početi već za nekoliko dana.

Na gubitku će biti oni koji imaju štednju veću od 400.000 kuna, jer je država u listopadu 2008., kada je počela kriza, podignula prag osigurane štednje sa 100.000 na 400.000 kuna.

Credo banka osnovana je 1993. godine i čini samo 0,44 posto hrvatskog bankarstva. Credo banka je na dan 31.ožujka 2011. iskazala stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, što je neznatno iznad propisanog minimuma, međutim, izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da ta stopa ima, zapravo, negativan predznak, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala, te da posluje s (neiskazanim) gubitkom. 




23 studenoga 2011

250 tisuća ovisno o alkoholu!


Prema nekim procjenama u Hrvatskoj ima oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu, dok ga milijun ljudi redovito konzumira. Stručnjaci upozoravaju da je to najteža i natvrdokornija ovisnost. Naime, društveno je prihvaćena dok se o problemima najčešće šuti, a tek zbog fizičkog i psihičkog propadanja ovisnik najčešće potraži pomoć.

Opasnost ne vreba samo za volanom nakon pića

Nedavno proslavljeno Martinje; krsti se mošt, ispija mlado vino... Tradicija je to ovog podneblja, no, upozoravaju stručnjaci - svako konzumiranje alkohola može biti rizično, pa i ovo naizgled bezazleno.

Alkoholna ovisnost je teška bolest, dugotrajna, kronična, to je bolest koja u konačnici ubija, ljudi umiru prerano ako se ne liječe,
kaže psihijatrica Zemira Medved.

Ovisnost se mora prepoznati u ranoj fazi, a alkoholizam se ne može izliječiti, već zaliječiti. Uz jedan uvjet - bespogovornu potporu okoline, obitelji. 

Svatko tko kaže da je došao dobrovoljno na liječenje, ne govori istinu, za ulazak u liječenje je potreban pritisak, no za nastavak, za daljnje liječenje treba dobrovoljni pritisak,
kaže Medved.

Statistika je neumoljiva - sve više piju maloljetnici, žene. Na varaždinskom Odjelu za ovisnost na godinu prođe 1200 pacijenata. 
 


Strah od bankrota: Europljani masovno povlače novac iz banaka


BANKARSKOM sektoru u Europi prijeti novi šok, nakon što su  kompanije i štediše u problematičnim zemljama eurozone zadnjih tjedana povukli milijarde eura depozita iz banaka, piše danas Wall Street Journal.

Brojne talijanske i španjolske banke nedavno su objavile smanjenje sredstava na depozitima velikih korporacija i drugih institucionalnih klijenata, i to tempom koji se mjeri u dvoznamenkastim postocima.

Depozitna baza španjolskih banaka u trećem kvartalu 2011. smanjena je za 48 milijardi eura, objavila je španjolska središnja banka. Domino-efektom, povećale su se i pozajmice bankama iz Europske središnje banke, na rekordnu razinu od 2009. godine.

Banke u zemljama poput Španjolske, Italije i Portugala pokušavaju zadržati klijente i privući nove rekordno visokim kamatama na depozite, no time povećavaju i cijenu vlastitih transakcija.
Tako je u Italiji samo u rujnu kamata na depozite porasla na 2,6 posto, gotovo dvostruko više od kamate koja se nudila početkom ove godine.

Bankarski sektor, osim masovnog povlačenja depozita, ugrožen je i zbog činjenice da europskim bankama dogodine dolaze na naplatu obveznice u vrijednosti od 800 milijardi eura.