.

.

Hrvatska hitno treba veće plaće, sindikati će ih tražiti i akcijom na ulici


31 listopada 2013

Noć vještica



Noć vještica ili Halloween (Hallowe'en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows' Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu, a odgovara katoličkom blagdanu Svih svetih.

Povijest

Stari Kelti su 1. studenog slavili kao početak nove godine, a proslava je bila posvećena bogu Sunca, ali i gospodaru smrti (Samhainu). Vjerovali su da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze na Zemlju i posjećuju svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku. Dolaskom Rimljana, noć mrtvih dobiva stalni datum, a te noći prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom, ubija srndaća (boga Sunca), a božicu vegetacije odvodi u podzemlje, gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krumpir s upaljenom svijećom, kako bi griješne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

30 listopada 2013

NIK TITANIK


Ekonomisti upozoravaju:



Svijetu prijeti globalna nestašica mnogima omiljenog pića!

Ekonomisti upozoravaju da svijetu prijeti nestašica vina. Razlog tome je sve veća potražnja na tržištu s kojom vinari jedva drže korak, a probleme im stvaraju i loše berbe.

Tijekom 2012. godine vinarska industrija zabilježila je najveći pad proizvodnje u posljednjih 40 godina, dok istovremeno potrošnja i broj konzumenata raste uz godinu u godinu.
Sve veći broj konzumenata
Proizvodnja vina na globalnoj razini u padu je od 2004. godine, a bilježi se i pad broja vinograda. Ekonomisti upozoravaju da je i ove godine u Europi, koja proizvodi najviše vina na svijetu, bilo loše vrijeme, zbog čega se može očekivati manje vina.

Potražnja za vinom raste zbog sve većeg broja konzumenata u Kini i SAD-u, a zbog svega navedenog realno je za očekivati da će cijene vina i dalje rasti.


MLJAC



Kesten, jesenska superhrana

Kesten je sladak, ima vrlo malo kalorija i jedini je orašasti plod koji sadrži vitamin C, stoga, navalite bez oklijevanja

Kesten je jesensko blago koje nam donosi priroda kako bi se pobrinula za naše tijelo tijekom zime, a kad pogledamo što sve sadrži ovaj obični smeđi orašasti plod, stvarno nema razloga da se ne bacimo na njega bez zadrške.

Naime, kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C i na tridesetak grama ima samo jedan gram masti i manje od 70 kalorija. Već je to dovoljno da ga ove jeseni obavezno imamo u tanjuru, no ima toga još.

Uz to, kesten obiluje folatima koji se inače nalaze u zelenom lisnatom povrću, a osim njih ima i folne kiseline i vitamina B1, B2 i B6. Naravno, odličan je izvor vlakana koja smanjuju razinu kolesterola, a sadrži i cijeli niz minerala - bakar, cink, fosfor, kalij, kalcij, mangan i željezo, što sve uravnotežuje srčani tlak i blagotvorno djeluje na metabolizam kostiju.

Tijekom sezone kestena trebalo bi iskoristiti ovu superhranu pa se za najbolje rezultate preporučuje konzumacija do 85 grama dnevno.

Kesten, kao bademi i lješnjaci, ne sadrži gluten, a najviše sadrži škroba, baš kao i kukuruz i krumpir. Kestenovo brašno je lako probavljivo, kao i kuhani ili pečeni cijeli kesteni. 

U narodnoj se medicini kesteni koriste kod probavnih i bubrežnih tegoba, dok čaj od kestena ima sjajan učinak na simptome bronhitisa i astme.

Stoga, nema čekanja, u šumu na branje kestena!



29 listopada 2013

Prednosti Unije



Građani se od petka mogu liječiti u inozemstvu, no postoje ograničenja

Građani Hrvatske se od petka na račun HZZO-a mogu liječiti u zemljama članicama Europske unije. Do sada je to bilo moguće samo u slučajevima kad potrebno liječenje nije moglo biti obavljeno u našoj zemlji.

Ograničenja za liječenje na području Europske unije za građane Hrvatske postoje kad su u pitanju skupi zahvati. Za takve je potrebno odobrenje HZZO-a.

''Ako se radi o bolničkom liječenju koje uključuje jedno noćenje u bolnici i ako se radi o nekom pregledu koji uključuje korištenje skupe medicinske opreme, npr. PCT'', kazala je Sandra Orešić, pomoćnica ravnatelja za pravne poslove HZZO-a.

HZZO će u roku od 45 dana vratiti trošak liječenja u inozemstvu, ali u visini iznosa koji biste za isti pregled izdvojili u Hrvatskoj. ''Vraća taj trošak u iznosu po hrvatskoj cijeni. Pitajte prije odlaska HZZO da ne bi bilo neugodnih iznenađenja'', rekla je Orešić za Dnevnik.hr.

Također treba uzeti u obzir i putne troškove za odlazak u neku od europskih zemalja.


NIK TITANIK


Hrvati štede 432 kune mjesečno



Nešto više od 65 posto hrvatskih građana redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvaja 432 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj u 2013. koje je provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.


Iznos od 432 kune manji je u prosjeku za 11 kuna od iznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, a stariji od 50 godina 363 kune, pokazalo je istraživanje koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, u sklopu šireg istraživanja za regiju srednje i istočne Europe (CEE) - Barometar štednje Erste grupe.

Većina hrvatskih građana odlučuje se pritom za klasičnu štednju, slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja, pokazalo je istraživanje.

Kao primarni motiv štednje hrvatski građani navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija.

Zanimljivo je istaknuti da čak 42 posto ispitanika ne zna koliko trenutačno iznosi kamatna stopa na njihovu štednju, a još više njih, 68 posto, nikada ne uspoređuje pasivnu kamatnu stopu banke u kojoj štede s pasivnim kamatnim stopama drugih banaka, navodi se priopćenju.

U regiji srednje i istočne Europe (CEE), koja obuhvaća Austriju, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Rumunjsku, Srbiju i Slovačku, štednja je važna za više od dvije trećine građana, pri čemu najviše štede Austrijanci, dok Rumunji i Srbi štede najmanje.

Zanimljivo je također istaknuti i da približno trećina građana u Hrvatskoj i u Srbiji uopće ne štedi, pokazalo je među ostalim najnovije istraživanje.

HPB-u raste dobit, a Vlada ju prodaje!



Iz Hrvatske poštanske banke su izvijestili kako je, prema nerevidiranim financijskim izvještajima, za prvih devet mjeseci neto dobit HPB-a porasla za 2,2%.

Povećanje se bilježi zahvaljujući smanjenju rashoda, usprkos negativnim tržišnim kretanjima i padu prihoda.

Neto dobit Hrvatske poštanske banke na kraju trećeg tromjesečja 2013. godine iznosi 73,8 milijuna kuna i viša je za 2,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Imovina HPB-a porasla je tijekom devet mjeseci 2013. godine 940,7 mil. kuna odnosno 5,5% te krajem rujna iznosi 18 milijardi kuna. Rast aktive ostvaren je najvećim dijelom zahvaljujući rastu kreditne aktivnosti čime HPB nastavlja povećavati tržišni udjel koji je krajem kolovoza (posljednji podaci HNB-a) iznosio 4,5%.

>>Tko bi mogao kupiti HPB i Croatia osiguranje?

Bruto kreditni portfelj na kraju trećeg tromjesečja dosegao je 12,6 milijardi kuna nakon rasta od 598,4 milijuna kuna ili 5%. Banka i ove godine ostvaruje značajan rast kreditiranja u segmentima stanovništva i pravnih osoba. Zahvaljujući stalnom poboljšanju ponude krediti stanovništvu porasli su 7,7%, a kao i u prethodne dvije godine naglasak je na stambenim kreditima gdje rast iznosi 11%. Bruto kreditni portfelj pravnih osoba porastao je 5,7%.

Ukupni depoziti HPB-a porasli su 7,4% te iznose 14,4 milijarde kuna. Uz rast od 400 milijuna kuna depoziti stanovništva dosegli su krajem rujna 8 milijardi kuna, pritom je oročena štednja porasla 6,3%.

U uvjetima negativnih tržišnih kretanja Banka ostvaruje niže kamatne prihode te niže neto prihode od provizija i naknada, ali su, zahvaljujući nastavku kvalitetnog upravljanja troškovima, sniženi i rashodi. Taj je trend posebno vidljiv u dijelu općih administrativnih troškova koji su sniženi 9,7%", priopćili su iz HPB-a. (Media servis)


28 listopada 2013

Gutaju struju



Kućanski aparati na meti EU: Stižu nove zabrane

Nakon što je zabranila proizvodnju žarulja sa žarnom niti, Europska komisija otišla je korak dalje u svojim nastojanjima da građane EU nauči štednji struje. Jednostavno će zabraniti uređaje koji troše više od 900 W struje, pa će tu zahvatiti nape, mikrovalne pećnice i niz drugih aparata, od čega je najgore što zabrana zahvaća usisavače.

Ovo je, naravno, kao i u slučaju zabrane žarulja sa žarnom niti, inicijativa njemačkih političara u europskoj birokraciji. Ova Europska ekodizajn direktiva prihvaćena je bez puno pompe prije više od mjesec dana, potpuno nezapaženo od javnosti.
Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi da će se prema toj direktivi "od početka rujna 2014. u EU moći prodavati samo usisavači koji troše manje od 1.600 vata", a od 2017. godine bit će dozvoljeno maksimalnih 900 W!
Usisavači će morati na sebi imati i oznaku o rejtingu energetske učinkovitosti, a cilj je da EU prisili potrošače na kupnju samo malih kućanskih aparata manje snage. Na primjeru usisavača zbilja je nejasno kako planiraju smanjiti potrošnju struje jer je obično više vata značilo i veću snagu usisavanja, pa onda i kraće usisavanje. Ovako će, čini se, domaćice samo trošiti dva puta više vremena na taj dosadan kućni posao.
Zasad se ovoj direktivi javno opire tek jedan proizvođač usisavača, dok su se ostali prilagodili, tj. prilagodili su aparate nižoj potrošnji struje.
Licemjerje Njemačke
Pojedini komentatori oštro se protive ovom licemjernom izlasku u susret ekologiji od strane Njemačke i Angele Merkel. Ona je, naime, u lipnju stala na put pokušaju da se potrošače natjera isključivo na kupnju automobila s malom emisijom ugljičnog dioksida.

Merkelici to nije odgovaralo zbog njemačke autoindustrije, čiji je bitan dio proizvodnja luksuznih automobila s visokom potrošnjom, BMW-a i Mercedesa, pa je zamolila da se takva direktiva odgodi dok se njemački proizvođači ne prilagode zahtijevanim standardima, izvijestio je tada Spiegel.

Ovaj video će vas definitivno ostaviti bez riječi, kao i tisuće prije vas



Oduševljenje je premala riječ, svi koji su ovo vidjeli jednostavno su ostali frapirani izvedbom djevojčice Amire i njezinim glasovnim mogućnostima...

Devet joj je godina, puno ime joj je Amira Willighagen, dolazi iz Nijmegena i prijavila se na glazbeno zabavni talent show Holland's Got Talent. Pjevanje obožava, nikada nije uzimala satove pjevanja, izvor znanja joj je YouTube, ali se svejedno odlučila izvesti zahtjevnu ariju O Mio Bambino Caro, dio Puccinijeve opere Gianni Shicchi.

Reakcije na njezinu izvedbu su uglavnom šokantne, naravno u pozitivnom smislu, jer ono što je Amira otpjevala zaista se može nazvati – briljantnim. Uostalom, nema smisla opisivati, najbolje je da pogledate video i prepustite se uživanju, bez obzira jeste li ljubitelj opera ili ne... 


MA DA?!



Usamljenost je loša kao cigarete ili alkoholizam

Vjeovali ili ne, u braku je 25 posto ljudi usamljeno, a mozak im je osjetljiviji na loše situacije i manje osjetljiv na ugodne

Usamljenost je jedan od sve češćih problema u ovom užurbanom dobu, tako da deset posto ljudi tvrdi da je njihovo glavno društvo televizija. Inače, usamljenost je jednako nezdrava kao alkoholizam ili pušenje 15 cigareta dnevno.

Usamljeni stariji ljudi imaju više zdravstvenih problema, jer im nakon dvije do četiri godine usamljenosti raste krvni tlak, teže hodaju i slabe im još neke funkcije, a uz to imaju i 45 posto više šanse da umru prerano.

Najveći je problem što nakon dovoljnog perioda usamljenosti mozak počinje reagirati na način da ignorira ugodne doživljaje, dok je na neugodne puno osjetljiviji. Tijelo im na taj način šalje poruku da nešto nije u redu, pa postaju nervozni i razdražljivi.

Usamljenost ne znači nužno da živite sami, jer se čak 25 posto ljudi u braku osjeća usamljeno, što za sobom povlači sve gore navedene loše posljedice i neumitno utječe na kvalitetu života bračnog partnera. 

Rješenje ovog problema je, naravno, pronalaženje nekog prijatelja, osobe s kojom ćete moći podijeliti svoje probleme i nevolje, što će imati izuzetno pozitivan učinak na vaše zdravlje, jer će razina stresa u kratkom roku pasti na manje od pola, a toliko će se i smanjiti rizik od prerane smrti.

Stoga, ako ne živite na polarnom krugu ili svjetioniku, sigurno negdje blizu postoji osoba s kojom biste se mogli sprijateljiti, napravite to ....


27 listopada 2013

IZJAVA DANA



JOVANOVIĆ 'Karamarko, Kalmeta i Vidošević mogli bi u kviz: Tko zna manje'

PROLJEĆE UMJESTO JESENI



NEUOBIČAJENO VRIJEME KRAJEM LISTOPADA Meteorolozi: 'Da, ovo je temperaturni ekstrem'

Zimu ćemo još čekati. Temperature bi i početkom studenog mogle biti više od uobičajenih za to doba godine 

Zagrebačka postaja u Maksimiru danas je u 15 sati zabilježila vrlo visoka 24 Celzijeva stupnja. U Slavoniji se živa u termometru penjala i do 25 stupnjeva, dok su se na cijelom Jadranu dnevne temperature kretale između 20 i 21 stupanj.

Hrvati posljednjih dana trpe pravi temperaturni udar. Umjesto klasične i nešto hladnije jeseni na kakvu smo navikli u ovo doba godine, tijekom listopada vrijeme je više nalikovalo proljetnom razdoblju.

Zašto smo, dakle, jakne i kapute ovaj mjesec morali zamijeniti gotovo kratkim rukavima? Odgovore smo potražili u razgovoru s Natašom Strelec Mahović iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Je li ovo jedan od najtoplijih listopada?
- Prvi dani u listopadu bili su ipak uobičajeniji za ovo doba godine, pa prosjek u listopadu možda neće biti ekstreman u odnosu na prethodna razdoblja. Ali ako se uzme posljednjih desetak dana u obzir, tada govorimo o ekstremu. Temperature su u tom razdoblju i do 10 stupnjeva više od prosjeka, što više podsjeća na proljetno vrijeme. Uobičajeno je, naime, da su u listopadu temperature oko 15° C, a od 20. do 25. listopada temperatura je dosezala i 25 stupnjeva.

Što je tome razlog?
- Iznadprosječne temperature posljedica su jedne stabilne situacije u cijeloj Europi. Naime, iznad Atlantika, odnosno britanskog otočja stacionirano je prostrano ciklonalno polje, dok je istodobno na sjeveroistoku i istoku Europe pozicionirana anticiklona. Takva situacija omogućava jugozapadno strujanje i konstantni topli zrak.

Kada se može očekivati zahlađenje?
- Ovakvo vrijeme trajat će sve do srijede, kada se očekuje postupno zahladnjenje. No temperature bi i početkom studenoga mogle biti malo više od onih na koje smo navikli u to doba godine. 


Preminuo trogirski slavuj Vinko Coce



Iako se nakon operacije oporavio, legendarni pjevač Vinko Coce izgubio je bitku za život.


Vinko Coce preminuo je noćas u 59. godini. Tužnu vijest nam je potvrdila njegova supruga Janja.
'Trogirski slavuj', kako ga mnogi zovu, poznat je brojnim hitovima koji su obilježili hrvatsku, ali i dalmatinsku glazbu.

Legendarni pjevač prije nekoliko tjedana je ioperiran, a zbog ozbiljne infekcije u svibnju bio je primljen u splitski KBC. Pjevač je bolovao od više kroničnih bolesti, a dugo se borio i s prekomjernom težinom.

Vinko Coce uvijek će ostati zapamćen po svojem glasu i pjesmama. 'Ribari', 'Vilo moja', 'Oluja sa sjevera' su samo neki od velikih hitova slavnog Coce.

26 listopada 2013

COOL



Sobne biljke koje čiste zrak

Kad se dom ne prozračuje često, što je slučaj u zimskim danima, svjež zrak će vam osigurati dobro raspoređene biljke


Zimski dani napunit će zrak u prostorijama u kojima boravimo raznim štetnim tvarima, jer se u tom godišnjem dobu rijetko kvalitetno prozračuje. Kako ne biste osjetili posljedice, međunarodna inicijativa Biljke za ljude napravila je popis najkorisnijih sobnih biljaka koje će filtrirati i osvježiti zrak, ubaciti više kisika i ukloniti štetne sastojke.

Uzmimo za primjer biljku nazvanu Areca palma koja će narasti do 1.5 metara u zrak, što je čini dobrom kućnom biljkom, a proizvest će dovoljno kisika za jednu osobu. Smatra se najboljom biljkom za čišćenje zraka. 

Sanseverija

Sanseverija je biljka koju bi trebali imati u spavaćoj sobi jer je njena specijalnost pretvaranje ugljičnog dioksida za kisik, dok vražji bršljan najbolje služi u dnevnoj sobi ili uredu zbog svoje sposobnosti formaldehida i ostalih štetnih organskih sastojaka zraka. 

Formaldehide će ukloniti jednako učinkovito i zeleni ljiljan ili brdska palma, koja će uz to ovlažiti zrak. Naime, formaldehida ima najviše u dezodoransima i dezinfekcijskim sredstvima, pa se ove biljke mogu držati i u kupaonici.

Ured i radna soba idealno su mjesto za spatifilium koji upija toksine iz sintetičkih materijala ili boja, a kako i neutralizira radijaciju elektronskih uređaja, stavite ga blizu televizora ili računala. 

Za kraj, posadite i gerber u teglu jer sjajno uklanja benzen iz zraka, koji možemo pronaći u bojama, lakovima, insekticidima i sredstvima za pranje, pa će sjajno očistiti zrak i napuniti ga kisikom tijekom noći, upijajući pritom višak ugljičnog dioksida.

PRIRODA DAJE



Najbolji začini za jačanje imuniteta

Dolaze nam kasna jesen i zima, vrijeme kad naš imunitet mora biti dobro osnažena kako bi nas zaštitio od bolesti

Zimski dani pravi su izazov za naš imunitet, pa je potrebno na vrijeme napraviti sve što možemo kako bismo ga osnažili i omogućili mu da nas brani od bakterija i virusa koji će početi harati.

Jedan od najsnažnijih začina koji osnažuje imunitet, a ujedno i liječi razne bolesti je cimet. U kombinaciji s medom jača bijela krvna zrnca koja će se učinkovitije boriti protiv bolesti.

Đumbir se u tradicionalnoj azijskoj medicini koristi kao lijek za mučninu, probavne smetnje i liječenje simptoma gripe i prehlade. Svježi đumbir se kuha kao čaj, dok se prah posipa preko gotovo svake omiljene hrane.

Komorač ima male i snažne sjemenke prepune kalija, kalcija, magnezija, željeza i drugih minerala, uz obilje antioksidansa koji imaju snažna protuupalna svojstva. Imaju vrlo snažan okus pa se ne preporučuje upotreba većih količina, a sjajno se mogu kombinirati s povrćem, ribom ili sirom.

>> Namirnice koje griju tijelo u hladnim zimskim danima <<

Kurkuma je zlatno žuti začin koji je sastavni dio indijske kuhinje i glavni sastojak curryja. Uspješno rješava razne infekcije, jer je kurkumin izrazito snažan antioksidans s moćnim protuupalnim svojstvima. Riba, riža i piletina bit će vrlo ukusni s dodatkom kurkume, a vaše tijelo puno snage.

Zvjezdasti anis ima poseban, egzotičan okus i sjajne antivirusne karakteristike, pa ga možete dodavati svim jelima od riže i u čajeve. 


25 listopada 2013

U nedjelju spavamo sat dulje: Palite svjetla na autu po danu



U noći s 26. na 27. listopada počinje zimsko računanje vremena. U tri sata kazaljke sata pomiču se sat unatrag. Tko ne upali svjetla na autima po danu - kazna 300 kn



U noći s 26. na 27. listopada počinje zimsko računanje vremena. U tri sata kazaljke se pomiču sat unatrag, pa će noć biti sat vremena duža. 

Prelaskom na zimsko računanje vremena u prometu počinje vrijediti zakonska odredba prema kojoj kratka svjetla na motornim vozilima moraju biti upaljena i po danu

Oni koje policija uhvati u nepoštivanju ove odredbe morat će platiti kaznu od 300 kuna. 



IZJAVA DANA



SVAĐA U SABORU

PUPOVAC ŠEKSU 'Trebate otići u mirovinu! Počeli ste zaboravljati što ste radili prije samo dva dana'

 

Evo zašto bi hrvatski poljoprivrednici mogli izgubiti europski novac!



Već generacijama Hrvatska je bez Strategije ruralnog razvoja, a bez nje ne može računati ni na 332 milijuna eura iz europskog proračuna. Posljednjom verzijom teksta, Europska komisija nije zadovoljna. A stanovnici ruralnih područja čekaju novac.

Europski projekti baranjske općine Darda su novi vatrogasni dom, novi dječji vrtić i novo središte grada.
'Imamo ljude, imamo dokumentaciju, samo nam treba taj okvir od strane ministarstva da bi mi krenuli dalje u ostvarivanju projekata', rekao je Antonio Branilović, zamjenik načelnika općine Darda (HDZ).

Da bi Darda dobila europski novac, Hrvatska mora izraditi Strategiju ruralnoga razvoja. No, tu je zapelo. Europska komisija nije zadovoljna napisanim.

'Nije da ne valja. Oni su samo htjeli da se neke stvari bolje obrazlože, bolje napišu. Neke stvari im nisu bile jasne što mi to predlažemo', rekla je Nada Trgovčević Letica iz Ministarstva poljoprivrede.

Kritičari upozoravaju da je već sada kasno za povlačenje novca iz europskog proračuna 2014.
'Dvije i pol milijarde kuna je veliki novac za razvoj poljoprivrede. Izgleda da će poslije ovakve odluke EK novac biti daleko za našu poljoprivredu', rekao je Željko Kraljičak, osječko-baranjski župan.

Sve su dalje od europskoga novca i hrvatski poljoprivredni proizvođači. 'Europa ipak ima malo strože uvjete i na to se trebalo pripremiti na vrijeme. Po meni nije se sve napravilo kako se trebalo napraviti', rekao je Zvonko Popović, proizvođač krumpira, čipsa i flipsa.

I dok stotine projekata diljem Hrvatske čeka Strategiju, u Ministarstvu poljoprivrede uvjereni su da nigdje ne kasne.

'Prvi natječaj hrvatski poljoprivrednici mogu očekivati krajem prvog kvartala 2014.', rekla je Trgovčević Letica.

Koliko Ministarstvo poljoprivrede računa na europske novce vidjet ćemo kod donošenja proračuna za 2014.-u. Hrvatska, naime, mora osigurati 25 posto od 332 europska milijuna.


23 listopada 2013

Shrvani fanovi i prijatelji: 'Zbogom, prekrasna ženo!'






Glumica Dolores Lambaša preminula je od ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se jutros dogodila kod Velike Kopanice.

Vijest o smrti 32- godišnje glumice Dolores Lambaša odjeknula je među njezinim fanovima, prijateljima i kolegama. Tijekom jutra su joj mnogi ostavljali poruke podrške, kako na njezinom Facebook profilu, tako i na svojim profilima. Svi su se nadali da će se glumica izvući, no, nažalost, izgubila je bitku.


Dizanje stope PDV-a



Hrvati bi opet mogli u masovni šoping u inozemstvo

Povećanje opće stope PDV-a vjerojatno bi na godinu ili dvije pomoglo fiskalnoj konsolidaciji, ali takav potez, koji je kao jednu od opcija najavio ministar financija Slavko Linić, ne bi dugoročno riješio hrvatske probleme.

Analitičari upozoravaju da bi povećanje PDV-a sigurno donijelo više novca u državnu blagajnu, kao što je to i dosad bio slučaj s rastom stope tog poreza, ali da se taj efekt gubi nakon godinu ili dvije, jer rashodovna strana nastavlja bujati i ponovno traži nove, veće poreze. Uz to, napominju da veći PDV opet donosi opasnost od povećanja nelikvidnosti i odlaska građana u kupnju u inozemstvo.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić upozorava da bi bilo kakvo povećanje utjecalo na kućanstva i poduzetnike, te na njihovu potrošnju, a onda to znači i na BDP. Šantić u razgovoru za Novi list sugerira da je možda bolje razgovarati o promjenama na međustopi ili na najnižoj stopi, ali zaključuje da bez reforme na rashodovnoj strani, Hrvatskoj ne može pomoći nijedna stopa PDV-a koliko god bila visoka.

Manje zaduživanja



Ovo su mladi u Hrvatskoj: Štede i ne žele minuse

Većina mladih klijenata redovito štedi ili planira štednju i ne želi kredite i minuse, pokazalo je istraživanje Hrvatske poštanske banke o financijskim planovima klijenata u kojem je sudjelovalo više od 1.200 ispitanika različitih dobnih skupina iz svih hrvatskih regija. 

Prema istraživanju, kredite će više tražiti muškarci, i to uglavnom nenamjenske, dok žene najavljuju stambene i zelene kredite. Većina mladih klijenata već štedi u bankama ili planira ugovoriti neki oblik štednje. 

Od ukupnog broja klijenata mlađih od 30 godina, svaki treći redovito štedi, a 50 posto njih odgovara da razmišlja o štednji. Istraživanje pokazuje da će se, prema sadašnjim okolnostima, nove generacije zaduživati manje nego njihovi roditelji. Oprez prema dugovima potvrđuje podatak da 46 posto mladih ispitanika neće tražiti kredit, a 51 posto kaže da im nije potrebno prekoračenje po tekućem računu, piše Novi list.

Većina građana dobro upravlja svojim financijama, kontrolira potrošnju u okviru dopuštenih prekoračenja ili bez njih (53 posto). Zavidnih 16 posto od ukupnog broja ispitanika kaže da može smanjiti svoj minus, a pet posto može ga zatvoriti. Svaki četvrti ispitanik, 26 posto, odgovorio je da treba veći minus od onoga koji ima na raspolaganju.

21 listopada 2013

EVO što je Hrvatska mogla s novcem koji je izgubljen u aferama



Samo u posljednja dva dana, u aferama HGK i HAC, otvorile su se sumnje u izvlačenje čak 72 milijuna kuna.

To je tek djelić novca oko kojeg se vode istrage. Što se moglo napraviti s novcem bez kojeg je proteklih godina ostala Republika Hrvatska? Mogao bi se izgraditi ne baš cijeli, ali gotovo cijeli Pelješki most.

To je samo dio afera koje su potresle Hrvatsku posljednjih godina. Uzeli smo 12 najzvučnijih, onih o kojima se najviše govorilo. Samo u njima, država je, prema sumnjama USKOK-a oštećena za milijardu i pol kuna. Kad pogledamo tu milijardu i pol i razmislimo što smo sve mogli s tim napraviti...

>> HAC ponovno pod 'opsadom' policije, Sapunar ujutro na ispitivanju

Primjerice s radnicima. Ako je prosječna plaća u Hrvatskoj, bruto plaća - dakle sa svim doprinosima, prema Državnom zavodu za statistiku - 7.922 kune. To znači da državu ili privatnog poduzetnika radnik na godinu stoji 95.064 kune. Dakle, s ovom milijardom i pol mogla se isplatiti mjesečna plaća za 190.000 radnika.

Godinu dana moglo je raditi 15.778 ljudi, moglo se s tim novcem izgraditi i 60 vrtića, ali i isplatiti božićnice i regres za državne službenike i ostalo bi još pola milijarde. Znači, govorimo samo o najzvučnijim aferama.

No, ono što je zanimljivo u zadnjim velikim aferama poput Fimi medije, a sada HAC-a i HGK, operacija izvlačenja novca odvijala se, prema sumnjama istražitelja, na sličan način. Na primjeru Hrvatskih autocesta to je, kako se sumnja, izgledalo ovako...

HAC je dakle, prema sumnjama USKOK-a, sklapao ugovore s privatnim marketinškim tvrtkama - FIKTIVNE UGOVORE - za poslove koji nikad nisu obavljeni. A sve im uplaćivali na austrijski račun jedne tvrtke koja je registrirana u Češkoj. Novac se u gotovini podizao u Austriji. I vraćao u Hrvatsku.

Od ove operacije svi bi imali koristi. Iz HAC-a je izvučen novac, sumnja se, za nekoga. A ove tvrtke zajedno s češkom, koje imaju istog većinskog vlasnika - imaju također svoju proviziju.

Dakle, na primjeru ovih 12 afera - država je prema sumnjama USKOK-a oštećena za MILIJARDU i POL kuna. No, ovo su sve tek sumnje - za sve još treba biti podignuta optužnica, sve to treba stići i na sud, treba pričekati presudu, a nakon toga i potvrdu Vrhovnog suda - a do svega toga je još dug proces.


20 listopada 2013

Laka joj zemlja!



Preminula Jovanka Broz, 'prva dama' bivše Jugoslavije

Jovanka Budisavljević Broz, udovica doživotnog vladara bivše Jugoslavije, preminula je u beogradskoj bolnici u 89. godini života nakon borbe sa zloćudnom bolešću. 

Jovanka Broz preminula je u nedjelju u 11.45 sati uslijed zastoja u radu srčanog mišića, potvrdili su u beogradskom Urgentnom centru. 

Podsjetimo, primljena je na Hitnu pomoć u Beogradu u petak 23. kolovoza u izrazito teškom stanju. Kako su doznali novinari, liječnici su po njenom dolasku utvrdili da joj je bila "potrebna tuđa njega, koju vjerojatno nije imala". Bolovala je, naime, od raka kože u uznapredovalom stadiju koji nije liječila.

Oko mjesec dana kasnije, liječnici zbog pogoršanja njenog stanja zabranjuju posjete gospođi Broz, a 26. rujna više ne uspijeva samostalno disati i pada u komu. U medijima se doznaje i kako joj je želja da bude sahranjena u Kući cvijeća, pored svog pokojnog supruga Josipa Broza Tita.

Napuštena i izolirana, udovica bivšeg predsjednika SFRJ nije razgovarala s medijima gotovo trideset godina. Nakon Brozove smrti, živjela u vili na Dedinju, u bijedi, a bez riješenih dokumenata i prava na mirovinu bila je sve do prije četiri godine.





NIK TITANIK


19 listopada 2013

IZJAVA DANA



 

 

Mrsić: Da me se pita, liječnici ne bi dobili plaće jer nisu radili

HE HE



Rasipnici nisu popularni kod žena

Ako mislite da je mahanje novcem dobar način za lovljenje komada, mogli bi se gadno razočarati kad shvatite suprotno

Nekad se nije lako suzdržati kad imate viška novaca, ali novo istraživanje Sveučilišta Michigan pokazalo je da je upravo to vrlo poželjno ponašanje ako stvarno želite nekoga osvojiti, jer pripadnici oba spola više vole kad partner racionalno raspolaže svojim novcem nego kad se rasipno ponaša.

Svi, naravno, prihvaćaju male poklone s radošću, ali skupi pokloni više nisu u modi, što samo znači da je kriza definitivno ušla u sve sfere života i promijenila način razmišljanja. Tako, prema rezultatima istraživanja, žene više vole štedljive muškarce.

Naravno, pritom treba uzeti u obzir i razloge iz kojih muškarci štede, jer teško da će neka žena tek tako opravdati vašu potrebnu za štednjom za novu jurilicu. Preferira se čuvanje novca za veći stan ili neko zanimljivo putovanje, a bijesni auti su na crnoj listi.

Tako je i mit o ženama koje jedva čekaju da ih obaspete bundama i nakitom otišao u ropotarnicu prošlosti, uz časne iznimke u vidu starleta i sponzoruša koje, vjerovali ili ne, čine izuzetno mali dio ženske populacije. 

Radi se zapravo o tome da muškarci koji ne troše pretjerano na taj način otkrivaju da imaju samokontrolu, karakteristiku koju žene vrlo cijene, pa je u redu povremeno platiti piće, ali rasipanjem nećete doći daleko.