.

.

Hrvatska hitno treba veće plaće, sindikati će ih tražiti i akcijom na ulici


28 veljače 2015

IZJAVA (KOMENTAR) DANA



Pismo pišem tinta mi se proli, primite se posla, k'o Boga vas molim...

 

Iz čega učimo djecu



Najveće idiotarije u hrvatskim udžbenicima: Držić postao pisac i prije nego se rodio?

Na 77. stranici "Čitanke 2"“ za drugi razred jezične gimnazije, autorskom djelu "skupine autora", na glatkom je papiru velikim brojkama, kako i priliči otkriću, otisnuto da se čak sedmorici hrvatskih renesansnih pisaca podudaraju godine rođenja i smrti. Od njih deset, nabrojenih na početku poglavlja "Hrvatska renesansna književnost", većina je, uči nas udžbenik, povezana ne samo stvaralačkom epohom, nego i rijetkim životnim udesom.
 
Međutim, piše Slobodna Dalmacija o čitanci u izdanju "Školske knjige", u knjizi se navodi da ne samo što su im iste godine rođenja i smrti, nego su Hanibal Lucić, Brne Karnarutić, Petar Zoranić, Petar Hektorović, Mavro Vetranović, Mikša Pelegrinović i Marin Držić, poučava nas “Čitanka 2”, rođeni, živjeli, stvarali i umirali od 1564. do 1573. godine, tj. svaki po devet godina. 

Dobar dio hrvatske renesansne književnosti bio je, dakle, "Lidrano" neponovljivo nadarenog naraštaja čiji su slavni predstavnici za devet godina života stigli ne samo ispisati djela dostojna izučavanja, nego i zamomčiti se, te rapidno ostarjeti, jer skoro svi na slikama imaju barem brčine. Hektorovićevo je “Ribanje i ribarsko prigovaranje“, proizlazi iz “Čitanke“, objavljeno kada je imao samo četiri godine – dotad ga je pisao - a Marin je Držić stvaralački vrhunac dosegnuo pet godina prije rođenja. Čestitamo!
Slobodna piše kako se gimnazijski profesori žale da su pogrešne godine rođenja i smrti samo dio manjkavosti rečene čitanke.
Na upit novinara, iz "Školske knjige" je odgovor poslala Dinka Juričić, urednica udžbenika: "Propust, odnosno zatipak koji se dogodio u "Čitanci 2", udžbeniku za drugi razred gimnazije, već je ispravljen u e-inačici "Čitanke 2", koja je besplatno dostupna svim našim korisnicima na Školskom portalu Školske knjige."
To je, piše Juričić, "nesretan previd mene kao urednice, ali nikako nije argument kojim se procjenjuje kvaliteta udžbenika i rada njegovih autora i recenzenata", stoji u njezinoj reakciji.
"Zatipaka ima još"
Slobodna ipak navodi kako "zatipaka" ima još: na 77. stranici, navedeno je deset pisaca. Sedam ih je živjelo devet godina, što je s preostalima?! Odgovora ne manjka. Na primjer, na dotičnoj stranici Marko Marulić živio je od 1474. do 1533. godine, na stranicama 29. i 32. rođen je 1450., a umro 1524. godine, dok mu je, prema portalu "Školske knjige", životni vijek trajao od 1474. do 1524. godine.

Kultna stranica 77 veli da je Šiško Menčetić na ovome svijetu bio od 1494. do 1553. godine, no jedanaest stranica dalje rođen je 1457. godine, a umro 1527. od kuge. Džore Držić rođen je 1547. a umro 1616. (str. 77). Već na stranici 90 isti čovjek, kako priliči nepouzdanom hrvatskom renesansnom piscu, živi od 1461. do 1501. godine.

Malo tko se može mjeriti s Hanibalom Lucićem. Na stranici 77 u spomenutoj je skupini hrvatskih renesansnih devetogodišnjaka (1564.-1573.), na stranici 95 rođen je 1458., a umro 1553. godine, ali ni to mu nije bilo dosta, pa je na portalu Školske knjige živio od 1485. do 1553. godine.

Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na upit novinara stiglo je najpametnije što su mogli poslati - šutnja, komentira na krau Slobodna.


27 veljače 2015

MINIMALNE PLAĆE U EU



GDJE JE HRVATSKA NA LJESTVICI MINIMALACA? Pri dnu, ali u ovoj zemlji građani dobiju 1923 eura!

Najskromnije je povećanje minimalne plaće u promatranom razdoblju zabilježeno u Hrvatskoj...

Luksemburg je u siječnju ove godine imao najvišu definiranu minimalnu plaću među zemljama Europske unije, čak 10 puta veću nego Bugarska, a Hrvatska je pri vrhu skupine s niskim minimalnim plaćama, pokazuje u četvrtak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Do početka ove godine institut minimalne plaće uvele su 22 od ukupno 28 zemalja Europske unije, utvrdio je Eurostat.

Najvišu je minimalnu plaću u siječnju ove godine, od 1.923 eura, imao Luksemburg, a najnižu Bugarska, od samo 184 eura.

Skupinu zemalja s visokom razinom minimalne plaće, znatno iznad tisuću eura, uz Luksemburg, čine Belgija i Nizozemska, s po 1.502 eura, Njemačka s 1.473 eura, Irska s 1.462 eura, Francuska s 1.458 eura i Velika Britanija s 1.379 eura.

U pet zemalja minimalne plaće kreću se u rasponu od 500 do tisuću eura, pri čemu je najviši definirani iznos u Sloveniji, od 791 eura, a najniži u Portugalu, od 589 eura.

Hrvatska je s minimalnom plaćom od 396 eura u siječnju ove godine u skupini zemalja u kojima su minimalne plaće niže od 500 eura. Najviša je u Poljskoj i iznosi 410 eura, a osim Bugarske najnižim se iznosom minimalne plaće izdvaja Rumunjska, od 218 eura.

Od 2008. do 2015. najviše je povećana minimalna plaća u Rumunjskoj, gdje je gotovo udvostručena. Slijedi Bugarska s povećanjem za 64 posto, te Slovačka i Latvija gdje je porasla 58 odnosno 57 posto.
Najskromnije je povećanje minimalne plaće u promatranom razdoblju zabilježeno u Hrvatskoj, za samo četiri posto.

Pad minimalne plaće zabilježen je od 2008. do 2015. samo u Grčkoj, i to za 14 posto, dok je u Irskoj njezin iznos ostao nepromijenjen.

Ogromna razlika između najviše i najniže minimalne plaće u zemljama EU-a od jedan prema 10 iskazano u eurima smanjuje se na jedan prema četiri kada se kao mjerilo uzima paritet kupovne moći (PPS).

Najviša je i po tom kriteriju u siječnju 2015. bila minimalna plaća u Luksemburgu, gdje je iznosila 1.561 PPS, a najniža ona u Bugarskoj, od 380 PPS.

Hrvatska je s 584 PPS u siječnju 2015. prešla iz skupine zemalja s niskom razinom minimalne plaće u onu sa srednjom razinom, u rasponu od 500 do 1.000 PPS.


IZJAVA DANA



Karamarko o Prgometu:

'Zamislite da pomoćnik glavnog trenera kritizira glavnoga dok dobiva sve utakmice, malo čudno'

26 veljače 2015

'AMBICIOZAN' PLAN



TKO JE TU LUD? Ključna reforma javne uprave na čekanju do 2020.

Javna uprava će se potpuno reformirati, odredit će se optimalan broj zaposlenika koji će se objektivnije ocjenjivati, a svatko će dobiti zasluženu plaću s obzirom na posao koji stvarno obavlja. Sve to, planiraju u Vladi, počet će se događati - 2020. godine.

Ovaj 'ambiciozan' plan može se iščitati iz Strategije razvoja javne uprave 2015. - 2020. koju je izradilo Ministarstvo uprave. Strategija bi javnosti trebala biti poznata u ožujku.
Nakon detaljnog proučavanja, jasno je da ova Vlada ne planira ubrzo krenuti u sveobuhvatnu reformu bez koje je razvoj Hrvatske zapravo nemoguć. Sve važnije reforme zapravo se prepuštaju nekim budućim vladama, od kojih se neke planiraju započeti tek u četvrtom kvartalu 2020., što je posebno zanimljivo jer će to biti predizborna godina.
Prvo analiza
Strategija, doduše, dobro detektira većinu problema javne uprave i nudi neka zanimljiva rješenja. No, primjerice, kada je riječ o broju zaposlenih, kojih je ukupno oko 250.000, tu je Ministarstvo uprave poprilično oprezno.

Prvo će se napraviti analiza, pa određivanje kompetencija zaposlenika, pa popunjavanje drugih radnih mjesta, pa tek onda eventualna otpuštanja, piše Jutarnji list.
A koliki je stvaran višak zaposlenih možda će se doznati tek u četvrtom kvartalu 2020. Tada se, naime, planira 'uskladiti broj zaposlenih s pojednostavljenim i unaprijeđenim procesima', a tada će se i 'utvrditi potreban broj službenika, donijeti programi prekvalifikacije i zbrinjavanja viška, a program zbrinjavanja će se provesti ako ih nije moguće prekvalificirati'.

WHO



WHO poziva europske zemlje na cijepljenje protiv ospica

Od početka 2014. evidentirano je rekordnih više od 22.000 slučajeva te visoko zarazne bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je u srijedu da se u cijeloj Europi organiziraju kampanje cijepljenja protiv ospica nakon što je od početka 2014. evidentirano rekordnih više od 22.000 slučajeva te visoko zarazne bolesti.

Zsuzsanna Jakab, direktorica WHO-a za Europu rekla je da je iznenađena velikim brojem oboljelih u europskim zemljama te da 22.149 zabilježenih slučajeva u sedam europskih zemalja prijeti ostvarenju regionalnog cilja - iskorjenjivanju ospica do kraja 2015.

Unatoč tomu što je broj zaraženih ospicama u razdoblju od 2013. do 2014. pao za 50 posto, u zemljama istočne i zapadne Europe i dalje se javlja velik broj novih slučajeva, stoji u priopćenju WHO-a.

Od posljedica ospica umro 18-mjesečni dječak

U Italiji su od početka prošle godine zabilježena 1674 slučaja, u Njemačkoj 583, u Kirgistanu 7477, a u Rusiji više od 3240.

'Na ovo moramo dogovoriti zajedničkim snagama i bez odgode kako bismo prekinuli širenje bolesti', rekla je Jakap. 'Neprihvatljivo je da nakon velikih napora uloženih u posljednjih 50 godina u sigurnost i učinkovitost cjepiva koje je svima dostupno, od posljedica zaraze ospicama gubimo ljudske živote, novac i vrijeme.'

Ospice su visoko zarazno, a ponekad i smrtonosno virusno oboljenje koje se vrlo brzo širi osobito među necijepljenom djecom. (Hina)


NOVA PRAVILA



Google miče golotinju i seks s Bloggera

U Googleu su promijenili propis o sadržajima rezerviranim za odrasle na svojoj platformi Blogger

Blogger više ne dozvoljava golotinju i seks, najavio je Google promjene na svom popularnom blog servisu koje stupaju na snagu od 23. ožujka ove godine, pa tako korisnici više neće moći javno dijeliti ni fotografije ni video snimke eksplicitnog seksa ili koje prikazuju golotinju.

Golotinja će, međutim, biti i dalje dozvoljena u slučajevima kada je od velikog značaja za javnost, na primjer u umjetničkom, obrazovnom, dokumentarnom ili znanstvenom smislu.

Međutim, tek se treba utvrditi koja golotinja pripada umjetnosti, a koje ne pripada, pa se predviđa da slijedi velika rasprava.


25 veljače 2015

POJAČANE KONTROLE



INVAZIJA INKASATORA Veliki lov na vlasnike televizora, mobitela i računala koji ih nisu prijavili!

Istražili smo što stoji iza dojava čitatelja o pojačanim kontrolama TV pretplate 

Kontrolori određuju naplatu pristojbe koja iznosi 80 kuna, do nekoliko mjeseci unatrag, a najviše do šest mjeseci, i za pametne telefone, računala, pa i uređaje za prijem signala u autima.

Kontrolori HRT-a krenuli su u “lov” na vlasnike stanova i kuća koji nisu prijavili da posjeduju televizor, radio, mobitel ili kompjutor s internet vezom kako bi izbjegli plaćanje pristojbe koja iznosi 80 kuna mjesečno. Premda su nam u HRT-i odgovorili kako se ne radi o pojačanoj akciji, nego o jednoj od kontrola koje se provode “najmanje jednom godišnje”, doznajemo da su provjerili više stotina kućanstava na području cijele Hrvatske, a najviše dojava građana o kontrolama smo dobili iz Zagreba i okolice.

- Nije u tijeku pojačana akcija nadzora već se kontrole, kako smo naveli, provode redovito, odnosno najmanje jednom godišnje - tvrde na Prisavlju.

Kada kontrolori utvrde da u nekom kućanstvu postoji neprijavljeni prijemnik, oni ne naplaćuju kazne, jer je to u nadležnosti suda. Kontrolori, objašnjavaju u upravi HRT-a, imaju mogućnost samo odrediti naplatu pristojbe koja iznosi 80 kuna, do nekoliko mjeseci unatrag, a najviše do šest mjeseci. Prekrišitelj može to platiti odmah ili može zatražiti naknadno plaćanje.


24 veljače 2015

ISTRAŽIVANJE



ISTINA O ZAGREPČANIMA Od građana drugih metropola manje doručkuju, ujutro se manje tuširaju, a najbitnija im je kava

Većini Zagrepčana dan počinje prije 6,30 sati, a najdraži im je doručak kava ili čaj, rečeno je u ponedjeljak u IKEA-i na predstavljanju rezultata istraživanja "Život kod kuće o jutarnjim navikama i ritualima građana Zagreba i okolice".

Radi boljeg razumijevanja jutarnjih potreba IKEA je "zavirila" i u domove stanovnika Berlina, Londona, Moskve, Mumbaija, New Yorka, Pariza, Šangaja i Stockholma.

Rezultati istraživanja su pokazali da za više od polovice građana Zagreba i okolice dan započinje prije 6,30 ujutro, za razliku od drugih svjetskih metropola. Nešto više od trećine Zagrepčana ujutro doručkuje, dok u drugim metropolama u prosjeku doručkuje čak 62 posto građana. Prioritet za više od 60 posto građana Zagreba je ispijanje kave ili čaja u jutarnjim satima.

Jutarnje tuširanje dio je dnevnog rituala za 45 posto Zagrepčana, što je manje od svih svjetskih metropola obuhvaćenih istraživanjem, osim Šangaja.

Kad je u pitanju pokazivanje naklonosti prema ljudima s kojima stanuju, 8 posto Zagrepčana se ujutro grli u krevetu, 9 posto ih vodi ljubav, a više od 40 posto razgovara s partnerom.

Ujutro se s djecom igra 5 posto Zagrepčana, dok ih nešto više od trećine poljubi ili zagrli svoje dijete. Šminkanje je prioritet za 7 od 10 Zagrepčanki, a na odabir odjeće stanovnici Zagreba u prosjeku potroše 5 minuta.

Magistrica psihologije Sunčana Rokvić ističe kako su kroz istraživanje utvrđene brojne razlike među ljudima, što je sasvim normalno. "Umjesto da se pokušavamo ukalupiti u neke nametnute ili preporučene standarde, možemo posegnuti za rješenjima u okolini i ambijentu koja su prilagođena našim potrebama i navikama, te vlastitim izborima upravljati bitnim sferama naše svakodnevice", naglašava Rokvić.

Detaljni rezultati istraživanja jutarnjih navika i rituala građana u osam svjetskih metropola mogu se pogledati na lifeathome.ikea.com.


CVETOJEVIĆ IRONIČNO:



'Naftu treba pristojno zamoliti da se sama izvadi iz Jadrana'

Cvetojević je ironičnim komentarom na Facebooku dao svoj doprinos raspravi oko eksploatacije

Treba li se Hrvatska dati u eksploataciju nafte iz Jadrana ili je to ekološki preriskantno? Saša Cvetojević, poznati poduzetnik i jedan od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, ironičnim je komentarom na Facebooku dao svoj doprinos raspravi.

- Mislim da treba tu naftu pristojno zamoliti da se sama izvadi iz Jadrana, te da se sama preradi u benzin, sama utanka u rezervoare i bude nam na usluzi. I neka ona sama to napravi ekološki, bez narušavanja pogleda s obale, bez remećenja mira svima koji uz obalu žive. Dio neka se odmah izvoli pretvoriti u tintu i neka nam ispiše studije kojima će nas uvjeriti da će biti sve čisto. Nas je lako uvjeriti, tako da ne sumnjam da ćemo povjerovati. Kako smo povjerovali da vjetroelektrane škode pticama, solari su ekološka bomba koja za izradu i recikliranje treba više energije nego što je za života daje, hidroelektrane poplave floru i faunu, termoelektrane zagađen zrak a nuklearne elektrane škode svemu (osim ako su na par desetak km s druge strane granice). Jedino nas nisu uvjerili da gasimo klime, obučemo kuće u fasade, štedimo vodu i struju, recikliramo smeće i slično. Jer, lako je nas uvjeriti protiv nečeg. Za nešto, pogotovo ako to nešto uključuje mrdanje našim gluteus maksimusom - teško. Nemoguće, čak - napisao je Cvetojević.


23 veljače 2015

IZJAVA DANA



Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović

„Najkonkretniji prijedlog za izlazak RH iz krize je ostavka predsjednika Vlade RH

22 veljače 2015

Spirala siromaštva



Njemački siromah mjesečno ima 892 eura, hrvatski 272

Broj siromašnih u Njemačkoj skočio 15 posto i sad je u toj kategoriji 12,5 milijuna ljudi koji imaju manje od 892 eura

Broj siromašnih u Njemačkoj povećao se u godinu dana za 400.000 i sad iznosi 12,5 milijuna ljudi! Međutim, kad se govori o siromaštvu u Njemačkoj, to je nešto drugo nego u Hrvatskoj jer netko tko živi sam i ima manje od 892 eura mjesečno pripada kategoriji siromašnih. U Hrvatskoj je pak siromašan već onaj tko ima manje od 272 eura.

– Siromaštvo je u Njemačkoj jako naraslo, veliki je jaz među pokrajinama – komentiraju stručnjaci te upozoravaju da se Njemačka približava europskom prosjeku po udjelu siromašnih. U Europskoj uniji gotovo je svaki četvrti stanovnik na granici rizika od siromaštva. Iako u bogatoj zemlji nema puno nezaposlenih, samo oko pet posto, među njima je milijun ljudi koji su već dugo nezaposleni. Ministar rada Andrea Nahles planira davati subvencije na plaće i tako pomoći zapošljavanju 33.000 ljudi, a država bi na to potrošila 900 milijuna eura. Stručnjaci tvrde da je to pomoć za premali broj ljudi. K tome, siromaštvo raste i među umirovljenicima, a visoka najniža obvezna nadnica od 8,5 eura bruto po satu, uvedena ove godine, njima ne može pomoći. Siromaštvo kao da se usidrilo u dijelovima stanovništva i u tu spiralu uvlači sve više ljudi, komentira se.

U Hrvatskoj je, pak, najgori trend siromaštva koji pogađa mlade. Svaki učenik Obrtničke škole u Koprivnici izdvoji 20 kuna, a profesori i ostali odrasli članovi udruge Šegrtsko srce po 120 kuna godišnje, pa su im se pridružili i bogatiji i time pomažu čak 50 učenika te škole čije obitelji nemaju dovoljno za hranu i odjeću. Profesorima je, kažu ovi dobitnici nagrade lista 24 sata "Ponos Hrvatske", bilo teško gledati tu djecu. Koprivnička su djeca – 50-ero siromašnih samo u jednoj školi – dokaz da glad zaista postoji u Hrvatskoj, ta su djeca među oko 60 tisuća djece koja rastu u siromaštvu. Djeca koja nemaju prave uvjete za školovanje na putu su da i sama jednog dana budu roditelji u siromašnim obiteljima. Je li rješenje u pravednijoj raspodjeli dohotka, u većem oporezivanju bogatih, kako to u svom "Kapitalu 21. stoljeća" predlaže francuski ekonomist Thomas Piketty?

Ekonomist Ljubo Jurčić kaže kako je prvi uvjet dizanje ekonomije, a tek potom na red dolazi pravednija raspodjela. 


21 veljače 2015

Stop teroru šatoraša



MALO JE FALILO 'Na Savskoj je bila jako opasna situacija'

U nekim trenucima prosvjeda Stop teroru šatoraša bilo je dosta napeto, potvrdili su iz policije. Policija se našla u situaciji da posreduje između dvije skupine ilegalnih prosvjednika.

Prosvjed nekoliko stotina građana koji su pod geslom "Stop teroru šatoraša" u subotu popodne krenuli prema braniteljskom šatoru u Savskoj 66 završen je nešto prije 17 sati njihovim povratkom na središnji zagrebački trg, pošto im je policija blokirala pristup braniteljima koji su se u velikom okupili na cesti u Savskoj, javlja Dnevnik Nove TV.
Bilo je izuzetno opasno
Policija se našla u situaciji da posreduje između dvije skupine ilegalnih prosvjednika.

"Bila je izuzetno opasna situacija. Važno je napomenuti da mi nismo ni na koji način omeli ta dva prosvjeda, ali razvidno je bilo da su suprostavljene skupine bile u opasnoj uoni približavanja. Mi smo tu zonu prevenirali na 'cirka' 100 metara", rekao je načelnik sektora policije zagrebačke, Davor Posilović.

Nakon što nisu uspjeli doći do Savske 66, prosvjednici su odustali i vratili se na Trg bana Jelačića. Uhićene su tri osobe, a šatoraši su se vratili natrag ispred Ministarstva.


20 veljače 2015

U subotu: Pozvali na prosvjed protiv branitelja u Savskoj 66



Posebno bi voljeli da nam se pridruže svi oni branitelji koji ne podržavaju ovaj dernek, stoji u pozivu objavljenom na Facebook stranici pokreta Occupy Croatia

Pokret Occupy Croatia u četvrtak je putem Facebooka pozvao na okupljanje pod nazivom ''STOP teroru šatoraša'' usmjeren protiv branitelja okupljenih u šatoru ispred Ministarstva branitelja u Savskoj ulici u Zagrebu koji prosvjeduju već više od 120 dana tražeći ostavke ministra Predraga Freda Matića i njegovih dvoje suradnika. 

Okupljanje je najavljeno za subotu u 14 sati na Trgu bana Jelačića.

- Pozivamo vas na prosvjed protiv domaće ultradesnice (manjeg dijela braniteljske populacije) koja u strahu drži i politiku i institucije, i iznad svega ljude ove zemlje. Politička i javna scena zemlje od samog početka ovog derneka djeluje u skvrčenom strahu, panici od toga da ne naljuti domaću desnicu i dobije etiketu "lošeg Hrvata". Ucjena "šatoraša" je tolika da se rijetki ljudi usude i otvoreno progovoriti o tome na društvenim mrežama, a kamoli u stvarnosti. Oni koje se i usude progovoriti o tome dobivaju prijetnje, čak i smrću. U ovoj zemlji nije nikad bilo dobro nositi etiketu "izdajnika naše stvari". Osim toga šator u Savskoj 66 je ilegalan od prvog dana "prosvjeda" - skup bez prijave koji traje već preko sto dana. Posebno bi voljeli da nam se pridruže svi branitelji koji ne podržavaju ovaj dernek - stoji u pozivu objavljenom na Facebooku. 


19 veljače 2015

Kraj povlaštenog statusa, bar dijela...



ČUDO NEVIĐENO Ne biste vjerovali, ali Crkva će plaćati porez

Dogovoreno je da tzv. pravne osobe Katoličke crkve ulaze u porezni sustav Republike Hrvatske i da Crkva postaje ravnopravan porezni obveznik s građanima i tvrtkama te da gubi dosadašnji povlašteni status 'porezne oaze', koju je imala kao vjerska zajednica.

Taj poprilično radikalan porezni zaokret dogovorili su osobno nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić i ministar financija Boris Lalovac.
Dogovor je pao u utorak u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije. Kako doznaje Večernji list, Crkva će morati plaćati porez na sve tzv. necrkvene prihode, a to su, primjerice, prihodi od iznajmljivanja prostora, trgovinske ili turističke, tj. hodočasničke djelatnosti.
Bilo je otpora
"Nije riječ ni o kakvoj poreznoj revoluciji, nego o nečemu o čemu unutar Crkve razgovaramo nekoliko godina. Crkvi odgovara, primjerice, da uđe u sustav PDV-a jer sada ne možemo PDV odbijati kao pretporez, već ga plaćamo kao krajnji korisnici, što nam ne odgovara pri gradnji ili obnovi crkvenih objekata", kazali su neslužbeno u Crkvi, dodajući da je u kleru bilo nemalog otpora ulasku Crkve u porezni sustav jer neki svećenici misle da Crkva mora biti oslobođena svih poreza i nameta.

Milodari vjernika i darovi koje će Crkva dobivati ostat će neoporezovani, a u to ulaze i npr. darovi za pojedine sakramente, od krštenja do sprovoda i vjenčanja (koji se naplaćuju po jedinstvenim taksovnicima).


Snažna poruka



PRVI RADNI DAN Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odabrala stol Franje Tuđmana

18 veljače 2015

ZNANSTVENO DOKAZANO



JEDNOSTAVAN NAČIN ZA OTKRITI JE LI HRANA U RESTORANU SKUPA Ovo je trik na meniju kojim se služe

Skupina znanstvenika analizirala je jelovnike u restoranima kako bi ustanovili postoji li razlika između naziva jela i njihove cijene, piše The Independent.
Profesor lingvistike i računarstva sa Stanforda Dan Jurafsky otkrio je da luksuzni restorani pišu menije ispunjene kitnjastim riječima i izrazima kako bi opravdali višu cijenu hrane.

Juraffsky i njegovi kolege pregledali su cijene nekih 650.000 različitih jela s 6.500 menija iz sedam američkih gradova (New York, Boston, Chicago, Philadelphia, Washington DC, San Francisco i Los Angeles).

Koristili su računalni program za 'čitanje' menija, a podatke su potom analizirali pomoću statističkih alata. Otkrili su kako restorani koji koriste duže riječi i rečenice za opisivanje stavki na meniju, ujedno takva jela naplaćuju više.

Izračunali su da svako slovo u nazivu jela u prosjeku poskupljuje njegovu cijenu za 18 centi (1,20 kn). Takozvani 'primamljivi pridjevi', poput 'mirišljav', 'bogat' ili 'hrskav' često se koriste kako bi opravdali veću cijenu pojedinog jela od prosjeka.

Skupa jela u restoranima često se opisuju i seksualnim pojmovima u online vodičima dok jeftine zalogajnice obično povlače paralele između svoje ponude i opojnih droga.

Osobe koje često posjećuje elitne restorane u opisu hrane koju tamo jede upotrebljavaju pridjeve poput 'orgazmično' ili 'zavodljivo'. Jurafsky kaže kako nije jasno zašto postoji veza između seksualnih izraza i skupe hrane, osim one očite prema kojoj obje stvari izazivaju oralno zadovoljstvo.

'Možda ljudi u razmetljive restorane izlaze na spoj pa već tamo počnu razmišljati u seksu', kaže Jurafsky.

Moje zdravlje



Boli li vas želudac? Ovi prirodni lijekovi 'spasit' će vas

Želučani problemi nisu nikome strani, pogotovo nakon blagdanskog prejedanja. A mnogima ni svakodnevica nije ništa bolja jer obroci nisu dovoljno česti i ne sadrže poželjno voće i povrće
Tijekom svakodnevnih redovnih aktivnosti većina zbog brojnih obveza konzumira jedan ili dva obroka, što u konačnici dovodi do nagomilavanja kilograma i opterećenja želuca i njegove osnovne funkcije.

Prema riječima prim. dr. sc. Tomislava Brkića, gastroenterologa, želučane tegobe jedna su od najčešćih zdravstvenih poteškoća zbog koje u novije vrijeme pojedinci traže liječničku pomoć, a želučane bolesti ubrajaju se u bolesti modernog i stresnog načina života. Kao uzroke bolova u želucu stručnjaci navode najčešće okidače kao što su masna i začinjena hrana, kontinuirana izloženost stresu, u pojedinim slučajevima neki lijekovi i nezaobilazan Helicobacter pylori.

Simptomi od osobe do osobe razlikuju se, no pojedine osobe zbog iznenadne boli u želucu traže stručnu pomoć. Za druge će povraćanje i jaka nadutost biti glavni simptom zbog kojeg će otići na liječnički pregled. No, znak za uzbunu svakako je snažna bol u želucu koja se širi u trbušnu šupljinu uz nadutost, mučninu i povraćanje, izostanak stolice ili postojanje krvi u stolici.

17 veljače 2015

Slobodni dan kao nagrada ilegalan



Tužna stvarnost Hrvatske: Radi se noću i u duplim smjenama, i to potpuno besplatno

U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine promet u trgovini na malo realno porastao za 2,6 posto u odnosu na godinu prije, što je u konačnici rezultiralo činjenicom da nema trgovca koji posljednji mjesec u 2014. godini nije radio prekovremeno, a sudeći prema plaćama koje su primili u siječnju, ponovno na vidjelo izlazi kako su mnogi mukotrpno radili besplatno. 
Naime, prema prvim procjenama koje se temelje na platnim listićima za siječanj, svaki radnik u trgovini u prosincu je odradio minimalno 20 prekovremenih sati, i to mahom u razdoblju od 20. do 31. u mjesecu, a s obzirom na to da ih je na području Osječko-baranjske županije oko 10.500, ukupno je odrađeno oko 210 tisuća prekovremenih radnih sati, piše Glas Slavonije

Zaposlenik u trgovini na malo u Hrvatskoj trenutno u prosjeku ima netoplaću od 2.700 kuna, a netovrijednost radnog sata u ovom sektoru u pravilu iznosi 17 kuna (povećano za 50 posto - 25,5 kune), ako se, optimistično, uzme da je 20 posto radnih sati ipak plaćeno - zaključak je da su zaposleni kod trgovaca na području Osječko-baranjske županije u prosincu 2013. godine zakinuti za netozaradu od oko 4,2 milijuna kuna!

Ilegalan način poslovanja
Iz Sindikata trgovine upozoravaju i kako je velik problem što brojni poslodavci misle kako je posve normalno radnika za prekovremeni rad 'nagraditi' slobodnim danima, što je potpuno ilegalan način poslovanja.
''Svaki odrađeni prekovremeni sat poslodavac mora platiti, i to povećano za 50 posto u odnosu na redovno isplaćivanu vrijednost satnice. No, to se ne radi. U nas je postala uvriježena praksa da se radnicima prekovremeni sati pretvaraju u slobodne dane. Naravno, to je tek posljedica činjenice da poslodavci slabo ili gotovo uopće ne evidentiraju prekovremeni rad pa se radnici nemaju za što uhvatiti, već čak i budu sretni s tim slobodnim danima. Što je tužno'', kaže Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.
Cijeli članak možete pogledati ovdje.

USTAVNA TUŽBA



Udruga Blokirani je u pravu: Treba pomoći najsiromašnijima, ali ne i najbezobraznijima

Ustavnu tužbu koju je udruga Blokirani podnijela protiv Vlade zbog mjere oprosta duga potpredsjednica Vlade Milanka Opačić nazvala je zločestim potezom kojim se nastoji zaustaviti projekt pomoći najugroženijima.

- Oprost duga je dobrovoljni sporazum, a ne akt prisile, pa ustavna tužba pokazuje ljudsku zločestoću prema onima koji najteže žive i kojima nastojimo olakšati situaciju - rekla je jučer Milanka Opačić nakon što je potpisala sporazum o oprostu socijalno ugroženima s pet najvećih agencija za naplatu potraživanja. One će ukupno građanima oprostiti oko 23 milijuna kuna za oko 6500 građana.

Podsjetimo, udruga Blokirani podnijela je zahtjev za ocjenu ustavnosti Vladine odluke kojom je Vlada naložila tvrtkama u većinskom vlasništvu RH (poput HEP-a i HRT-a) te institucijama kojima je Hrvatska osnivač (poput Porezne uprave) oprost dugova građanima.

Uvjet za oprost je ispunjavanje kriterija. U tome, tvrde iz udruge Blokirani, nema nikakve dobrovoljnosti.

KOMENTAR VIKTORA VRESNIKA
Siromašnima treba pomoći, bezobraznima ne

Citiram: “Ustavna tužba protiv oprosta dugova najsiromašnijima je zločesta”. Vlasnica citata je Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih.

Tko tuži? Udruga Blokirani koja tvrdi da je Vladin model oprosta duga neustavan, jer postoji mogućnost da se dugovi jedne grupe ljudi, koju je odabrala Vlada, preliju na račune svih poreznih obveznika.

Gdje je problem? U odabiru “siromaha”, točnije - u nedovoljno definiranom mehanizmu nadzora izabranih.
Paket oprosta kakav je zamišljen danas od dugova oslobađa dvije kategorije građana - najsiromašnije i najbezobraznije. Svaka rasprava o prvima je suvišna, siromaštvo se može dogoditi svakome, ropstvo je nedopustivo.

Ostaju nam drugi, koji su već prvi dan u redovima ispred Fine pokazali da ih je najviše. I zato su Blokirani u pravu: dok bankari i telekomi svjesno prodaju pakete siromašnima i kreditno nesposobnima, njihovi minusi ne smiju teretiti račune nijednog građanina koji u toj transakciji nije sudjelovao.

Jednostavno? Da.


16 veljače 2015

Hrvatski apsurdi



U cijeloj Slavoniji za rad u poljoprivredi traže samo tri radnika

U svih pet slavonskih županija, u županijama intenzivne poljoprivredne proizvodnje koje čine hrvatsku žitnicu i dio su srednjoeuropskog žitorodnog bazena, u ovom trenutku poslodavci imaju potrebu za zapošljavanjem svega tri radnika u poljoprivredi i to u Osječko-baranjskoj županiji!

U Kućancima se traži radnik ili radnica za rad s teladi na farmi krava, potom radnik u poljoprivredi te voćarski radnik u Kozarcu. Riječ je o grupi tzv. jednostavnih poljoprivrednih, šumarskih i ribarskih zanimanja, za kojima poslodavci iz cijele RH u ovom trenutku imaju ukupno potreba za njih tek 27.

Istina, razloge ovakvim brojkama treba tražiti u trenutačnoj "mrtvoj sezoni" za poljoprivredne radove, no, i bez obzira na to, brojke su krajnje minimalne, ako se zna da je ovo i kraj intenzivnog stočarstva, brojnih velikih stočnih farmi koje "ne trebaju gazdu, nego slugu", ali i kraj u kojem djeluje nekoliko velikih poljoprivrednih sustava, piše Glas Slavonije.
U ponudi poslova koje je oglasio Hrvatski zavod za zapošljavanje na svojim stranicama, kada je o poljoprivredi riječ, još je grupa zanimanja "KV poljoprivredni, šumarski i ribarski radnik", za kojima je na tržištu rada u cijeloj RH u ovom trenu potreba za njih svega 13 no ni jedan za intenzivno poljoprivrednu Slavoniju!
Većina od tih 13 radnih mjesta odnosi se na zapošljavanje vrtlara i cvjećara i to na moru, u Zagorju….
Već se traže radnici za sezonu
Na razini RH trenutačno najtraženija zanimanja su uslužna i ugostiteljska – 1.042, što također potvrđuje da su pripreme za turističku sezonu počele i da trebaju bar na neko vrijeme "amortizirati" problem nezaposlenosti koja obuhvaća, izvijestio je HZZ, 329.595 osoba bez posla.

Slijede stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja – oglašena je potreba zapošljavanja njih 712, a potom IT stručnjaci – tržište rada trenutačno ih treba 619 u cijeloj RH.

15 veljače 2015

IZJAVA DANA (2)






Mesić o zvižducima
 

'Uvijek imate budala. Demokratsko je pravo biti budala'







Izabrana predsjednica Kolinda Grabara Kitarović u svom inauguracijskom govoru zahvalila se bivšim predsjednicima Stjepanu Mesiću i Ivi Josipoviću nakon čega su se začuli uzvici negodovanja iz publike.

IZJAVA DANA



Jadranka Kosor
 

'Velika obećanja koja je davala Grabar-Kitarović vjerojatno nitko nije uzimao za ozbiljno'

FOTO DANA



Svečana inauguracija Kolinde Grabar Kitarović

'Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska' - predsjednica prisegnula, pustila suzu i primila lentu

14 veljače 2015

Otac interneta



Sve što imamo na računalima mogli bi izgubiti

Sadašnji hardver i softver zastarjet će i postati nefunkcionalan pa se bojim da buduće generacije neće ništa znati o 21. stoljeću jer ćemo ući u "digitalni mrak"

Vint Cerf, čovjek kojeg nazivaju i "ocem interneta", rekao je kako je zabrinut da će sve fotografije i dokumenti koje spremamo na naša računala biti izgubljeni. 

- Sadašnji hardver i softver zastarjet će i postati nefunkcionalan pa se bojim da buduće generacije neće ništa znati o 21. stoljeću jer ćemo ući u "digitalni mrak".

Cerf trenutačno obnaša funkciju Googleova potpredsjednika, a svoje najveće strahove iznio je na konferenciji u San Joseu. Fokus svoga rada zato je stavio na rješavanje problema koji bi mogao izbrisati našu povijest, javlja BBC News.

- Naš život, naša sjećanja i pregršt važnih informacija postoje na našim diskovima ili "u oblaku", ali kako tehnologija napreduje raste i rizik da će sve to biti izgubljeno.

- Formati i dokumenti koje smo stvorili danas možda za nekoliko desetljeća više neće biti ni od kakve koristi jer današnji formati možda neće biti kompatibilni s novim hardverom i softverom. Može nam se dogoditi da stvorimo arhive digitalnog sadržaja za koje nećemo znati što sadrže niti ćemo ih moći otvoriti - upozorio je Cerf.