.

.

Još malo vrućina ovoga tjedna, a potom kraj ljetnih toplina?



31 listopada 2012

Noć vještica



Noć vještica ili Halloween (Hallowe'en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallow's Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu, a odgovara katoličkom blagdanu Svih svetih.

Povijest

Stari Kelti su 1. studenog slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. 

U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

KRRUUULLL



Koje namirnice smijete jesti kasno navečer

Umjesto da navalite na neke grickalice, složite sendvič iz snova ili se ubijete u čokoladi, pametnije bi bilo poslušati ove savjete

Znate onaj osjećaj kad vam želudac zariče kao gladni lav u reklami, a već su kasni noćni sati? Naravno da znate, a znate i da nije dobro jesti nakon 18 ili 19 sati navečer, što su rekli svi nutricionisti.

E sad, umjesto da navalite na neke grickalice, složite sendvič iz snova ili se ubijete u čokoladi, pametnije bi bilo poslušati ove savjete i pojesti nešto što vam neće opteretiti želudac, a ipak ćete moći zaspati jer niste gladni.

Najbolji izbor za hranu prije spavanja je zobena kaša s mlijekom. Da, možda ne zvuči previše privlačno, ali brzo će vas zasititi, a ima dovoljno ugljikohidrata da se oslobodi serotonin koji će vam smiriti mozak i uspavati vas.

Pojedite malo niskokaloričnog sira. Magnezij iz sira umirit će vam mozak i poboljšati kvalitetu sna, uz to pojedite par krekera i spremni ste za krevet.

Je li stvarno tako strašno u hrvatskim vrtićima?



Jedna zagrebačka odgajateljica za Novi list "progovorila" je anonimno o stanju u hrvatskim vrtićima za koje ona tvrdi da je katastrofalno. Na primjeru svog vrtića objašnjava kako djeca imaju premalo prostora, previše ih je, a da kreativne kutiće kakve moraju imaju rade i po dječjim zahodima!

Kaže kako ima skupinu koja broji 32 djece te da je to daleko iznad europskog prosjeka s kojim bi morali već biti usklađeni.

Također, što se tiče prostora daleko smo od europskog prosjeka. Naime, kako piše Novi list, po djetetu bi moralo biti najmanje 3 kvadrata slobodnog prostora, no sobe u kojima borave hrvatska djeca (njih 20 do 30) nerijetko imaju tek 50-ak, 60-ak kvadrata ukupno, pa kad se doda namještaj i kreveti u kojima djeca spavaju ne ostane praktički slobodnog mjesta.


Jedna druga odgajateljica za Novi list je ispričala kako je nemoguće sve zadaće koja planira s djecom izvršiti jer je u pravilu jedna odgajateljica sama s djecom. Zajedno su samo kratko prije ručka i u vrijeme ručka, a tada jutarnja smjena odlazi kući. Vrlo često tetama u vrtiću pomažu i kuharice i spremačice, pogotovo kada se radi o jasličkim grupama.

No, dobre tete sigurno kompenziraju sve nedostatke za koje su krive državne i lokalne vlasti. 


30 listopada 2012

Osim što grije u hladne zimske dane, juha pomaže i u mršavljenju



Ljudi koji paze na težinu znaju da je juha gotovo idealan obrok: tekućina popunjava želudac, povrće hrani organizam vitaminima, a smanjuje se i želja za slatkim

Juha za doručak, ručak i večeru? Možda se čini nemogućim, ali Fiona Kirk, autorica knjige "Soup Can Make You Thin", tvrdi da "tekućom" hranom u samo 10 dana možete skinuti onih nekoliko kilograma viška! I naravno, održati zavidnu liniju.

Čudesne su i za gubitak masnoće, kaže Kirk, jer kombinacija vode i krute hrane učinkovitije utažuje glad. Isto tako, juha se u želucu dulje zadržava nego kruta hrana uz koju se unosi tekućina. Osim toga, voda i sadržaj vode iz povrća omogućuju učinkovitu razmjenu hranjivih tvari u stanicama tijela te uvelike smanjuju mogućnost nadutosti.

Teško stanje - brojni hrvatski građani nezadovoljni financijskom situacijom



Čak 42 posto kućanstava vjeruje u pogoršanje financijskog stanja

U Hrvatskoj oko 94 posto ljudi vjeruje da će cijene i dalje rasti, a u povećanje nezaposlenosti vjeruje njih 78 posto

Kućanstva u Hrvatskoj u nezavidnom su položaju te se i dalje ne nadaju boljem životu, pokazala su posljednja istraživanja GfK barometra. Naime, oko 51 posto kućanstava smatra da je njihovo sadašnje financijsko stanje lošije nego prije godinu dana. Da je stanje isto smatra 42 posto kućanstava, dok ih samo 6 posto smatra da je financijska situacija bolja no prije godinu dana. Lošije financije u odnosu na prethodnu godinu, više od prosjeka za zemlju u cjelini, navode građani u Slavoniji (55%) te oni s prosječnim mjesečnim primanjima kućanstva  do 3500 kuna (65%). Najmanje je takvih u Istri s Primorjem (39%) i u Dalmaciji (43%) te među kućanstvima  s primanjima većim od 11.000 kuna (33%).

Boje „Varaždinskog placa“



Kao i svake godine, prije Dana mrtvih, Varaždinski plac je prepun šarenila boja raznog cvijeća, aranžmana, buketa, lončanica itd

Današnje fotografije Vašeg bloggera… 
Naišao sam i na malu izložbu - umjetnost rezbarenja "tikvi" ...svaka čast autoru

 

Uragan Sandy odnio najmanje 13 života, dio Manhattana poplavljen



Oluja svih oluja poplavila je donji dio Manhattana i Atlantic City, oko 5 mlijuna ljudi je bez struje

Uragan Sandy koji je protutnjao istočnom obalom SAD-a uzrokovao je smrt najmanje 13-tero ljudi, javlja CNN. Jedna osoba poginula je u Kanadi. Oluja je uzela 67 života i na Karibima , uključujući 51 na Haitiju.

Superoluja je udarila na obalu New Yerseya u noći s ponedjeljka na utorak. Jaka kiša i vjetar zahvatili su Istočnu obalu SAD-a. Atlantic City i donji do Manhattana su pod vodom, više od 5 milijuna ljudi ostalo je bez struje u 13 saveznih država, a jedna od najvećih bolnica u New Yorku morala je biti evakuirana.






29 listopada 2012

Što činiti s njim?




Bacimo starog kruha i peciva za najmanje 750 mil. kuna


Žele li pekari poslovati i s trgovačkim lancima, njihove police sve do zatvaranja moraju biti pune.

Iako će se najavljeni PDV na kruh iduće godine najprije protumačiti kao novi udar na standard građana, “kruh naš svagdašnji” većini je hrvatskih potrošača i dalje luksuz na kojemu ne štede ni u krizi. Prema svim dosad provedenim istraživanjima i anketama, naime, čak 60% kućanstava ne pojede sav kupljeni kruh i peciva, a 14 posto njih sav svoj “višak” bacit će u smeće. Zajedno s onim što proizvede, a ne proda mlinarsko-pekarska industrija, u Hrvatskoj tako na otpadu završi oko 750 milijuna kuna vrijednog kruha – i nikoga nije briga!

Proizvodnja kruha i peciva, prema podacima udruženja mlinarsko-pekarske industrije Žitozajednica, godišnje je oko 370.000 tona. Žele li pekari poslovati i s trgovačkim lancima, njihove police sve do zatvaranja moraju biti pune. Tako se, prema riječima direktorice Žitozajednice Nade Barišić, samo u povratu nakupi oko 95.000 tona, od kojih se tek 7% pekarima zakonski prizna kao povrat robe, dok na ostatak, koji uglavnom završi u smeću, a manji dio kao stočna hrana, “za nagradu” plaćaju porez na dobit. S obzirom na to da je diran rukom, vraćeni kruh se smatra kontaminiranom hranom pa pekarske industrije u nas koje nemaju druge mogućnosti skupo plaćaju njegovo zbrinjavanje, dok se u EU time bave i posebne tvrtke, a do 30% vraćenog kruha koristi se i kao gorivo za grijanje pekarskih peći ili pak proizvodnju biogoriva, dodaje direktor Richemont kluba stručnjaka u slastičarstvu i pekarstvu Vladimir Bulić.

Crni scenarij



Prijeti ekonomska kataklizma - izračunali koliko bi koštao slom eura

Koliko bi koštao slom eura i kolaps eurozone? To je najčešće pitanje koje postavljaju političari i ekonomisti diljem svijeta od izbijanja dužničke krize u Europi. Sada je stigao i odgovor – kolaps eurozone koštao bi 42 najrazvijenije zemlje svijeta čak 17,1 bilijun dolara!

Pokazuje to najnovija studija njemačke tvrtke Prognos AG, koja se bavi ekonomskim istraživanjima i dio je velike Bertelsmann fundacije. Oni su istražili koliku bi štetu pretrpjelo svjetsko gospodarstvo u slučaju da europsku monetarnu uniju napuste njezine južne članice. 

"Izlazak Španjolske i Italije izazvao bi dosad neviđenu gospodarsku erupciju diljem Europe i svijeta”, upozoravaju autori studije. U crnom scenariju, po kojemu bi eurozonu morali napustiti Grčka, Portugal, Italija i Španjolska, 42 najveća gospodarstva svijeta izgubila bi od 2013. do 2020. godine 17,1 bilijun dolara, što bi značilo ekonomsku kataklizmu. U tom scenariju ekonomska šteta procjenjuje se na sedam njemačkih ili čak 380 hrvatskih BDP-a.
Kriza je preblaga riječ
Razmjeri se ne bi mogli opisati današnjim standardnim izrazima kao što je 'kriza'", piše u studiji. Europsko i svjetsko gospodarstvo moralo bi se od tog "eurošoka" oporavljati desetljećima, pa treba očekivati da će nakon objavljivanja ove studije i glavni akteri europske politike i gospodarstva, predvođeni njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, MMF-om, Europskom središnjom bankom, Svjetskom bankom i Europskom komisijom učiniti veće napore da se napokon stane na kraj dužničkoj krizi.

GENIJALNO



Zašto su mandarine supervoće?

Mandarina ima na svakom koraku, a pružaju toliko koristi da bi ih trebalo konzumirati u velikim količinama

Sezona mandarina je u punom jeku, može ih se kupiti po odličnim cijenama i u trgovinama i na tržnicama, a upravo to je ono što ćemo vam preporučiti - iskoristite blagodati ove voćke dok je ima napretek.

Stigle su i prve hladnoće, organizam treba što više vitamina C, a mandarina je upravo dvostruko bogatija od naranče tim dragocjenim sastojkom. Uz to, u 100 grama mandarina ima samo 34 kalorije, folne kiseline, kalija, željeza, magnezija, vitamina B1, B2 i B3 kao i vlakana za uravnoteženu probavu.

Razgradnjom beta karotena nastaje i vitamin A, važan za lijepu kožu i dobar vid, a kako su ujedno i diuretik, mandarinama se možemo boriti protiv celulita.

NIK TITANIK


28 listopada 2012

NEMA ZIME



Ojačajte svoj imunitet

U iščekivanju hladnijih dana pogledajte savjete kako se obraniti od virusa i bakterija koji vrebaju u zraku

Da bi vaš imunitet funkcionirao kako treba, vašem organizmu treba dovoljno sna - idealno bi bilo punih osam sati. Za bolji san, pak, potrebna je lagana večera, prozračna soba, dosta fizičke aktivnosti tijekom dana i dovoljno taman prostor. Dobro je i uvesti neki ritual prije spavanja, primjerice, šalicu biljnog čaja, dobru knjigu ili, još bolje, dobar seks.

Vrlo su važni i vitamini. Njih biste trebali konzumirati u prirodnom obliku, dakle, iz svježeg voća i povrća.

Osim vitamina C, za imunitet su važni i vitamini B, A, D i E. I dovoljno minerala pomoći će vašem organizmu u hladne dane. Za buđenje imuniteta najvažniji su selen i cink. Kao i s vitaminima, možete pojačati njihov unos kvalitetnom nadopunom prehrani, o čemu je najbolje raspitati se u ljekarni.

Oko 70 posto stanica imunitetnog sustava nalazi se u crijevima. U probavnom traktu svakog odraslog čovjeka nalaze se milijarde 'dobrih' bakterija koje su zaštita od onih 'zločestih'. Osim posebnih preparata, koje opet možete nabaviti u ljekarni, dobre bakterije nalaze se u jogurtu, kefiru i kiselom mlijeku.

Osnove zdrave prehrane svi u teoriji znaju, ali malo nas ih se zbilja pridržava. Dakle, osim puno voća i povrća, važno je jesti manje mesa a više žitarica i mliječnih proizvoda. Osim toga, važno je koristiti kvalitetne biljne masti i malo šećera. Nipošto ne smijete gladovati; bolje je jesti češće i male porcije.

Prvi snijeg stvorio pravi zimski ugođaj u okolici Varaždina



Sve koji ne prate vremensku prognozu jutros je iznenadio snijeg koji je stvorio prekrasan ugođaj i male probleme u prometu.

Prvi ovogodisnji snijeg zabijelio je i brda oko Varaždina, a svu tu idilu objektivom svog fotoaparata zabilježio je Željko Hajdinjak, fotoreporter agencije Cropix.

ostale fotke pogledajte na 




Prvi snijeg u Varaždinu



Prognoze meteorologa su se obistinile, u Varaždinu je pao prvi ovogodišnji snijeg, uz temperaturu u gradu oko 0°C visina je 3 cm.

Prema podacima varaždinskog HAC-a, na varaždinskim bregima visina snijega kreće se od 15-20 cm, a ralice su bile u pogonu na relaciji Var.Toplice pa do Varaždinu.

U noći uz jak vjetar temperatura se naglo spustila sa 13°C u večernjim satima na jutarnju od 0° pa i do -2°C u varaždinskoj županiji. Tlak zraka jučer je bio niski, čak i 988 hpa, dok je sada počeo rasti i trenutno je oko 1000 hpa.




Eto počele su „zimske radosti“, a na mojim fotkama iz dvorišta i na ulici možete vidjeti kako to izgleda.
Kad si lijen pa neke stvari ne središ na vrijeme


27 listopada 2012

Nove mjere u borbi protiv pušenja



Nove mjere u borbi protiv štetnih učinaka pušenja bit će predstavljene krajem godine, kao što je i ranije bilo predviđeno, unatoč ostavci povjerenika u čijem je resoru to pitanje, priopćila je Europska komisija.

 

Komisija želi da upozorenja na kutijama, koja sada prekrivaju 40% površine, prekrivaju cijelu kutiju. Želi da se na kutije stavljaju fotografije, kao što se to već radi u devet država, da se standardizira format, zabrane arome i potrošačima daju informacije o sastojcima cigareta.

Predstavnici industrije duhana oštro se protive prijedlozima. Smatraju to i političkim i socijalnim pitanjem jer se radi o tisućama radnih mjesta. 

 


PORUKA ŠEFA HNB-A



OZBILJNE KRITIKE Vujčić Vladi: 'Nude se obrasci propalih politika, a situacija je sve teža!'

'Vlada je nasljedila mnogo problema. Međutim, oni nisu nepremostivi, uz odlučnu promjenu modela ekonomskog razvoja. Ono što je zabrinjavajuće je da se umjesto nove, drukčije ekonomske politike, u zadnje vrijeme ponovo nude obrasci starih propalih politika. Katkad iz neznanja, katkad iz populizma, a često kao kombinacija jednog i drugog', poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić na Godišnjoj ekonomskoj konferenciji na Ekonomskom fakultetu te tako uputio prvu ozbiljniju kritiku na rad Vlade od početka svog mandata.

Dodao je kako su ljudi, nezadovoljni neuspješnim političarima, izmoreni krizom, padom standarda i dužničkim problemima, skloniji prihvaćati naoko jednostavna i bezbolna rješenja teških problema, a onih koji ih nude nikad ne nedostaje.

Prema najnovijim procjenama EBRD-a, u ovoj će godini gospodarstvo Hrvatske zabilježiti pad od 1,9 posto, dok se u izvješću od prije tri mjeseca očekivao pad od 1,2 posto. Vujčić se složio s ovim procjenama.

'Gospodarska situacija je vrlo teška. BDP je u prvom kvartalu pao za 1,3, a u drugom za 2,2 posto na godišnjoj razini što je posljedica pada inozemne potražnje i slabe domaće potražnje. Zbog toga će ukupni rast u 2012. godini gotovo sigurno biti negativan', smatra guverner.

Nije samo za siromašne



Što više jedete grah, to bolje za vas...

Mahunarke se sporo razgrađuju pa razinu glukoze u krvi drže niskom, a posebno pomažu u smanjenju krvnog tlaka

Grah povoljno utječe na razinu šećera u krvi, isto kao i slanutak i leća. Konzumirate li često ove mahunarke, imat ćete nizak krvni tlak i zdravo srce. Najnovija kanadska studija otkrila je da vam, bolujete li od dijabetesa tipa 2 ili ste intolerantni na glukozu, mahunarke poput graha mogu spasiti život. Znanstvenici sa sveučilišta u Torontu tvrde da one mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i učinkovito kontrolirati razinu šećera u krvi.

David Jenkins i njegova ekipa testirali su učinke namirnica iz skupine mahunarki na više od 120 ispitanika oboljelih od dijabetesa tipa 2. Konzumacija mahunarki pokazala se izvrsnim rješenjem u niskoglikemijskoj dijeti i snižavanju krvnog tlaka. Njegova razgradnja sprečavala je prebrz rast razine glukoze u krvi nakon obroka.

– Ovi rezultati povezuju potrošnju mahunarki s poboljšanom kontrolom glikemije i smanjenim rizikom od krvnog tlaka. To je vrlo važno jer dijabetes tipa 2 raste nevjerojatnom brzinom u urbanim područjima u kojima je prije konzumacija graha tradicionalno bila vrlo visoka – kazao je Jenkins.

26 listopada 2012

Od sljedeće godine obavezno devetogodišnje školovanje



Ministar je upozorio na mnoge odgode upisa djece u prvi razred osnovne škole te je naglasio kako se u posljednje dvije godine odgodio upis za oko 4000 djece

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović u petak je najavio kako će od iduće godine biti obavezno devetogodišnje školovanje. Istaknuo je kako će se uvesti predškola, javlja Jutarnji list. Ministar je upozorio na mnoge odgode upisa djece u prvi razred osnovne škole te je naglasio kako se u posljednje dvije godine odgodio upis za oko 4000 djece te su umjesto u školu ta djeca ostala u vrtiću.

Izrazio je i zabrinutost porastom broja djece s teškoćama u razvoju u predškolskoj dobi.  

- Školske 2005./2006. godine bilo je svega tri posto takve djece, a školske 2012./2013. ih je bilo šest posto - rekao je Jovanović. Dodao je kako je trenutačno u Hrvatskoj 2072 osnovaca koji se školuju u 19 ustanova s posebnim programom, a najveća takva ustanova je Centar za autizam u Zagrebu. 

Jovanović je između ostalog upozorio i na nedostatak stručnih suradnika tj. pedagoga, psihologa, edukatora i rehabilitatora. Kazao je kako je u Hrvatskoj u osnovnim školama 1396 takvih stručnjaka, što znači da svaki od njih prosječno radi čak s 239 djece. 


Odlazak velikana



Umro je Joža Horvat

Poznati hrvatski pisac, novinar i moreplovac iz Međimurja, istaknuti partizan u vrijeme Narodnooslobodilačke borbe, Joža Horvat, preminuo je u u 98. godini. 

Knjige su mu prevođene na devet svjetskih jezika: ruski, poljski, češki, slovački, mađarski, bugarski, albanski, kineski i esperanto.

Inspiriran Drugim svjetskim ratom napisao je antiratni roman Mačak pod šljemom. U rat je, naime, otišao kao apsolvent filozofije i 1944. povjereno mu je mjesto u uredništvu lista
Naprijed. Godinu dana kasnije pokreće humoristični list Bodljikavi jež, a s Miroslavom Krležom 1945. uređuje i časopis Republiku. Ubrzo je imenovan i za direktora Nakladnoga zavoda Hrvatske, a 1948. i Jadran-filma.

No, početkom pedesetih godina 20. stoljeća izdaje i djelo Ciguli-miguli u kojemu kritizira dogmatizam i birokraciju komunističkog sistema. Nakon toga postaje nepoželjan u Partiji te se, premda je bio Međimurac, okreće jedrenju.


Dobitnik je brojnih nagrada, a svoje najpoznatije djelo o plovidbi svjetskim morima i oceanima, nazvao je po svom jedrenjaku Besa kojim se uputio u plovidbu oko zemaljske kugle prvi puta 60-ih godina prošlog stoljeća. Učinio je time svoju suputnicu, suprugu
Renatu, prvom Hrvaticom koja je oplovila svijet. Na drugu se takvu plovidbu odvažio novim brodom, Modra Lasta, u društvu svoje supruge i sina. Na tom je putovanju u oluji nedaleko od obala Venezuele poginuo njegov sin Marko, što je opisao u potresnim ulomcima Bese.
To se dogodilo dvije godine nakon što je u prometnoj nesreći poginuo njegov i Renatin sin Mićo.

Horvat je bio plodan autor, pisao je i knjige za djecu, među kojima se ističu Operacija 'Stonoga" te Waitapu, koja je postala sastavnim dijelom školske lektire, gdje Horvat vješto miješa bajkovito i realno. Krajem 2005. godine objavio je memoare pod naslovom Svjedok prolaznosti.

 

Tko bi ulagao u Hrvatskoj: Pet procedura i 70 dana samo za uvođenje struje!



Europski novac uglavnom nam izmiče. Kao i investicije. Nije ni čudo kad ulagaču treba 70 dana samo da u zgradu uvede struju. Na listi lakoće poslovanja Hrvatska se nalazi daleko iza Makedonije, Slovenije pa i Crne Gore.

Kada odlučuju gdje će uložiti novac, investitori često koriste izvješće Svjetske banke koje točno navodi globalnu ljestvicu lakoće poslovanja. Prvi na ovoj ljestvici je Singapur. Tamo se biznis valjda radi brzinom svjetlosti, ali pogledajte gdje je Hrvatska... Na 23. mjestu je Makedonija, 35. je Slovenija, 51. Crna Gora, a Hrvatska tek 85. Zašto smo tako nisko? Uglavnom zbog sporosti birokaracije.

>> Hrvatska pala za četiri mjesta na ljestvici lakoće poslovanja

Ono po čemu je Hrvatska pri samom dnu ove ljestvice tiče se, naravno, prespore biraokracije, jer u Hrvatskoj se za dobivanje građevinske dozvole čeka u prosjeku 317 dana. Ipak, u ovoj godini nešto smo i uspjeli promijeniti nabolje, barem što se tiče troškova poslovanja.

Jedini element po kojem Hrvatska u ovom izvješću ne stoji tako loše su porezi. Istaknuto je kako je smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjilo troškove poslovanja u Hrvatskoj, što ulagačima itekako znači.

Ali kod nas je problem kojom brzinom započeti s radom. Da biste se bavili bilo koijm poslom treba vam, naravno, struja. Da biste doveli struju u svoju novu zgradu i ured, u Hrvatskoj vam treba 70 dana i pet različitih procedura. Tu zapravo i ne stojimo tako loše, ali 70 dana baš i nije tako malo.

Novi zakon o poticanju investicija i brza registracija tvrtke za deset kuna možda okreću stvari na bolje. Ali birokracija će, čini se, biti najveći izazov Vladinim reformatorima.

 

MLJAC!!



Sve koristi od kestena

Stigla je sezona kestenja, djecu za ruke i u šumu na branje, a nakon toga slijede ukusne delicije ovog genijalnog ploda

Kako tvrde antropolozi, pitomi kesten jedna je od prvih namirnica koje je čovjek jeo. Drvo je slično hrastu, može doživjeti i 500 godina, a najstariji kesten raste na vulkanu Etna, zove se Sto konja i star je između 2 i 4 tisuće godina.

Tijekom povijesti kesten se jeo kuhan i pečen, a zatim su ga počeli mljeti i od njega kuhati napitak koji je bio zamjena za kavu. Poznata je i rakija od kestenovog meda, a jedna od legendi tvrdi da su Grci kad su se povlačili iz Male Azije 400 godina prije Krista preživjeli jedući kestenje.

Kesten inače ima više škroba od krumpira, tako da 100 grama ima 200 kalorija što ga čini vrlo zasitnim, tako da su bili poklanjani siromašnima u Francuskoj za praznik Sv. Martina, dok se u talijanskoj Toskani jede na Dan Sv. Simona.

Doznajte više



Psihologija supermarketa: koji su mali trikovi trgovaca?

Supermarketi su danas suočeni s velikom konkurencijom te se svakodnevno bore za doslovno svakog kupca. Koje lukave metode koriste?

Iako smo u trenutku kada namirnice plaćamo na blagajni supermarketa uvjereni da trebamo sve artikle koji se nalaze u kolicima – u realnosti često to nije slučaj. Tako nekada zbog isteka roka trajanja robe ili nemogućnosti da sve konzumiramo – hranu bacamo, a samim time bacamo i novac. Možda se to na tjednoj razini čini bezazlenim, no ako se zamislimo da se na godišnjoj razini tako može baciti vrijednost omanjeg televizora, vrijeme je da nešto promijenimo.

Supermarketi su nevjerojatno vješti u promociji i marketingu svojih proizvoda. To je i normalno s obzirom na veliku konkurenciju na tržištu. Trikovi su razni, od strateškog pozicioniranja pojedinih namirnica na važne punktove u dućanima do isticanja cijena individualnih artikala iako se prodaju u grupi i puštanja polagane glazbe koja nas na podsvjesnoj razini tjera da hodamo sporije i – vidom pokrijemo veće područje.

Snalaženje u labirintu
Moderne supermarkete odlikuje veličina i prostranost i oni su zapravo nastavak koncepta razvijanog u 30-im, 40-im i 50-im godinama prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Samim time osiguravaju doslovno mjesta za nevjerojatnu širinu proizvoda i velike mogućnosti izbora. Izbor robe je često toliko velik da postoje istraživanja koja govore o problemima s kojima se suočavaju potrošači danas. Tako je u studiji iz 2004. godine psiholog Aric Sigman ustvrdio da u pogledu odabira namirnica "ljudi danas moraju donijeti više odluka u jednom danu nego što je to morao učiniti pećinski čovjek za cijelog svog života". No, iako su naizgled prostrani i veliki moderni supermarketi i njihov prostor su organizirani impresivnom preciznošću i raspored elemenata u njima ima za cilj usredotočiti vašu pozornost na točno određene dijelove trgovine. 

Ostatak članka pročitajte na Pametnoj kuni.

25 listopada 2012

PDV na osnovne potrepštine 5 posto



Novi udar: Od Nove godine skuplji kruh, mlijeko i lijekovi

Ulaskom u Europsku uniju s prvim danom srpnja 2013. godine na police hrvatskih dućana stizat će mnogi proizvodi koji će biti nešto jeftiniji nego danas

Stopa inflacije ove će godine biti 3,5 posto, a može se očekivati da puno bolje neće biti ni iduće godine. Nakon što je Vlada ove godine već nekoliko puta doslovce izvela udar na životni standard građana podizanjem opće stope PDV-a s 23 na 25 posto, te povećanjem cijene plina 30 posto, a struje za nešto više od 20 posto, uskoro će cijena grijanja za oko 125 tisuća kućanstava priključenih na gradske toplane poskupjeti 37 posto.

Novu godinu Vlada će nam čestitati ukidanjem nulte stope PDV-a za kruh, mlijeko, lijekove i knjige. Utješno je jedino to što je MMF tražio da se stopa PDV-a za spomenute proizvode podigne na 10 posto, ali je Vlada ostala pri svom planu povećanja stope na pet posto. Kako je – nakon struje i plina – opet riječ o grupi proizvoda koje se građani nikako ne mogu odreći (osim, na žalost, kupovanja knjiga), dizanje stope PDV-a za kruh, mlijeko i lijekove sigurno će se odraziti na standard građana i na stopu inflacije. Iduće godine ministar financija Slavko Linić sprema još jednu odluku koja neće utjecati na stopu inflacije, ali će sigurno biti dodatni udar na veliki dio građana. Linić, naime, ne odustaje od svog nauma da uvede porez na imovinu već u 2013. godini iako ministar financije još nije izašao s konkretnim zakonskim prijedlogom pred svoje kolege u Vladi.

Ulaskom u Europsku uniju s prvim danom srpnja 2013. godine na police hrvatskih dućana stizat će mnogi proizvodi koji će biti nešto jeftiniji nego danas, no isto tako ulaskom u Europsku uniju cijene energenata vrlo vjerojatno će se opet povećati jer će Vlada morati uvesti trošarine na električnu energiju.


Vrebaju vaše podatke



Iz banke upozoravaju: Ne nasjedajte na ovaj mail!

IZ PBZ Carda su izvijestili da je nekoliko njihovih korisnika posljednjih dana primilo zlonamjernu e-poruku, pod naslovom 'Account Alert - Thank you for your payment', te objašnjavaju da je riječ o tzv. phishing e-porukama.


"Preporučujemo da poveznice u svim sumnjivim porukama nikad ne otvarate, a ovakve poruke jednostavno obrišete iz Vašeg računala.

Ukoliko niste otvarali poveznice niti slijedili upute iz ovakve poruke, Vaši osobni podaci niti podaci o platnim kartica nisu ugroženi. 

 
Bez obzira što izgledaju uvjerljivo, poruke ovakvog sadržaja su uvijek lažne i jedina svrha im je pribaviti podatke s ciljem kasnije zloupotrebe", navodi PBZ Card i poziva sve ih obavijeste ukoliko prime ovakve poruke.

"Svakako preporučujemo i da instalirate novi ili ažurirate postojeći antivirusni program koji koristite na računalu i prekontrolirate računalo", završava se u priopćenju.
 


Zelenim čajem protiv raka probavnog sustava



Žene srednje i starije životne dobi koje redovito piju zeleni čaj imaju manji rizik pojave raka u probavnom sustavu u odnosu na žene koje ne piju taj čaj, pokazalo je kanadsko istraživanje provedeno na tisućama Kineskinja tijekom 10 godina.

Znanstvenici, čiji je rad objavljen u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, utvrdili su na uzorku od gotovo 70 tisuća žena da su one koje su pile čaj najmanje tri puta tjedno imale 14 posto manji rizik za razvoj raka debelog crijeva, želuca i grla.

>> Zahvaljujući ovim Hrvaticama čaj možete piti i iz kartona! 
Stručnjaci upozoravaju kako je moguće da je rizik raka niži kod osoba koje piju zeleni čaj već zbog toga što one i inače imaju zdraviji stil života, no voditelj istraživanja epidemiolog Wei Zheng s medicinskog fakulteta sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu, kazao je kako je njegov tim uzeo u obzir i druge faktore koji bi mogli smanjiti rizik pojave raka pa je svejedno utvrđeno da zeleni čaj smanjuje rizik pojave malignih bolesti. Dosadašnja istraživanja koja su se bavila učinkom zelenog čaja na pojavu raka nisu davala jasne rezultate. (Hina)
 


I u krizi galantni



Na ovim sitnicama lako gubimo novac, a da to ni ne shvaćamo

Pripadnike bogatijih nacija skloni smo prozivati zbog sitničavosti. No, stručnjaci tvrde da financijsku stabilnost osiguravaju i sitnice za koje Hrvati smatraju da su nevažne. Stoga poručuju da trebamo mijenjati navike.


Hrvatski građani često su spremni reći kako su oni iz bogatijih nacija sitničavi, jer više paze na stvari koje su nama do jučer bile bile nevažne. A upravo suprotno, trebale su biti važne! Naime, Hrvati nerijetko, unatoč sve većim računima, učestalom povećanju cijena, kreditima... bacaju hranu, ne vole kovanice, ne čekaju da im se vrati kusur u lipama, odnosno imaju potpuno iskrivljen sustav vrijednosti.

Svatko godišnje baci 930 kg hrane

"Neke benzinske crpke ne žele kovanice od 20 lipa, a i 10, 20 lipa, i novčanica od tisuću kuna dio su nacionalne monete i onaj tko ih ne priznaje je neposlovan, bezobziran, krši zakon. Moramo mijenjati mentalni sklop, moramo prihvatiti ponašanje standardne norme u EU. Potrebna nam je mentalna tranzicija", ustvrdio je Ilija Rkman iz Društva za zaštitu potrošača dodajući da su naši građani svoje ponašanje počeli mijenjati tek 2011. i to planirajući kupnju i određujući koje će obveze prve podmiriti.

Novi list piše da svaki građanin godišnje baci oko stotinjak kilograma hrane u vrijednosti 930 kuna, dok nam istovremeno redovi u pučkim kuhinjama rastu. Olako bez hrane ostajemo i tijekom žetve i berbi jer se zbog nepažnje i nemara te starih prikolica u transportu izgubi oko 30.000 tona uroda, odnosno milijuni kuna. Istovremeno, cijene hrane nam rastu. 

Kava viška i nepotrebna kupnja

Prema riječima psihologinje Mirjane Nazor, ponašanje Hrvata je u okvirima bahatosti te ne mare puno kad su u pitanju primjerice kuna ili dvije. Upozorava da se treba osvrnuti na svakodnevne troškove u kojima se treba izbjegavati "kava viška", kupovanje stvari koji nam ne trebaju samo zato što su na akciji ili sram koji osjećamo dok čekamo kusur od 10 lipa. Tvrdi da su si Hrvati u mentalnu sliku ugradili imperativ "ostati galantan" te da to treba mijenjati.

Ta "galantnost" može se potvrditi i kad je riječ o odjeći. Naime, vlasnici kemijskih čistionica svjedoče o ostavljenoj očišćenoj odjeći po koju vlasnici nikad ne dolaze. Isto kažu i krojači, događa se da građani donesu nešto na popravak i više se po to nikada ne vrate, a radnici u tim obrtima na takve popravke troše i trud i vrijeme.