.

.

Hrvati pri europskom vrhu po pristupu internetu s mobitela

31 siječnja 2012

Stiže nova lista besplatnih lijekova!


Za tjedan dana Hrvatska će dobiti novu listu besplatnih lijekova. Bit će više onih generičkih. Također, kreću i poslijepodnevna dežurstva liječnika, kako bi se smanjile liste čekanja. Ministar zdravstva obećava kako smanjenje doprinosa za zdravstvo s 15 na 13 posto neće utjecati na kvalitetu usluge.

Iako ima više od osamdeset godina, gospođa Emilija Domazet nije često kod liječnika. Svaki dan mora popiti tri vrste tableta, što u njezinim godinama kaže - nije mnogo. 'Bolujem od Parkinsonove bolesti, srčani sam bolesnik i onda malo astme, kaže gospođa Emilija.

Sama kupuje lijek za srce koji nije na listi lijekova. Iako nije skup, nada se da će biti na novoj listi lijekova koju je najavio ministar Rajko Ostojić. 'Mora ići nova lista lijekova u roku od pet do sedam dana, naravno s naglaskom generičkih lijekova jer oni snižavaju cijenu, a održavaju istu kvalitetu', kaže ministar zdravlja Rajko Ostojić.

Građanima najviše smetaju preduge liste čekanje za specijalističke preglede. ' Po pričanju ljudi koji hodaju na preglede jako dugo treba čekati, kaže Emilija. A uzroka je, kaže ministar, više. 'Prvo je nedostatak ugradbenog materijala, drugo je nedostatak aparature, a treće je nedostatak ljudskih resursa, specijalista', dodaje ministar Ostojić.

Uskoro, obećava ministar, počinju poslijepodnevna dežurstva za specijalističke preglede i to za početak na zagrebačkom Rebru. Uvjeren je kako njegovo obećanje o smanjenju lista čekanja na medicinski prihvatljive rokove - neće ZR ostati samo obećanje.

A sve po zakonu


Ma, bravo! Država zna kako uzeti siromašnima

Tijekom nedavnog popisa stanovništva država je angažirala nezaposlene s burze, no ti popisivači nisu od države dobili plaću s uplaćenim porezima i doprinosima, te sada ne mogu ostvariti povrat poreza. Pritom su i maknuti iz evidencije nezaposlenih!


Brojni nezaposleni s burze angažirani su prošle godine na popisu stanovništva. Među njima je bila i žena iz Županje koju je neugodno iznenadila vijest da od prihoda koji je dobila za odrađeni posao ne može očekivati povrat poreza. Objašnjenje je vrlo jednostavno – porez nije uplaćen.

''Ispada da nas je država angažirala na crno jer nismo bili zaposleni ni preko ugovora o radu ni preko ugovora o djelu, ali zato nas je HZZ uredno brisao iz svoje evidencije za taj mjesec'', poručila je ogorčena Županjka.


Iako joj je novac koji je zaradila na popisu stanovništva bio itekako potreban, tvrdi da joj je ujedno stvorio velike probleme, a glavni razlog je činjenica da je izbrisana iz evidencije nezaposlenih, te je tako automatski ostala bez novčane naknade koju je primala s burze. Ujedno je izgubila i pravo prijave na pojedine natječaje za posao jer je, piše
Novi list,
jedan od uvjeta bio šest mjeseci neprekidne prijavljenosti na birou.

U Državnom uredu za statistiku objašnjavaju da prema Zakonu o popisu stanovništva naknada koja im je isplaćena nema obilježje oporezivog primitka. Dakle, nezaposleni koje je država angažirala nisu bili ni u radnom odnosu niti su dobili plaću s uplaćenim porezima i doprinosima, ali ih je svejedno država maknula iz svoje evidencije nezaposlenih jer u vrijeme dok je trajalo popisivanje nisu bili raspoloživi za posao.


TEMPERATURE DEBELO ISPOD NULE


VAL HLADNOĆE zahvatio Hrvatsku, reagirali i liječnici. Evo savjeta Zavoda za javno zdravstvo!

Hladnoća može biti i smrtonosna - u Europi je zima u zadnjih par dana odnijela više od 30 života 

Centar za gerontologiju Službe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar izradio je upozorenje najvišeg stupnja rizika za starije osobe u Hrvatskoj zbog niskih temperatura.
Hladnoća nije samo neugodna, ona može biti i smrtonosna, što najbolje pokazuje podatak da je u zemljama istočne Europe zima odnijela više od 30 života . Stotine ljudi diljem Europe moralo je potražiti liječničku pomoć zbog ozeblina.

A hladnoća, sudeći prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda , neće popustiti niti sljedeći tjedan. Očekuje nas još veće zahlađenje, a temperature će se u pojedinim krajevima spustiti i ispod -10 stupnjeva Celzijusevih. Lakše neće biti ni u priobalju, gdje će temperature biti tek za koji stupanj toplije, ali i dalje ispod ništice.

Preporuke Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar
Starije osobe radi sniženog bazalnog metabolizma, te fizičke neaktivnosti i promjena u organima i organskim sustavima tijekom starenja pripadaju rizičnoj skupini posebno osjetljivoj na niske temperature;

Preporuča se izbjegavati izlaganje niskim temperaturama, posebice u ranojutarnjim i noćnim satima, na prvom mjestu srčanim starijim bolesnicima kao i onima oboljelim od respiratornih bolesti.

Crna statistika: U samo mjesec dana bez posla ostao grad veličine Poreča!


Više od 18 tisuća građana u mjesec je dana ostalo bez posla.
Trenutačno su na burzi rada evidentirane 333.563 osobe, dok je tek nešto više od pet tisuća slobodnih radnih mjesta.

Građani neumorno pregledavaju oglase kako bi pronašli posao. 'Naravno da bi u struci radio, a uzeo bi i nešto drugo da mi se ponudi, Ali nema! Loša,loša situacija', kaže diplomirani pravnik Ante. 'Dobila sam prvi infarkt, drugi infarkt, pa sada i štitnjača i tako. Sve se nagomilava jer to vam je stres, još ako ste pod kreditom, šta da vam kažem,' kaže nezaposlena Vesna.

>> Ovdje ne otpuštaju, nego im nedostaje radnika!

Danica Radošević bivša je radnica Kamenskog i još uvijek bez posla. 'Tražim intenzivno posao i šaljem životopise, ali od toga odgovora pozitivnog nema i to je , nažalost, 15 mjeseci otkako smo otišli na burzu', kaže Danica. 'Najviše smo izolirani od poslodavaca. Kad se ti javiš za posao, oni gledaju godine, a ne radnika', kaže Danica. Njeno iskustvo u više od 30 godina radnog staža poslodavci zanemaruju zbog čega ova vrijedna žena s 50 godina još uvijek priželjkuje i nada se novoj poslovnoj prilici.

Aktivne mjere zapošljavanja uz pomoć stranih stručnjaka započela je još prošla Vlada. No, zaživjeti neće tako skoro.'Mi smo planirali ove mjere za razdoblje kada će Hrvatska moći koristiti Europski socijalni fond tako da je planirano da sve ove mjere počnu 2014. kada i za aktivne mjere bude više novca nego ga ima sada', kaže Vanja Hazl, IPA projekt 'Žene na tržištu rada'.

U veljači se očekuje još drastičnije povećanje nezaposlenosti
Među nezaposlenima je više žena nego muškaraca. Također mladih je najviše u redu za posao, a potom i dobna skupina od 45 godina pa na više. Rast nezaposlenosti ministra rada Miranda Mrsića ne iznenađuje. Naprotiv, zbog pada gospodarstva u veljači se očekuje još drastičnije povećanje broja nezaposlenih. Kako bi smanjili nadolazeći udar, najavljuju se mjere poput poreznih olakšica za one koji zapošljavaju osobe s burze, smanjenje doprinosa poslodavcima koji zapošljavaju mlade bez iskustva, te javne radove za nezaposlene.

'Mi očekujemo da će ta brojka rasti i da će biti još i veća. Na nju smo spremni. Idu mjere, mjere aktivne politike. Nije samo dati ljudima naknadu za nezaposlenost, nego im omogućiti da se prilagode tržištu rada', rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

30 siječnja 2012

GODIŠNJI ODMOR U 2012.


Godišnji odmor po novom - bez regresa, nakon poskupljenja i recesije

Proizvođači prijete


Podijelit ćemo otkaze i iseliti proizvodnju

Predstavnici najvećih domaćih proizvođača upozoravaju Vladu da će, ne osmisli li strategiju koja će ih učiniti konkurentnima pri ulasku u EU, u borbi za opstanak morati zatvoriti vrata svojim proizvodnim pogonima u Hrvatskoj, podijeliti otkaze te proizvodnju preseliti u susjedne zemlje.

 

Strahujući od crnih prognoza prema kojima bi hrvatsko gospodarstvo po ulasku u EU i izlasku iz CEFTA-e moglo biti desetkovano, predstavnici najvećih prehrambenih proizvoda odlučili su zbiti redove. Tako su Kraš, Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Zvečevo, Dukat, Badel 1862, Gavrilović, Pivac, Atlantic, Granolio potpomognuti snagama Hrvatske gospodarske komore pokrenuli inicijativu za što snažnijom i konkretnijom suradnjom domaćih gospodarstvenika s Vladom i resornim ministarstvima kako bi im se omogućili što kvalitetniji uvjeti za dalji razvoj poslovanja – i na domaćem i na stranom tržištu.

Carine uzrok povećanja uvoza i pad izvoza

Nije tajna da hrvatski proizvodi nisu tako poznati na inozemnom tržištu, te ni da bez obzira na veličinu tržišta neće biti konkurentni nakon ulaska u EU. Primjerice, danas kada imamo carinu na uvezene proizvode između 15 i 18 posto, iz EU godišnje uvezemo 80 posto (54.000 tona) konditorskih proizvoda. Kada se carina ulaskom u EU 1. srpnja 2013. u potpunosti ukine, uvoz bi mogao porasti i za 15.000 tona. Istovremeno, danas od oko 50 posto ukupne proizvodnje ili 30.000 tona proizvoda koje hrvatski konditori izvezu, 80 posto završi na tržištu CEFTA-e, i to bez ili s vrlo niskim carinama.

Konditorska industrija na čelu s Krašem Vladu je već upozorila da će im izvoz po ulasku u EU pasti za 30 posto. Također su istaknuli da će se, s obzirom na to, njihov broj smanjiti te da će biti prisiljeni podijeliti otkaze u zemlji i proizvodnju preseliti u susjedne zemlje u kojima sada neki već imaju pogone. Na sve to Vlada dosad nije reagirala!

Kraj interneta: 50 milijuna korisnika ostaje bez podataka


Američko federalno tužiteljstvo priopćilo je kako će privatni podaci korisnika internetskih stranica Megaupload biti obrisani najranije u četvrtak 2. veljače.

Tužiteljstvo SAD blokiralo je pristup Megaupload-u i protiv sedam čelnih ljudi tog portala zbog omogućavanja korisnika da ilegalno skidaju filmove, muziku i drugi sadržaj zaštićen autorskim pravima.

>> Obama i FBI namjerno su ugasili Megaupload i izazvali Anonymouse!?

Megaupload je priopćio kako su milijuni njihovih korisnika na stranicama ostavljali svoje privatne podatke poput osobnih dokumenta ili obiteljskih fotografija, ali da im je onemogućeno da vide svoje podatke poslije akcije američkih vlasti.

Megaupload je unajmljivao druge kompanije za skladištenje podatka, a njihov odvjetnik Ira Rothken rekao je jučer da je vlada zamrznula novac Megauploada. Ured američkog tužiteljstva podnio je u petak dokument u kojem se navodi da kompanije za skladištenje podataka Carpathia Hosting Inc. i Cogent Communications Group Inc., mogu početi s brisanjem podataka u četvrtak.

U tom dokumentu se navodi da je američka vlada kopirala neke od podataka sa servera, ali da ih nije fizički uzela te kako je iskoristila naloge za pretragu, više nema pravo pristupa tim podacima.

Rothken je rekao da Megaupload nastoji, u suradnji s tužiteljstvom spriječi brisanje podataka koje je ostavilo najmanje 50 milijuna korisnika. Dodao je da su ti podaci važni, ne samo zbog korisnika, nego i za obranu te kompanije na sudu.

TEMPERATURE ISPOD NIŠTICE


Prava zima tek stiže: Spremite se na duboki snijeg i minus! Krajem tjedna i do -23 stupnja!

Snijeg je u četvrtak najavljen za gotovo sve hrvatske gradove. Oborine bi trebale prestati krajem vikenda
Hladna fronta koja je tijekom vikenda donijela i prve pahulje snijega u Zagreb zahvatila je veći dio Hrvatske, no prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda prava zima tek dolazi. Naime, za sredinu tjedna najavljeno je novo zahlađenje koje će donijeti snijeg na područje cijele Hrvatske.

Već za sutra se očekuje naoblačenje koje će se od sjevernog i srednjeg Jadrana postupno proširiti na cijelu Hrvatsku. Naoblaka će na srednjem Jadranu donijeti nešto kiše, a u Gorskom kotaru i Lici snježne pahulje. Snijeg nošen burom moguć je i ponegdje na sjevernom Jadranu i u sjevernoj Dalmaciji.

 

Jutarnja temperatura kretat će se između -11 i -6 , na sjevernom dijelu Jadrana od -3 do 2, na južnom od 1 do 5 Celzijevih stupnjeva dok će dnevni maksimalac u kontinentalnom području biti od -6 do -1, a na Jadranu od 2 do 10 stupnjeva.
Međutim, pravo lice zima će otkriti od sredine tjedna. Prognostičari su najavili kako će snijeg već u utorak početi padati na zadarskom području, a pogoršanje bi se u srijedu trebalo prošiti na ostatak zemlje. Snijeg je u četvrtak najavljen za gotovo sve hrvatske gradove. Oborine bi trebale prestati krajem vikenda.


Zajedno sa snijegom past će se i živa u termometru , a maksimalna dnevna temperatura neće prelaziti ništicu. Najhladnije će biti u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

DHMZ očekuje kako će jutarnja temperatura zraka u Karlovcu u nedjelju biti čak -23 Celzijevih stupnjeva što će ga činiti vjerojatno najhladnijim gradom u Hrvatskoj. Tek par stupnjeva 'toplije' bit će u Gospiću (-22) i Sisku te Zagrebu (-20).

Niske temperature u Ukrajini ubile 18 osoba, u Srbiji od smrzavanja umrle tri, a u Bugarskoj jedna osoba


UKRAJINSKE vlasti priopćile su kako je proteklih nekoliko dana zbog pothlađivanja u jeku hladnog vala koji je obavio zemlju preminulo 18 osoba, piše agencija AP.

Ministarstvo za hitna stanja danas je na svojoj službenoj internetskoj stranici objavilo i kako je u samo tri dana prošlog tjedna čak 500 osoba zatražilo liječničku pomoć zbog hipotermije i ozeblina.


U nekim dijelovima Ukrajine živa se u termometru spustila ispod
-23 stupnja Celzijeva, dok je preko dana dosezala "toplijih" 16 stupnjeva ispod ništice. Kako bi pružile hranu i toplinu svima koji to trebaju, ukrajinske su vlasti otvorile 1500 skloništa.

A obilne snježne padaline i niske zimske temperature uzrokovale su i smrti četiri i nestanak dviju osoba u Srbiji i Bugarskoj, zbog čega su tamošnje vlasti odlučile privremeno zatvoriti škole i proglasiti hitno stanje.


U Srbiji su zbog smrzavanja umrle tri osobe, jedna žena i dva muškarca, dok se još dvije smatraju nestalima, a u susjednoj Bugarskoj preminuo je 57-godišnji muškarac.

Oštra zima uzela je svoj danak i u Poljskoj u kojoj je od petka zbog smrzavanja umrlo deset osoba. Među žrtvama se nalaze starije osobe i beskućnici. Temperatura se u Poljskoj spustila na -26 stupnjeva Celzijeva, a tamošnja policija provjerava napuštene zgrade kako bi beskućnike odvela na sigurno.

Dijelove središnje i istočne Europe prošli je tjedan obavila iznimno oštra zima, te je uzrokovala prometne kaose, zatvaranje prometnica i nestanke električne energije.

 


29 siječnja 2012

OZBILJNO?


Linić: Povećanje PDV-a neće dovesti do rasta cijena

Slavko Linić, ministar financija, istaknuo je kako će povećanje stope PDV-a poduzetnicima donijeti veću konkurentnost i zbog toga neće biti rasta cijena

Ministar financija Slavko Linić, odgovarajući na pitanja građana na društvenim mrežama Facebook i Twitter, istaknuo je kako će povećanje stope poreza na dodanu vrijednost poduzetnicima donijeti veću konkurentnost te poručio kako viša stopa PDV-a neće dovesti do rasta cijena, javlja Hina.

To što dižemo PDV u isto vrijeme vraćamo gospodarstvu kroz smanjenje stope zdravstvenog doprinosa i parafiskalnih nameta, odnosno, kroz poticajne mjere poduzetnicima koje ima omogućuju veću konkurentnost, kazao je Linić, te, kako je kazao, šalje "vrlo jasnu poruku građanima": "S takvim olakšicama gospodarstvo će smanjiti svoje rashode, neće biti potrebe podizanja cijena".

Vezano uz smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru, ministar financija Linić je rekao kako je Vladi dovoljno da sreže posebne dodatke koje su imali pojedinci, broj prekovremenih i broj zaposlenih na određeno vrijeme, te broj ugovora o djelu. "Time ćemo dobiti uštedu od dvije milijarde kuna, što je sasvim dovoljno, a 2012. ćemo koristiti za pregovore sa sindikatima i socijalnim partnerima i mijenjati kolektivne ugovore", kazao je. "Uvjeren sam da ćemo to uspjeti", dodao je.

Google i Internet uništavaju naše pamćenje


Ljudi umjesto da uskladište informacije u mozgu oni rađe pamte gdje te podatke mogu pronaći na internetu

U ovo moderno doba Internet tražilice mijenjaju način na koji pamtimo stvari, a znanstvenici tvrde da situacija ide toliko daleko da aktivno zaboravljamo informacije koje kasnije možemo googlati. Također, znanstvenici kažu da neki ljudi zbog ovisnost o mobitelima i raznim gadgetima imaju simptome odvikavanja kada nisu u mogućnosti da pronađu željenu informaciju, piše Business Insider. 

Kako bi potvrdili svoju teoriju, znanstvenici sa Sveučilišta Harvard, Wisconsin-Madison i Columbia proveli su istraživanje kako studenti pamte i traže odgovore na pitanje koja im nisu poznata.
Test se sastojao od kviza, razlikovanja između običnih i riječi povezanih s računalima, te pamćenje informacija.

Znanstvenici su uočili da se neki od volontera uopće nisu trudili zapamtiti neku informaciju ako su znali da kasnije mogu na internetu potražiti odgovore koji ih zanimaju. U tim situacijama ljudi rađe pamte gdje mogu pronaći podatke nego da koriste um i memoriraju stvarne informacije.

"Kada ljudi očekuju da u budućnosti imaju pristup internetu slabije se sjećaju same informacije, a bolje pamte gdje ju mogu pronaći", stoji u izvješću američkih znanstvenika.
Drugim riječima, umjesto da pamtimo imena svih saborskih zastupnika mi pamtimo gdje možemo pronaći njihova imena pomoću Googlea.

"Internet je postao primarni oblik naše vanjske ili transaktivne memorije, a informacije se pohranjuju kolektivno, izvan nas samih. Ako ništa drugo, onda bi iz nostalgije voljeli da se toliko ne oslanjamo na gadgete", zaključuju znanstvenici.


Pa kud ide ovaj svijet: Masovno prodaju bubrege putem interneta!


Prodaja bubrega putem interneta očito je postala vrlo popularna. Prije nešto više od tjedan dana jedna internetska stranica koja se bavi prodajom je s ponude skinula oglas za prodaju bubrega. Za koji dan osvanuo je novi.

Danas se zaista sve i svašta kupuje i prodaje na internetu - od djece do nevinosti. Tako je prošli tjedan na internetskoj stranici dubizzle.com osvanuo oglas sadržaja 'prodaje se bubreg u dobrom stanju za 200.000 dirhama', što je oko 41.200 eura. 

Ovaj put, osoba koja je stavila oglas tvrdi da je u financijskim poteškoćama te kaže da mora prodati bubreg ako se ne nađe dobra duša koja će mu dati financijsku pomoć od 80.000 dirhama (16.500 eura).

Osnivači i vlasnici internetske stranice na kojoj su ponuđeni bubrezi kažu da se prošlotjedni oglas slučajno 'provukao', no očito je da nije ni prvi ni zadnji. Ipak, skinut je brzinski, gotovo sat vremena nakon što je postavljen.


28 siječnja 2012

Stranke nominirale promatrače koji će na ‘bogovsku’ dužnost u Europarlament


Na plaću iz Sabora dobivaju još 1200 eura iz Bruxellesa

SDP (6), HNS (1), HDZ (3), HDSSB (1), Laburisti (1). Samo u HDZ-u ne znaju koga će izabrati

Sada, kad je referendum o ulasku u EU prošao, sve stranke osim HDZ-a znaju koje će zastupnike iz Sabora poslati kao promatrače u Europski parlament. Poznato je i koliko će oni zarađivati i tko će ih plaćati. Suprotno nekim nagađanjima, ti “europromatrači iz Sabora” neće primati punu plaću iz EU proračuna kakvu primaju eurozastupnici.

Prema službenom odgovoru koji smo dobili iz Sabora, oni će nastaviti primati saborsku plaću, a Europski parlament plaćat će im dnevnice i putne troškove za odlazak na zasjedanja u Strasbourg i Bruxelles.

Prema pravilima Europarlamenta, putni troškovi refundiraju se u stvarnom iznosu, dok se za hotel i dnevnicu isplaćuje paušalan iznos od 300 eura po danu pojavljivanja na sjednici. Zastupnici ne moraju pokazivati račune i pravdati na što su točno potrošili taj iznos; trebaju se samo upisati kad dođu na sjednicu i koliko dana budu upisani, toliko će puta dobiti po 300 eura. Budu li naši promatrači iz Sabora redoviti na sjednicama Europarlamenta, dodatno će, povrh svoje saborske plaće, zarađivati oko 1200 eura mjesečno. Europarlamentarci imaju plaće od oko 6200 eura i na njih primaju paušale od 300 eura po danu zasjedanja.

Hrvatska ima 12 mjesta u Europskom parlamentu, a Hrvati će svoje eurozastupnike prvi put moći birati na izborima uoči 1. srpnja 2013., kada ulazimo u EU. Do tada, Hrvatska će u Europarlamentu imati “promatrače” koji se biraju iz redova stranaka koje su ušle u Sabor. SDP ima pravo na šest, HNS na jednog, HDZ na tri, HDSSB na jednog i Laburisti na jednog promatrača.

Kome se smiješi “bingo”
Kako neslužbeno doznajemo od više različitih izvora u Saboru, SDP je s 99-postotnom sigurnošću odlučio nominirati Daniela Mondekara, Tonina Piculu, Ingrid Antičević-Marinović, Gvozdena Flegu i Tanju Vrbat, dok oko šestog imena još nije postignut unutarstranački dogovor. HNS predlaže Jozu Radoša. Laburisti predlažu Nikolu Vuljanića. HDSSB predlaže Boru Grubišića, što će biti vjerojatno prvi slučaj da u Europarlamentu sjedi predstavnik stranke čiji je utemeljitelj pravomoćno osuđen za ratne zločine. Ali to je demokratski rezultat izbora u Hrvatskoj i, iako bi prisutnost HDSSB-ovca u Europarlamentu mogla izazvati kontroverze, nitko im ne kani uskratiti to mjesto.

HDZ-ovci, koji su zauzeti pripremama za unutarstranačke izbore, još nisu između sebe postigli dogovor o tome kojih će troje njihovih zastupnika otići u Europarlament. Ali barem je petero ozbiljnih kandidata: Gordan Jandroković, Andrej Plenković, Martina Dalić, Davor Stier i Frano Matušić.


Nakon 10 godina vratio se optimizam u Hrvatsku!


Istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV s partnerom Ipsos Pulsom u redovitom Crobarometru pokazuje veliku potporu građana Vladi i premijeru.

Asteroid 400 puta veći od Londona prijeti Zemlji idući tjedan


Ipak prijetnja nije terminalna, odnosno '433 Eros' neće udariti u Zemlju, no proći će joj dovoljno blizu da privuče pažnju. Asteroid je veličine 30,4x12,8x12,8 kilometara, a idućeg petka trebao bi 'prohujati' kružnim putem dovoljno daleko od Mjesečeve orbite.

>> Zemlji prijeti oko 1.000 fatalnih asteroida

Istovremeno, danas na 58,800 kilometara od Zemlje treba proletjeti i kudikamo manji asteroid 2012 BX34, veličine autobusa.

Europa priprema i program zaštite od asteroida, koji je nazvan NEOShield i koji bi trebao zaživjeti tek za tri godine. Točnije uz novčana sredstva u visini od 5,4 milijuna eura, koje su osigurale Europska komisija te znanstvene institucije i partneri, Njemački svemirski centar cilja napraviti test misiju u navedenom periodu, prenosi Daily Mail.

Neki od prijedloga za odvraćanje asteroida uključuju lansiranje ogromnih projektila, korištenje gravitacijske zrake te čak i uporabu nuklearnih bojevih glava.

Vlada ne dira državne službenike: "Uzet ćemo samo dodatke i smanjiti prekovremene"


MINISTAR regionalnog razvoja Branko Grčić smatra da su u projekciji proračuna uspjeli "uravnotežiti priču" tako da su mjere rasporedili prema svima jednako te da će uspjeti građanima sačuvati standard, a gospodarstvenicima konkurentnost.

Grčić se nije složio da je njihovo mijenjanje platnih razreda jednako HDZ-ovom uvođenju kriznog poreza koji je ubrzo bio nazvan "haračem". "Radi se nužnoj preraspodjeli da bi se kompenzirao dio efekata mogućeg rasta cijena uslijed većeg PDV-a. Oko 750 tisuća ljudi će imati povećanje plaće, to su oni u nižim platnim razredima, a na račun onih koji imaju nešto veću plaću", kazao je Grčić u Dnevniku HRT-a i dodao da u Vladi smatraju kako je to pravedno.


"Ne diramo kolektivne ugovore"

Po njemu, hrvatski zdravstveni sustav neće biti ugrožen zbog snižavanja doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto. "Kompletan PDV koji će se prikupiti, oko 2,5 milijardi više, će ići na pokriće onog troška koji proizlazi iz manjih doprinosa za zdravstveno osiguranje. Zapravo prenosimo teret sa direktnih na indirektne poreze", objasnio je Grčić koji tvrdi da se neće mijenjati niti kolektivni ugovori zaposlenih u državnim službama. Neće biti otkaza onima koji imaju ugovor o radu, ali će im skresati "neke dodatke koji su se ponekad dijelili i bez kriterija".


Štednju će Vlada pokušati ostvariti i kresanjem noćnog rada i prekovremenih sati na trećinu koliko ih je sada. Grčić nije objasnio znači li to da će državni službenici još manje raditi, nego što sada rade. 

 

Surova realnost


Linić: Građani će početi bolje živjeti tek za 3 do 4 godine

Prvo moramo spasiti najvećeg bolesnika, gospodarstvo - rekao je u intervjuu za Novu.tv ministar financija Slavko Linić.

Ministar je objasnio kako planiraju zaštiti građane od povećanja cijena nakon novog rasta PDV-a. Uvjeren je kako neće doći do rasta jer će se veći trošak poslodavcima akumilirati kroz niz novih povlastica.

- Smanjit će se izdvajanja za zdravstveno osigranje pa će tako poslodavac za 1000 radnika trošiti dva do dva i pol milijuna kuna manje. Također, postoji problem velikog vala nelikividnosti koji će Vlada rješavati s bankama i tada ćemo uzeti u obzir ponašanje poslodavaca vezano uz cijene nakon povećanja PDV-a - rekao je Linić.

Smatra kako bi bilo koja vlada bila prisiljena na iste korake jer je ovo jedini način da se vrati 130 tisuća radnih mjesta te kako će ovakve odluke otvoriti mnoge mogućnosti, no i ono što je u ovo trenutku izuzetno bitno, uvjeriti MMF i kreditne agencije da je oporavak moguć i da će prihodi u proračunu biti veći.

Ministar je prokomentirao i spominjanje 'druge linije obrane' koja se ovih dana mogla čuti. No, objasnio je kako se mislilo na teoretske rasprave sa kreditnim agencijama i MMF-om te kako nema skrivenih planova.
- Svjestan sam da se građani boje većeg PDV-a te da je život za 750 tisuća težak ali ćemo pokušati pomoći i krenuti prema njima - rekao je Linić. No, na pitanje kada misli da će građani osjetiti olakšanje i početi lakše živjeti nije bio optimističan. 

- Za građane treba proći tri do četiri godine da počnu bolje živjeti, dugovi su preveliki - poručio je Linić.


VODIČ ZA KUĆNE KUHARE


Hrana koju većina ljudi mrzi

Pozivate li društvo na večeru, pogledajte popis hrane koju većina ljudi prezire da ne biste pogriješili

Svi vole roštilj, pizzu i tjesteninu i možete biti sigurni da neće pogriješiti ukoliko vam je jedno od ovih jela na meniju kad pozivate goste. Nažalost, možemo zaključiti da je većina ljudi prilično ograničena u pogledu hrane i samo će rijetki s guštom prihvatiti poziv na večeru na kojoj će glavni sastojci biti oni s našeg popisa.

Evo top liste najomraženijih:
Tripice (fileki)
Mnogima se okreće želudac već pri samom pogledu na tripice/fileke. Nekada su tripice bile jelo sirotinje, a danas ih možete naći u najfinijim restoranima. Radi se o narezanom goveđem želucu.

Jetrica
Gurmani ju hvale, ali ju mnogi ne mogu ni pomirisati, a kamo li pojesti. Jetra je zapravo zdrava jer sadrži proteine, vitamin A, željezo i cink, ali je jako važno da se priprema dok je svježa.

Plavi sir
Prepoznat ćete ga po intenzivnom mirisu, odnosno smradu. Za one koji ga vole, idealan je dodatak salatama, umacima i sendvičima.

Patlidžan
Spužvast je i gorak dok je svjež, sam po sebi nema nikakav okus i postaje kašast kad se koristi u kuhanju - sve su to osobine koje baš ne govore u prilog patlidžanima.

Sardine
Sardine su većini previše masne i previše aromatične. S druge strane, odličan su izvor omega-3 masnih kiselina i proteina.

Prokulice
Potiču organizam na pojačano ispuštanje plinova. Odličan su prilog raznim jelima, ali ih djeca redovito mrze dok ih dio odraslih jede samo kad baš mora. Prilikom kuhanja ne smiju biti prekuhane, a najbolje ih je poslužiti s maslinovim uljem, paprom, češnjakom i soli.

Repa
Ljudi koji izbjegavaju repu griješe - radi se o povrću koje je poznato kao prirodan afrodizijak i koje jača imunitet.



27 siječnja 2012

Najviše u zadnjih sedam godina: Euro skočio na 7,58 kuna!


NA DANAS utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, kuna je prema euru oslabila 0,19 posto. Prema središnjem tečaju koji se primjenjuje od sutra, jedan euro vrijedi čak 7,580726 kuna.

Radi se o najlošijem odnosu kune prema euru u zadnjih sedam godina. Euro je iznad 7,58 kuna zadnji pit bio na tečajnoj listi od 11. siječnja 2005. Tada je jedan euro vrijedio 7,583136 kuna.


Kuna je u odnosu na euro s obzirom na prošli tjedan oslabila za čak 0,25 posto. Kuna je oslabila i prema ostalim vodećim svjetskim valutama: 0,16 posto prema američkom dolaru i švicarskom franku, te 0,25 posto prema britanskoj funti.


Kako stvari trenutno stoje, HNB će uskoro morati poduzeti nove mjere za obranu tečaja.


Ove je godine HNB već dvaput spašavao kunu, prodajom 197 milijuna eura 4. siječnja i prodajom 130 milijuna eura 17. siječnja. Također, Savjet HNB-a jučer je donio odluku o povećanju stope obvezne pričuve banaka s 14 na 15 posto. Ovom odlukom HNB je iz bankovnog sustava povukao oko 3,1 milijardi kuna.


Povlačenjem veće količine domaće valute s tržišta povećava se njena vrijednost. HNB i dalje intenzivno prati kretanja na novčanom i deviznom tržištu, te je spreman poduzimati mjere za suzbijanje prekomjernih oscilacija tečaja, ukoliko to bude potrebno.

 

Kukuriku ima više dužnosnika od HDZ-a!


Uzgoj činovništva

Kada je Vlada donosila Uredbu o načelima za unutarnje ustrojstvo, premijer Zoran Milanović je rekao da će ukupni broj visokih državnih službenika biti smanjen za trećinu. Uštede su bile najavljene do iznosa od 25 do 30 milijuna kuna. Već sada je jasno da to pada u vodu

Nakon imenovanja na jučerašnjoj sjednici Vlade, Kukuriku koalicija je uspjela u samo mjesec dana povećati broj najviših dužnosničkih mjesta u odnosu na HDZ-ovu Vladu! Pomoćnici i zamjenici ministara još nisu imenovani u Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu poduzetništva i obrtništva, tako da će konačni rezultat sigurno biti veći, pokazuje analiza koju je napravio Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika(SDSLN).

Trenutačno je broj ministara, zamjenika i njihovih pomoćnika već dosegao brojku od 109 dužnosnika, dok je ukupni broj u HDZ-ovoj Vladi bio 75. Ova Vlada je ukinula državne tajnike koji su bili na najvećoj meti kritika i koji su se gomilali u ministarstvima, ali njihovo mjesto su preuzeli pomoćnici i zamjenici. "Za 20 zamjenika koji su dosad imenovani, plaća je veća i od državnotajničke i pomoćničke" kaže Siniša Kuhar, glavni tajnik SDLSN-a.

Kada je Vlada donosila Uredbu o načelima za unutarnje ustrojstvo, premijer Zoran Milanović je rekao da će ukupni broj visokih državnih službenika biti smanjen za trećinu. Uštede su bile najavljene do iznosa od 25 do 30 milijuna kuna. Već sada je jasno da to pada u vodu. Nova Vlada je digla i koeficijente za zamjenike, te za još niz dužnosnika. U ovotjednom tiskanom izdanju Nacionala, objavili smo kako to izgleda na primjeru Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

"Primjedbe do jučer oporbene Kukuriku koalicije zbog prevelikog broja državnih tajnika u Vladi Jadranke Kosor zvuče pomalo smiješno pod naletom vala pomoćnika ministara" zaključuje Siniša Kuhar.

OPASNA HLADNOĆA


Šetnje po hladnom vremenu povećavaju rizik od srčanog udara

Kako se temperatura spušta za jedan stupanj Celzijev tako broj slučajeva srčanih udara raste za 200

Prema istraživanju objavljenom u Britanskom medicinskom časopisu, šetnje po hladnom vremenu povećavaju rizik od srčanog udara. Kako se temperatura spušta za jedan stupanj Celzijev tijekom jednog dana tako se broj srčanih udara povećava za 200.

>> Srčani udar teže je prepoznati kod žena

Odnos vremena i zdravstvenih stanja, u kontekstu globalnih klimatskih promjena, upravo zbog ovakvih i sličnih istraživanja postaje sve zanimljiviji stručnjacima. U prijašnjim istraživanjima već se pokazalo da vanjska temperatura ima određene poveznice sa stopama smrtnosti u kratkoročnom smislu (i hladni i vrući dani imaju određene učinke), ali utjecaj temperature na rizik od srčanih udara (miokardijalna infarkcija) još uvijek je nejasan.

>> Protiv srčanog udara vegetarijanskom Atkinsonovom dijetom

Istraživači iz Velike Britanije su analizirali podatke preko 84,000 pacijenata koji su u periodu između 2003. i 2006. godine bili primljeni u bolnicu radi srčanog udara. Istovremeno su analizirali i vremenske podatke iz BADC-a (British Atmospheric Data Center) posebno se osvrćući na 15 zemljopisnih regija u Engleskoj i Walesu. Ponavljamo, sa svakim stupnjem niže postotak srčanih udara rastao je za dva i to tijekom 28 dana. Najveći rizik je bio dva tjedna nakon izlaganja hladnom vremenu. Najranjiviji su stariji ljudi između 75 i 84 godine, te osobe koje su imale već srčanih problema.

Istraživačima nije jasno što točno stoji iza ove povezanosti, ali vjeruju da se broj srčanih udara povećava jer hladnoća povisuje krvni tlak i razinu određenih proteina koji potiču nastanak krvnih ugrušaka. Međutim, rezultati su najprecizniji za područje Velike Britanije tako da su potrebna daljnja istraživanja u ostatku svijeta kako bi se mogli donijeti definitivni zaključci. U međuvremenu, najrizičnijoj skupini se savjetuje da se oblače u skladu s vremenskim prilikama.


Da se smrzneš...


Idućeg tjedna temperature padaju i do -13°C!

Niske temperature koje ovih dana vladaju Hrvatskom idućeg će tjedna biti još niže, pa će većina Lijepe naše cvokotati na temperaturama od -3 do čak -13 Celzijevih stupnjeva! Srećom, bit ćemo pošteđeni padalina, kiše i snijega, što je mala utjeha za zimogrozne.

 

Za vikend nas očekuje sunčano vrijeme s promjenjivom naoblakom, dok će na Jadranu rijetko biti moguća slaba kiša u nedjelju i ponedjeljak. U gorskoj Hrvatskoj i u unutrašnjosti Dalmacije moguća je poneka pahulja snijega, predviđaju meteorolozi DHMZ-a.
Vjetar će preko vikenda biti slab do umjeren jugoistočni i istočni u unutrašnjosti, dok će potkraj subote te u nedjelju i ponedjeljak na sjevernom i srednjem Jadranu ponovno zapuhati bura.

Novi radni tjedan donijet će nam pak temperature u minusu, naročito u kontinentalnom dijelu zemlje. Najhladnije bi trebalo biti u četvrtak, kad bi se temperature u većini gradova trebale spustiti na čak -10 stupnjeva. U Delnicama, Imotskom i Plitvičkim jezerima bit će najhladnije, s očekivanih -13 Celzijevih stupnjeva!


U priobalju će biti 'lakše' za tek par stupnjeva, pa se u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku očekuju vrijednosti od -3 do -5 stupnjeva.

 

"PLJAČKANJE" HLADNJAKA


Kako prevariti glad prije odlaska u krevet, a pritom ostati vitak

Nevinim je grickanjem u organizam moguće unijeti i nekoliko stotina dodatnih kalorija svakog dana, a da pritom uopće nemamo osjećaj da smo nešto pojeli

Kad govorimo o zdravim prehrambenim navikama, redovito čitamo o tome kako je puno bolje rasporediti obroke na više manjih u danu, umjesto jednog ili dva obilnija. Razloga tomu ima puno, a jedan od najvažnijih je održavanje konstantne razine šećera u krvi, čim se osigurava ravnomjerno lučenje inzulina.

Ipak, iako ju mnogi stručnjaci i nutricionisti hvale kao pametnu i zdravu, navika grickanja može se vrlo lako oteti kontroli i pretvoriti se u pravu pošast. Nevinim je grickanjem „zdravih" stvari moguće u organizam unijeti i nekoliko stotina dodatnih kalorija svakog dana, a da pritom uopće nemamo osjećaj da smo nešto pojeli. Mnogima od nas ovakva taktika još nekako i uspijeva danju, zbog čega obično postajemo neizdrživo gladni prije spavanja. Kako izbjeći ovaj nezdravi začarani krug? Evo nekoliko razumnih i zdravih rješenja.

1. Jedite dovoljno zasitnu večeru

Ovo je nešto što se čini očitim, ali upravo je večera obrok u danu za koji će vam većina dijeta reći kako mora biti iznimno lagan i niskokaloričan. Iako večera stvarno ne bi trebala biti teška i obilna, to nipošto ne znači da će vam zelena salata ili jedna jabuka biti dovoljni da izdržite još nekoliko sati prije negoli odete u krevet.

2. Jedite voće

Glad koja nam se javlja navečer često je pogonjena željom za slatkim. Voćka ili dvije fenomenalan su način da zadovoljite ovu potrebu, a istovremeno ne „zgriješite" nekakvom nezdravom čokoladom ili keksima.

3. Pijte biljni čaj

Lipa, kamilica, metvica, kopriva, melisa, maslačak... Koji god odaberete, ne možete pogriješiti. Čajevi poput metvice ili kamilice ostavit će vrlo ugodan okus u vašim ustima, a istovremeno i „prevariti" osjećaj gladi.

4. Perite zube odmah nakon večere

Zubari diljem svijeta preporučuju pranje zubi odmah nakon jela kako bismo izbjegli stvaranje karijesa. To posebice vrijedi nakon večere, budući da između posljednjeg obroka u danu i odlaska na spavanje (kad obično peremo zube) može proći i više sati. Ono što je posebno zanimljivo ovdje jest činjenica da nam okus zubne paste u ustima smanjuje osjećaj gladi i smanjuje nam šansu da ćemo u sitne noćne sate „pljačkati" frižider.

5. Pijte vodu

Vodu je vrlo lako previdjeti kao jednostavan i efikasan način za izbjegavanje osjećaja gladi. Ne samo da je naš mozak sklon povremeno krivo protumačiti žeđ kao osjećaj gladi, već je voda izvrstan način da ga na neko vrijeme prevarimo kako nam je želudac pun. Ponekad je to sasvim dovoljno da ne odemo u krevet gladni.

6. Nazovite prijateljicu

Večernja potreba za hranom nije simptom prave gladi, već se u velikoj većini slučajeva radi o psihološkom efektu. Vjerovali ili ne, jedan od najboljih načina da zatomite potrebu za grickanjem hrane jest da nazovete prijateljicu i izbrbljate jedna drugoj sve što vam je na umu. Kad jednom završite s razgovorom, shvatit ćete da vas je prošla i potreba za grickanjem.

Revizija dr. Duje: "Druže Tito, nisi ti vratio Dalmaciju, nego Pavelić"


NISMO dugo čekali da dr. Duje Marasović, šef splitskog HDZ-a i najveći znalac svih katastrofa hrvatskih trupa od Staljingrada do Aržana, održi u Saboru lekciju iz povijesti. Jučer je usred rasprave o školstvu stradala najmlađa zastupnica Tanja Vrbat, SDP-ovka iz Istre.

Šokirala se magistrica političkih znanosti kako dr. Duje loše govori o drugu Titu.
"Da nije bilo Tita ne bi bilo ovdje u Saboru ni nas iz Istre, a ni vas iz Dalmacije", oštra je bila Vrbat. Ovakvo dociranje mlade kolegice s druge strane ideološke barijere bilo je ipak malo previše za profesora doktora Marasovića.

"Di je mala u školu išla?"
Pogleda dr. Duje zastupnicu Vrbat, vidno razočaran netom iskazanim neznanjem. "Di je mala išla u školu?", mora da je Marasoviću, dokazanom pedagogu i stručnjaku, prošlo kroz glavu. Sabrao se nakon prvotnog šoka, a onda lakonski konstatirao. 

"Nije Tito vratio Dalmaciju, nego Pavelić. E. Naučite se malo povijesnih činjenica", ispalio je Marasović taj opće znan povijesni fakt, usput mudro pogledavši predsjedavajućeg pogledom ispunjenim istinskim fatalizmom. Žalim, znam da vam nije drago čuti, ali to je jednostavno tako, kao da je dr. Duje htio poručiti.

Tko zna, zna
Nema se tu što ni dodati, ni oduzeti. Kad je dr. Duje u pitanju, spora nema. Uvijek precizan. Do u milimetar. K'o da je kirurg, a ne dermatolog.

Kao što se zna, Marasoviću Josip Broz spada u red najvećih ratnih zločinaca, a ni partizani nisu ništa doli ratni zločinci koji su kostima domobrana napunili jame od Biokova do Bleiburga. Ako se dr. Duju pita, Berlin nikad nije trebao pasti, a NDH je bila istinska državotvorna težnja hrvatskog naroda... Sve, dakako, opće poznato i konstatirano.

Kreativno tumačenje povijesnih zbivanja
Ipak, pitanje je bi li se Marasović usudio biti ovako hrabar sa svojom revizijom da kojim slučajem fotelju šefa Sabora još uvijek grije barba Luka, dokazani promicatelj antifašizma u Hrvata. Rekao bi barba doktoru što ga spada...

Nažalost, u ovom sazivu malo je tko spreman parirati Marasoviću u ovako kreativnoj interpretaciji povijesnih zbivanja pa se današnja egzibicija valja tumačiti tek kao uvod u jedno dugotrajnije pozicijsko ratovanje, da se poslužimo doktoru tako dragom vojnom terminologijom. Dr. Duje puca sa vrha sabornice, a partizani napadaju... Valjda će bit' dovoljno municije da izdrži do kraja mandata... 


26 siječnja 2012

Najljepša slika Zemlje ikad!


NASA je objavila 'najljepšu slike Zemlje visoke rezolucije' dosad. Nazvali su je 'Blue Marble 2012'.
Slika je nastala kombiniranjem podataka sa satelita Suomi NPP, za razliku od originalne fotografije 'Blue Marble', koju je 1972. godine snimila posada Apolla 17, na putu prema Mjesecu.

>> Pogled iz svemira koji ostavlja bez daha

Satelit Suomi NPP je prikupio podatke za ovu kompozitnu sliku 4. siječnja, s visine od 819 kilometara. Taj satelit obleti Zemlju 14 puta u jednom danu. Njegov cilj je prikupljanje podataka za meteorologe i znanstvenike koji se bave klimatskim promjenama.



Europska komisija će tužiti 13 članica EU zbog kokoši nesilica?


EUROPSKA komisija je zaprijetila pravnim akcijama protiv 13 država Europske unije ukoliko ne poprave uvjete u kojima žive deseci milijuna kokoši nesilica.

Upozorili su da svaka sedma nesilica, ili njih 47 od 330 milijuna, živi u kavezima ne većima od standardne veličine A4 papira. Prema zakonu donesenom 1999. godine koji se primjenjuje od 1. siječnja, a ignorira ga pola članica EU, nesilice trebaju živjeti u takozvanim "obogaćenim kavezima" sa mnogo više prostora za životinje, piše AFP.


Nelojalna konkurencija iz ilegalnih kaveza 
Komisija je kazala kako su države imale punih 12 godina za prilagodbu te su tužbama zaprijetile Belgiji, Bugarskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Cipru, Latviji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu i Rumunjskoj. Upozoravaju kako su te zemlje odbivši prilagodbu ne samo ugrozile zdravlje životinja, već i izazvale pomutnju na tržištu, jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju onima koji su uložili u ispunjavanje uvjeta.

O početka ove godine ne smiju se prodavati ili izvoziti jaja snesena u "ilegalnim kavezima". S druge strane ih se još uvijek smije koristiti u industrijskoj proizvodnji. Komisija će pomno pratiti i razvoj na Britanskom tržištu na kojem još uvijek postoji jedan posto "ilegalnih kaveza".

 

Vjerovali ili ne: Najstarija francuska banka siromašnim klijentima oprostila dug



U DANIMA kada većina banaka medijski prostor dobiva zbog svoje beskrupuloznosti i "lešinarskog" poslovanja, iz Francuske je stigao i jedan svijetli primjer gdje je najstarija tamošnja banka, Credit Municipal de Paris, pokazala "ljudsko lice".

Naime, ova je banka povodom 375. obljetnice svog postojanja tisućama svojih najsiromašnijih klijenata oprostila dugove. U pitanju su manje svote, odnosno dugovi do 150 eura, ali je vijest svejedno naišla na oduševljenje 3500 sretnih klijenata, piše portal good.is.


Banka za siromašne
 
"Vrlo sam sretna. Ovo je prvi puta da sam nešto dobila besplatno", kazala je klijentica Genevie koja je u banku došla pokupiti zlatni medaljon koji je založila prije tri godine. "Morala sam to založiti jer mi je trebao novac. Nema neku veliku vrijednost ali mi je sentimentalno vrlo važan", kazala je.

Banka Credit Municipal de Paris utemeljena je davne 1637. godine, a od samog početka je slovila kao banka za siromašne. Utemeljio ju je filantropist Théophraste Renaudot koji se protiv siromaštva želio boriti pravednijim bankarstvom. U to vrijeme kamate su se znale popeti i do 130 posto, zbog čega su i vrlo mali krediti brzo znali prerasti u nezamislive dugove. Renaudotova je siromašnim Parižanima želio pružiti mogućnost da uzimaju kredite koje mogu relativno lako vraćati, a za kolateralu je uzimao doslovno sve - od lonaca do posteljine.


Slavne osobe potajno su koristile usluge ove banke
 
"Bila je to prva nedržavna socijalna institucija. Ljudima je pružala sigurnost", objašnjava povjesničar Thierry Halay. S obzirom da je bila poznata kao banka za siromašne, ljudi nikad nisu bili ponosni što su morali ići u nju, jer su se htjeli riješiti te etikete. Međutim, čak su i neke poznate ličnosti tog doba, poput Victora Hugoa i Claudea Moneta, potajno koristili usluge baš ove banke.

Credit Municipal de Paris i još uvijek posluje prilično dobro, a njihova antilihvarska politika danas klijente privlači, a ne odbija. Samo u zadnjih godinu dana broj klijenata povećao se za 29 posto, a očekuje se i daljnji rast, pogotovo među mlađom populacijom.
 

Lesar "predstavio" planove Vlade: Srednji sloj oguliti, financijaše i banke nagraditi


PREDSJEDNIK Hrvatskih laburista Dragutin Lesar žustro je napao Vladu nakon predstavljanja smjernica za izradu ovogodišnjeg proračuna zato što je jasno da krizu pokušava riješiti na "leđima srednjeg sloja, a ne bogatih".

"Vlada je ovom projekcijom poslala jasnu poruku: one najsiromašnije, a njih je 44 tisuće, pokušati zaštititi, srednji sloj oguliti do kraja, dok je financijski i bankarski sektor ponovno nagrađen", kazao je Lesar te je dodao kako je očekivao da će Vlada povećati neoporezivi dio plaće do iznosa minimalne plaće od 2.814 kuna, a ne na samo 2.200 kuna. "To će donijeti malu korist za samo 44 tisuće zaposlenih u Hrvatskoj", rekao je Lesar.


"Hrvati sada moraju jesti ulje, mast, dječju hranu i vodu"
Predsjednik laburista smatra kako zbog smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto neće profitirati zaposlenici, nego poslodavci koji će taj novac zadržati za sebe. Ono što će sigurno pogoditi sve građane u Hrvatskoj je povećanje PDV-a na 25 posto.


"Ako je olakšica za smanjenje troškova života međustopa od 10 posto za ulja, masti, vodu i dječju hranu, olakšica za smanjenje troškova života, valjda Vlada poručuje da ljudi u Hrvatskoj moraju sada jesti ulje, mast, dječju hranu i vodu", rekao je Lesar te dodao da je očekivao više proizvoda sa stopom PDV-a od 10 posto.


Nema poreza na dividendu
"Posebno me žalosti što se društvena pravednost postiže progresivnim populariziranjem dohotka", rekao je Lesar koji je od Vlade očekivao da će uvesti veće stope oporezivanja dobiti ili progresivno oporezivanje, a nisu se odlučili niti na uvođenje poreza na dividende.