.

.

Hrvati pri europskom vrhu po pristupu internetu s mobitela

30 travnja 2015

SRETAN VAM PRAZNIK RADA


ZANIMLJIVO



Što je stanovnicima Hrvatske najvažnije u životu?

Hrvatska pripada među zemlje u kojima je najvažnije uživanje u životu, a po tome se ne razlikuje od svog okruženja

Tvrtka Movehub, koja pomaže ljudima prilikom preseljenja, redovito pruža uvid u razlike između pojedinih zemalja. Ništa drugačije nije ni s njihovom posljednjoj infografikom, koja pokazuje što je ljudima diljem svijeta najvažnije u životu

Svaka zemlja ima svoj način života, a baš zbog toga su različiti životni prioriteti stanovnika svake od njih. Hrvatska pripada među zemlje u kojima je najvažnije uživanje u životu, a po tome se ne razlikuje od svog okruženja.

Podatke za infografiku su preuzeli od stranice OECD Better Life Index, koja je istraživanje provodila od 2011. godine. U njemu je sudjelovalo 60.000 ljudi iz 180 zemalja, piše na stranici MoveHuba.

Stanovnici SAD-a, Kanade i zemalja zapadne Europem, zapravo većine razvijenih zemalja, poput , kao svoj prioritet izabrali su ili uživanje u životu ili zdravlje.

Samo manji broj europskih zemalja ima različite prioritete, pa tako Rumunji jedini cijene edukaciju najviše na svijetu, Albancima i Ukrajincima važan je novac, Slovencima i Gruzijcima zaštita okoliša, a Moldavcima posao. 


29 travnja 2015

Tako rade domoljubi



Kolinda se hvali da neće platiti porez

U zemlji u kojoj je neplaćanje poreza bilo sredstvo bogaćenja domoljubne elite, predsjednica kaže da nema smisla platiti porez državi, već će ga ona dati HDZ-u.

Zamislite čime se Kolinda Grabar Kitarović hvali.

Kaže da je pronašla način kako da izbjegne plaćanje poreza. 

Potvrđujući kako je primila 1,17 milijuna kuna proračunskih sredstava za predsjedničku kampanju, predsjednica Republike je u jučerašnjem intervjuu Hrvatskom radiju izjavila sljedeće:

"Kako bih ja sa svog računa morala platiti iznimno veliki porez, pa bih time zapravo vratila sredstva u proračun, a želim da idu potrebitima, sredstva su u ovom trenutku prebačena na račun HDZ-a, koji je bio donator u mojoj kampanji, ali će se u najkraćem roku podijeliti u dobrotvorne svrhe i nekoliko projekata diljem Hrvatske".

Ona, dakle, ne želi da se sredstva "zapravo vrate u proračun", već želi da "idu potrebitima".

Država ostaje bez pola milijuna kuna

Pa je stoga ona proslijedila taj novac HDZ-u, koji će onda tih milijun kuna distribuirati u humanitarne svrhe, ustanovama i udrugama koje Kolinda odabere po vlastitom nahođenju.

A država na čijem čelu sjedi ostat će bez otprilike pola milijuna kuna poreza.
E to može napraviti samo pravi domoljub. Pravi HDZ-ov domoljub.

Predsjednica Republike šalje građanima poruku da treba pod svaku cijenu izbjeći plaćanje poreza, s obzirom da je svaka kuna koja se uplati u državni proračun zapravo upropaštena.

Premda se radi o milijun kuna koje je Kolinda dobila upravo od države. Od poreznih obveznika. Od ljudi koji plaćaju porez kako bi ona mogla platiti svoju predizbornu kampanju i tako postati predsjednica države.
Bez obzira na to, najbolje je zaobići državu, sam odrediti kome bi dao novac, po vlastitom nahođenju i bez jasnih kriterija, a onda napasti Vladu zbog velikog proračunskog deficita.

Pritom se, među gomilom ostalih, nameće jedno važno pitanje: ako će Kolinda izbjegavati plaćanje poreza, tko će onda plaćati troškove njezina Ureda? Odakle će joj se isplaćivati plaća? Tko će joj financirati troškove? 

A možemo i dalje: kako će država financirati socijalu, zdravstvo, školstvo, policiju, vojsku koju ona tako obožava, ali i dječje domove, škole, studente, pa i isplaćivati mirovine, ali i plaće saborskim zastupnicima HDZ-a?

Koji će ovaj neplaćeni porez distribuirati kako im padne na pamet.

Je li, zaboga, Kolinda Grabar Kitarović svjesna što je učinila?

28 travnja 2015

Isa, Miki



HALO, TKO JE NA PREPARATU? Bandić s mikrofonom na uhu: 'Pozdravlja vas Leopard'

Zagrebački gradonačlenik Milan Bandić pustio je u rad radiokomunikacijski Centar za potrebe civilne zaštite Grada Zagreba. No, Miki ne bi bio Bandić da je opet nije pošteno izblamiraio.
Unatoč pokušajima da mu objasne kako se u mikrofon priča usplahireni gradonačelnik ga je uporno prislanjao na uho. 


Inače, Milanu Bandiću ovo nije prvi put da se naziva leopardom. Naime, snimke telefonskih razgovora između njega i Petra Pripuza koje su napravili istražitelji uoči afere Agram pokazuju da je Bandić Pripuza nazivao kodnim imenom 'kondor', a Pripuz gradonačelnika – 'leopard'.

Bandiću se usporedba s tom opakom životinjom očito jako sviđa jer i dalje ustraje na tom nadimku, pišu 24 sata.



27 travnja 2015

Pomoć Nepalu



Hrvatski Caritas pokrenuo akciju pomoći stradalima u Nepalu

Hrvatski Caritas pokrenuo je u ponedjeljak nacionalnu akciju prikupljanja novčane pomoći za preživjele stradalnike u potresu u Nepalu, te poziva sve hrvatske građane da se uključe u nju u mjeri u kojoj im je to moguće kako bi solidarno i požrtvovno priskočili u pomoć ljudima pogođenima dramatičnom prirodnom katastrofom.
Novčani prilozi za preživjele stradalnike u Nepalu mogu se uplatiti na žiro-račun Hrvatskog Caritasa IBAN HR0523400091100080340 – poziv na br. 10, odnosno on-line putem www.caritas.hr

Pomoći je moguće i pozivom na donacijski telefon Hrvatskog Caritasa 060 9010 (6,25 kuna po pozivu; PDV uključen).
Hrvatski se Caritas tako pridružuje žurnim humanitarnim naporima mreže Caritasa Internationalis, u koju su uključene 164 organizacije članice širom svijeta, pa će stradalima u Nepalu uputiti preko Caritasove mreže iz svojega Interventnog fonda inicijalna sredstva u visini 20.000 eura.

Akcija je pokrenuta nakon što je 25. travnja razorni potres pogodio Nepal usmrtivši više od 3000 ljudi i ostavivši više od 6000 ozlijeđenih i desetke tisuća ljudi bez krova nad glavom. (Hina)


IZJAVA DANA



"Samo prolazak dolinom suza može izvesti iz ovog stanja..."

HDZ je spreman posegnuti za bolnim rezovima i teškim zahvatima kako bi proveo nužne reforme. Neće biti lako i u početku će biti gorkih zalogaja, kaže šef HDZ-a

26 travnja 2015

Bliži se Praznik rada



Tek sad ništa ne razumijem


Učiteljica nas je pitala da li znamo što je to 1. maj i svi su šutjeli, samo sam se ja javio:


"To je dan kada bi tata trebao primiti plaću, ali je nije primio !

Nije ni 1. travnja, ni 1. ožujka, ni veljače, siječnja... U prosincu je posudio novce za prasence od tetka, ali mu još nije vratio novce, i kad god zove, mi moramo reći da tata nije tu, iako se skrije u WC-u kao da tetak može vidjeti kroz slušalicu."
 
Učiteljica mi lupila čvrgu i rekla da sjednem...
Objasnila nam je da je riječ o Prazniku rada i rekla da svatko od nas, kada ga prozove, ustane i kaže čime mu se roditelji bave i što bi voljeli da biti kad odrastemo?

Kada je došao red na mene rekao sam:
"Moj tata privremeno radi, leži na tračnicama... Svako jutro se obuče kao da ide na posao u staru firmu, koju je sad kupio striček Luka koji je nekada bio portir, i ode s kolegama da malo leže na pruzi, a mama zalupi vrata i kaže: "Dabogda vam naletio teretni iz Siska kad niste htjeli sa Lukom u stranku..."

*Mama je završila neki teški fakultet, ali u tubi za diplomu sad drži flašu rakije za koju tata ne zna, pa otpije nekoliko "semestara" čim on izađe iz stana...
Poslije se svađa sa susjedom čiji muž često pijan piški u liftu... a on radi u nekom ministarstvu kao ekspert za nešto….

Inače, mama je nekada radila u banci, ali joj je šefica dala otkaz zato što se ispostavilo da ima previše škole da bi ostala na radnom mjestu koje se sviđalo šeficinoj kozmetičarki, i premale grudi da bi je prebacili na šalter...

Htjela je prodati tatinog starog "juga" i dedin 'Orden rada sa zlatnim vijencem' i skupi novce za neku "četvorku" - rekli su joj da za te pare ne može srediti ni kurje oči, a kamoli da nabaci tranzicione grudi...

BRAVO NINA



Nina Kraljić sinoć je proglašena za najljepši glas Hrvatske u glazbenom showu 'The Voice'.







Nina (22) iz Lipovljana, je u finalu odnijela pobjedu. Oduševila je svim svojim izvedbama, a branila je boje tima Jacquesa Houdeka

24 travnja 2015

Telegram doznaje



Od 2009. do 2013. Crkva od države dobila 2,8 milijardi kuna

Objavljujemo podatke o uplatama iz proračuna za potrebe Crkve u Hrvatskoj


Prema obvezama iz četiri ugovora koje je Republika Hrvatska početkom 1990-ih potpisala sa Svetom Stolicom i prema podacima o izdvajanjima iz proračunske zalihe, Vlada je Katoličkoj crkvi od 2009. do 2013. godine uplatila oko 2,8 milijardi kuna iz državnog proračuna, doznaje Telegram.

Dokument koji smo dobili na uvid navodi da se godišnje za Crkvu, u prosjeku, izdvaja oko 550 milijuna. Rekordna je bila 2013. godina jer je Crkva, na različite načine, dobila 613 milijuna kuna poreznih obveznika.

Najskuplji ugovor

Takozvani “Ugovor o gospodarskim pitanjima” najveći je trošak za Hrvatsku. Prema njemu, uzevši u obzir i iznose kojih se Crkva odrekla (svake godine Kaptol odustane od dijela potraživanja) te duga uplaćenog 2013. za obveze iz prethodnog razdoblja, lako se izračuna kako je iz proračuna u pet godina uplaćeno milijardu i 200 mlijuna kuna.

Uz spomenutu obvezu, Hrvatska je dužna isplatiti naknadu Katoličkoj crkvi za oduzetu imovinu. U istom razdoblju (2009. do 2013.)  Crkvi je, po toj osnovi, u blagajnu uplaćeno 37,7 milijuna kuna.

22 travnja 2015

Doznajemo



Banke su dale 4 milijarde kuna kredita tvrtkama bez kune prihoda

Lalovac je jutros najavio da će objaviti popis tvrtki s kreditima bez pokrića

Ministar financija Boris Lalovac jutros je najavio da se sprema objaviti imena svih tvrtki koje su od banaka u Hrvatskoj dobivale kredite bez pokrića. Telegram ekskluzivno doznaje podatke o broju takvih tvrtki i ukupnim iznosima.

Krediti banaka za tvrtke s nula kuna prihoda

Prema izvorima Telegrama.hr, podaci pokazuju da je ukupno 6126 tvrtki u Hrvatskoj, koje su u cijeloj prošloj godini imale prihode od 0 do 6 kuna, od banaka primilo ukupno 4 milijarde kuna kredita.
Broj tvrtki koje su ostvarile prihode do 100 kuna godišnje – dakle, oko 8 kuna mjesečno – a koje su dobile kredite u milijardama, još je veći. Naime, banke su čak za 12.277 tvrtki s prihodima do 100 kuna godišinje, odobrile kredite u vrijednosti od 6 milijardi kuna.

Milijarde kune gubitaka

Poduzeća s prihodima do 100.000 kuna u 2014. godini (oko 8.000 mjesečno) dodijeljeno je 12,8 milijardi kredita. Istodobno takve firme su ostvarile 2 milijarde kuna gubitaka.

Ovi podaci su izdvojeni iz izvještaja Fine za 2014. godinu koji će biti objavljen do 30. travnja. Ministra Lalovca , kažu izvori Telegrama, zabrinjava što se iz tih podataka jasno vidi kako su hrvatske banke davale milijarde kuna kredita tvrtkama koje gotovo nemaju prihoda, odnosno, što se takvim kreditima narušava ionako krhki financijski sustav.

Dio tih tvrtki u vlasništvu sigurno ima nekretnine i drugu imovinu kojom su garantirali za kredite, no podaci Fine pokazuju da nisu imali gotovo nikakvo operativno poslovanje. Dakle, čak i ako su u portfelju imale vrijedne nekretnine, spomenute tvrtke nisu ih iznajmljivale ni prodavale.

Tihi rat s bankama

Ministar Lalovac već duže vrijeme vodi tihi rat s upravama hrvatskih banaka pokušavajući dio posljedica gospodarske krize podijeliti i s njima. Neprihvatljivo je, kako tumači Vlada, da uz značajan pad standarda građana, banke bilježe velike profite.

Njegove opservacije, koje je iznio u javnim istupima, a posebice ona o tome kako su bivši šefovi velikih banka u Hrvatskoj generirali značaj dio krize s kreditima u švicarskim francima, nije dočekana s odobravanjem u tim krugovima. Istodobno, Lalovac je pohvalio nove uprave istih banaka kao kooperativne i svjesne nužnosti brzog dogovora.


Huncutarija iz Zaboka



STVARNI OGLAS ZA POSAO Tražimo konobara, prednost onima koji imaju rodbinu u Poreznoj ili Kaptolu

Huncut d.o.o je sastavni dio Isisaj hrvatskog poduzetnika holdinga. Iz razloga povećanja vremena dnevnog odmora trenutnih zaposlenika te iz potrebe za povećanjem administrativnih poslova Uprave, tražimo... započinje sarkastični oglas za posao.

U opisu poslova stoji i "Poticanje gostiju na konzumaciju značajnim dubokim pogledom", među potrebnim znanjima, vještinama i kvalifikacijama stoji i "Jako dobro poznavanje prilika i odnosa u HR nogometu, politici i lokalnoj samoupravi te visoko znanje na područjima ‘Uradi sam’, ‘Bio sam tamo’, ‘Već sam to vidio’, ‘Nije to ništa’ i ‘Znam to’".

Posebnu prednost imaju "Rodbinu u Poreznoj upravi, Inspektoratu, Kaptolu, Svjetskoj banci, Koncernu Agrokor ili barem u lokalnoj samoupravi".

I što je najbolje, oglas nije lažan! Iza tvrtke Huncut d.o.o. (zafrkant na kajkavskom narječju) ustvari je Caffe bar Polanović iz Zaboka.

Među kvalifikacijama, opisu radnog mjesta i svim ostalim uvjetima boldano su istaknuti stvarni zahtjevi poslodavca, a oglas na fejsu koji je osvojio internet na kraju i upućuje na ozbiljni oglas na stranicama Burze.


SVIJEST



Dan planeta Zemlje - što ste napravili za nju?

Ove se činjenice prigodničarski podsjećamo jedanput, ili eventualno dva puta na godinu, odradimo nekoliko 'zelenih' akcija kako bismo 'oprali' nečistu savjest, međusobno si čestitamo Dan planete Zemlje i to je to

Dan planete Zemlje koji se obilježava na današnji dan od 1970. godine nije prilika za slavlje, već podsjetnik na prijetnje koju naš način života predstavlja za opstanak života kakvog poznajemo na ovoj čudesnoj planeti.

Najveća globalna prijetnja današnjice nisu ekonomska kriza i pad financijskog sektora već klimatske promjene, globalno zatopljenje i kriza resursa. Oni koji na ove riječi odmahuju rukom i proglašavaju ih histeričnim upozorenjima zelenih fantasta neka začepe nos i pokušaju u tom stanju izdržati/preživjeti duže od par minuta. Ili neka par dana piju vodu zagađenu industrijskim onečišćenjima i jedu hranu dodatno začinjenu agrokemikalijama.

Bez zraka, pitke vode i zdrave hrane nema ni života na Zemlji. Nažalost, na ove se činjenice prigodničarski podsjećamo jedanput, ili eventualno dva puta na godinu, odradimo nekoliko 'zelenih' akcija kako bismo 'oprali' nečistu savjest, međusobno si čestitamo Dan planete Zemlje ili Svjetski dan zaštite okoliša (05. lipnja) i dalje nastavljamo po starom.

Napravite nešto dobro, da ne ostavimo svojoj djeci blatnu, beživotnu kuglu ... 


20 travnja 2015

'Fikusi'



14 tisuća tvrtki bez ijednog zaposlenog dužno 15 milijardi kuna

Vlada je odlučila izbrisati takozvane fikus tvrtke usvajanjem novog stečajnog zakona.

Takozvane fikus tvrtke nemaju zaposlenih, a stvaraju dugove u milijardama. Trenutačno je više od 14 tisuća tvrtki bez ijednog zaposlenog dužno 15 milijardi kuna. Mnoge su dužne već desetljeće i pol. Ukratko, pravi nered.

Vlada je odlučila izbrisati te tvrtke usvajanjem novog stečajnog zakona. Ne plaćajući svoje račune, takve su fikus tvrtke zapravo uništile i mnoge zdrave tvrtke ili obrtnike. Sada će svi oni u jasnoj proceduri, svoje dugove moći izbrisati.

Direktor Ases usluge Admir Suljić uredno izvršava sve obveze prema državi. Posluje sa stotinama tvrtki. One u blokadi duguju mu više od 250 tisuća kuna.

'Platili smo PDV; platili smo davanja, platili smo materijale i te tvrtke više ne postoje', odgovara na pitanje što s tim, svjestan da tog novca nema.

Od srpnja bi se to moglo promijeniti. Izmjenama stečajnog zakona.
'Mi smo kao država dužni vama osigurat, vama kao nekom tko radi u dobroj vjeri, da se tako netko makne s tržišta. Nema što raditi na tržištu. Proizvodi nered', rekao nam je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

19 travnja 2015

Ljudi motaju, a država puši



RAČUNICA JE JEDNOSTAVNA Na crnom tržištu uzgajivač zaradi pet puta više, a pušač uštedi 1300 kn

Lani je na području Hrvatske zaplijenjeno 26,3 tone duhana, dok je samo u prva tri mjeseca 2015. zaplijenjeno 23,3 tone. To je samo jedna od akcija kojim se pokušava zaustaviti rast crnog tržišta duhana i pritom je važno kako je uglavnom riječ o domaćem, a ne švercanom duhanu iz BiH.
Prema anketi koju je naručila Hrvatska udruga poslodavaca, na godinu se preproda ukupno 1000 tona duhana, a te brojke potvrđuju i podaci o otkupu duhana – upravo toliko su duhana manje otkupili Hrvatski duhani od domaćih uzgajivača, prenosi Slobodna dalmacija.

A 1000 tona duhana prodanog na crno znači oko 100 milijuna eura manje u državnoj blagajni. Zato se i proizvođači i država svojski trude kako bi potaknuli ljude da kupuju duhan i cigarete u legalnoj prodaji.

Domaći proizvođači prošle su godine duhan prodavali po otkupnoj cijeni od 11,49 kn po kilogramu, za kvalitetnu virginiju. Uz državne poticaje od 6,40 kuna, dobivali su 17,89 kn.

Istodobno, cijena duhana na kiosku je 1000 kn za kilogram. Uz trošarine trošarine od 360 kn po kilogramu (za rezani duhan 450 kn) očito je kako zaradu po pola dijele trgovac i država.

Osim toga, kako bi zaradio mrvice, uzgajivač mora i podmiriti sve troškove. Po jednom hektaru, duhan zahtijeva 700 sati rada ( usporedbe radi, hektar pšenice "pojede" manje od 9 radnih sati) a ti su i troškovi obrade. Virginija se recimo ne može sušiti na zraku nego jedinu u sušarama koje troše mnogo energije. Prema zakonu, uzgajivač mora otkupljivaču predati sav duhan. Ako želi ostaviti nešto za vlastitu uporabu, mora platiti trošarinu.

A taj isti uzgajivač na crnom tržištu umjesto 17, 89 kuna po kilogramu može zaraditi 200 kuna, koliko košta kilogram duhana na crnom tržištu. Čak i ako pola toga da preprodavaču, i dalje na crnom tržištu zaradi pet puta više nego legalnom prodajom.

A interesa ne nedostaje.
Pušač koji puši kutiju na dan, mjesečno potroši manje od 500 grama duhana. Na crnom tržištu, to je 100 – 120 kn. Tome se može pridodati i 15-ak kuna koliko stoji kutija s 500 tubica za cigarete. Čak i ako se cifri doda cijena mašinice za motanje koja se kupuje jednokratno, dođemo do 160 kn.

Pušač koji bi kupovao cigarete, 22 kn po kutiji, u isto bi vrijeme potrošio 660 kn. Puši li dvije kutije cigareta, barem 1300 kn.


Ljubav čovjeka i psa



Znanost uspjela dokazati ono što svi već znamo

Japanski znanstvenici tvrde da postoje dokazi ljubavi između čovjeka i psa. Kažu da razina hormona oksitocina raste kod čovjeka i psa kad se druže.
Postoje biokemijski dokazi ljubavi između čovjeka i psa. Japanski znanstvenici otkrili su da razina hormona oksitocina, čije lučenje osnažuje vezu roditelja i djece, raste kod čovjeka i psa kad se druže, a naročito kada gledaju jedno drugom u oči, piše Sciencemag.org.

Istraživanje je pokazalo da je tijekom tisuća godina suživota čovjeka i psa razvijen instiktivni mehanizam vezanja.

Hormonom oksitocin koji raste pri njihovom zajedničćkom druženju, proizvodi se u hipotalamusu i luči ga hipofiza. Upravo taj hormon igra ulogu u emotivnim vezama.

'Oksitocin ima mnogo pozitivnih učinaka na ljudsku psihologiju i fiziologiju', rekao je voditelj istraživanja Takefumi Kikusui, profesor na japanskom sveučilištu Azabu.

Nakon druženja vlasnika s psom znanstvenici su utvrdili značajna povećanja koncentracije oksitocina u urinu - kod nekih i 300 posto, dok se takav skok koncentracije nije utvrdio u slučajevima druženja s mladim vukovima koji su odrasli uz čovjeka.


18 travnja 2015

Previše brinete?



Ne brinite, to može biti znak inteligencije

Pojedinci koji osjećaju tjeskobu obično su više fokusirani na rješenje problema. Stoga ukoliko mislite da previše brinete, nije to ništa loše, pokazala su istraživanja

Ako se jako puno brinete, nemojte brinuti, vaša tjeskoba mogla bi biti znak - visoke inteligencije. Naime, ako je neznanje blaženo stanje onda bi valjda značilo da znanje uključuje brigu i strah.

Ta poslovica konačno ima i znanstvenu podlogu, otkriva nedavna studija, piše Slate.com. Psiholog Alexander Penney i njegovi kolege istraživali su preko stotinu studenata kanadskog sveučilišta Lakehead u Ontariju i pitali ih da odrede svoj stupanj zabrinutosti.

Otkrili su da studenti koji više strahuju, na primjer oni koji su se poistovjećivali s tvrdnjama "Ja se uvijek brinem u vezi nečega...", dobivaju bolje rezultate na verbalnim testovima inteligencije.

Zapažanje da su oni koji se brinu pametni dobilo je potporu 2012. godine nakon neobičnog eksperimenta psihologa Tsachi Ein-Dor i Orgad Tal s Međudisciplinarnog Centra Herzliya u Izraelu. Eksperiment je uključivao izlaganje studenata velikim dozama stresa.

- Otkrili smo da pojedinci koji su osjećali tjeskobu obično budu više fokusirani na rješenje problema - zapisali su psiholozi s tog eksperimenta. Ukratko, ako se često brinete to znači da imate situaciju pod kontrolom, umjesto da ste neurotična zbrka.


17 travnja 2015

Vlada RH



Vlada RH
Dubrovnik,Đakovo,Osijek,Pula,Rijeka,Split,Varaždin, Zadar i Zagreb su kandidati za Europsku prijestolnicu kulture 2020. 
 

Najgori u EU



"Najgori ste među zemljama EU u krizi, ništa niste učinili"

Ovo je zemlja koja ima velike mogućnosti, ali sami ste sebi najgori neprijatelj, kazao je Steen Jakobsen na briefingu o globalnim ekonomskim trendovima

Hrvatska je ušla u EU, želite od nje sve pozitivno, ali nikakve odgovornosti. Najgori ste među zemljama EU u krizi, proveli ste najmanje reformi, ništa niste učinili. Ovo je zemlja koja ima velike mogućnosti, ali sami ste sebi najgori neprijatelj, kazao je glavni ekonomist Saxo Banke Steen Jakobsen. U svom prvom posjetu Zagrebu bio je na  briefingu o globalnim ekonomskim trendovima, javlja Večernji

- Ne morate rezati javni sektor, ali nemojte sljedećih deset godina zaposliti nijednu novu osobu u javnom sektoru. Tako ćete smanjiti njegov udio u BDP-u - savjetuje Jakobsen koji smatra i da Hrvatska ima manjak ambicije te se pita zašto si nismo postavili za cilj da budemo najbolja europska turistička destinacija. Izlaz iz krize vidi u obrazovanju i investicijama te unapređenju popratnih servisa za turiste, smanjenju javnog sektora, nastavku privatizacije i smanjenju oporezivanja dobiti na 15 posto za velike tvrtke, a radikalno za početnike u malom i srednjem poduzetništvu. Zalaže se i za fiskalne rezove.


16 travnja 2015

ŠTO SVAKI DUŽNIK MORA ZNATI



SPLIĆANIN OBIŠAO BANKE I RASTURIO IH Nemaju pojma o kamatama!

Toni Milun je profesor matematike iz Splita, čija popularnost svakodnevno raste zahvaljujući agnažmanu na web stranici i društvenim medijima. U najnovijem videu razotkriva veliku financijsku nepismenost djelatnika/ca u 12 poslovnica različitih banaka.

"U obilasku banaka u Zagrebu naišli smo na veliku financijsku nepismenost djelatnik/ca. Djelatnici banaka nisu znali koriste li usluge koje nude (tekući račun, stambeni kredit) jednostavni ili složeni kamatni račun, dekurzivni ili anticipativni, konformni ili relativni kamatnjak", piše profesor Milun u opisu videa, objavljenom na njegovom YouTube kanalu.

U većini banaka nisu znali odgovoriti na njegova posve legitimna pitanja o kreditu kojeg bi htio uzeti, a u jednoj su mu banci čak odbrusli da se "vidi da je došao s matematičkim zadacima, a to nije njihov posao".

U nastavku pogledajte kako je profesor "rešetao" nedovoljno spremne djelatnike banaka, a ostatak poučnih matamatičkih videa koji vam itekako dobro dođu u svakodnevnom životu pogledajte na njegovoj stranici ili YouTube kanalu
 

Sramotan ispad



HDZ je u Splitu upravo imao jedan od sramotnijih ispada ove godine

Šef gradskog HDZ-a napao je gradonačelnika Baldasara zato što je zaposlio Srbina

Sjednicu Gradskog vijeća Splita danas je obilježilo pitanje šefa splitskog HDZ-a Petra Škorića. On je, naime, želio znati zašto je Grad u prometnom redarstvu zaposlio – Srbina, piše Slobodna Dalmacija. Pritom se zbog toga i obrecnuo na gradonačelnika Ivu Baldasara rekavši da je Srba u Splitu svega 1,6 posto.

“Znate li gradonačelniče koliko Srba ima u Splitu? Nije bitno znate li, ali kada se to spominje u aktima Splita, onda je važno. Izvjesni Momčilo je dobio posao, a zaposlen je jer je imao prednost po Zakonu o nacionalnim manjinama.

Na isti način posao dobili i branitelji

Nemam ništa protiv manjina, one su naše bogatstvo i odnos prema njima pokazuje stupanj demokracije, no nije mi jasno zašto je bio privilegiran u odnosu na druge kandidate. Srba je u Splitu svega 1,6 posto i mislim da nije trebao dobiti prednost. To nije ni u skladu sa zakonima. Neki razvojačeni branitelji nisu zaposleni i tražimo da se to poništi”, zaključio je Škorić.

Baldasar mu je odgovorio da niti zna koliko u Splitu ima pripadnika neke nacionalne manjine, niti ga to zanima, jer su oni za njega, tvrdi, svi građani Splita. Vesna Alač, pročelnica Službe zajedničkih poslova, objasnila je Škoriću da je kandidat dokazao da je pripadnik nacionalne manjine, što mu nosi povlasticu, kao i da je na testiranju imao najbolje rezultate.

“Uostalom, na taj je način – uz korištenje povlastice – u prometnom redarstvu posao dobilo i četvero hrvatskih branitelja”, dometnula je Alač potom.


15 travnja 2015

Stanje alarmantno



Nedostaje svih krvnih grupa u bolnicama

Zavod za transfuzijsku medicinu objavio je stanje trenutnih zaliha. Nedostaje svih krvnih skupina pa mole darivatelje da se odazovu za dobrovoljno darivanje krvi

Po podacima je očigledno da u hrvatskim bolnicama nedostaje svih krvnih grupa. Liječnici već danima apeliraju da se dobrovoljci jave u što većem broju jer da je stanje alarmantno

Na stranicama Zavoda za transfuziju su prikazali kakvo je stvarno stanje sa zalihama krvi.


Ipak se kreće



MA NIJE VALJDA Hrvatska među zemljama s najvećim skokom industrijske proizvodnje

Hrvatska je u veljači ponovno prednjačila snažnim skokom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, zajedno s Irskom, Litvom i Grčkom, objavio je HRT.

U veljači je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj narasla 3,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je prema podacima Eurostata potonula četiri posto.

Najveću je stopu rasta industrijske proizvodnje u veljači među zemljama članicama EU-a zabilježila Irska, 16,3 posto.

Na razini EU-a proizvodnja je u prosjeku uvećana za 0,9 posto u odnosu na siječanj, kada je prema revidiranim podacima pala za 0,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u veljači na godišnjoj razini uvećana 2,0 posto, nakon pada od 4,9 posto u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci Eurostata, prenosi HRT


Samo naše



Krčki pršut - prvi domaći proizvod zaštićen u EU

PET GODINA PROCEDURE Pršutar Vjekoslav Žužić zaštitio je obiteljsku tradiciju proizvodnje delikatese koju nadaleko cijene po blagom okusu. Kila košta 140 kn

Nasoljen samoniklim začinskim biljem i sušen na buri, Krčki pršut prvi je u Hrvatskoj ponio oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla na razini EU te će svi na tom tržištu znati da uz tu oznaku dobivaju hrvatsku delikatesu spravljenu po strogoj recepturi i kontroliranog podrijetla.

- To je tradicija koju su me naučili moji djedovi, koja je zapravo spoj pršutarstva Istre i Dalmacije. Dok Istrani rade pršut bez kože i ne dime ga, Dalmatinci ostavljaju kožu i dime ga. A moj pršut ima kožu, ali se ne dimi nego se samo suši na vjetru – otkriva Vjekoslav Žužić, čiji je pršut ponio ovu oznaku. Na godinu proizvede njih svega nekoliko tisuća, koji nadaleko cijene po njegovu blagu okusu, a kilogram košta 140 kuna.

- Ova oznaka našim proizvođačima daje mogućnost proboja na europsko tržište koji ne proizvode velike količine, ali uz ove oznake mogu naći svoje niše na tržištu i uspjeti - poručili su u Ministarstvu poljoprivrede. 
A Žužić je zaštitio ono što njegova obitelj radi generacijama. Na Krku i franjevci imaju priču o tom pršutu jer se Žužićev djed Stjepan prije sto godina zavjetovao svetom Anti da će svake godine donositi pršut u samostan ako mu prestanu pobolijevati i umirati svinje. Tako je i bilo.

A sad je red na mandarinama, ulju i kiselom zelju

Ako do 19. svibnja nitko ne podnese prigovor u EU, oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla na razini Unije ponijet će i Neretvanske mandarine te Ekstra djevičansko ulje Cres. Taj rok za prigovore Ogulinskom kiselom zelju istječe 16. srpnja.


14 travnja 2015

Bonovi i dekodiranje



KONAČNO SE I TOME STALO NA KRAJ Nova pravila za operatere, odlična vijest za korisnike

Od prvog svibnja ni jedan bon za mobitel neće vrijediti kraće od tri mjeseca. To je propisala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM. No, to nije jedina novost. Sada vam bez obzira na vrijeme trajanja ugovorne obveze operateri na vaš zahtjev moraju otključati mobitele u roku od 15 dana.
Oni bonovi koji se najčešće troše, a to su oni od 55 kuna, ovisno o operateru, sada vrijede od 60 do 75 dana, a jeftiniji od tri do 10 dana.
U Tele2 koji nudi bonove od 27,50 kuna u trajanju 10 dana i 55 kuna od 75 dana poručili su da u ovom trenutku nisu donijeli poslovnu odluku o izmjenama trajanja određenih vrsta bonova što vrijede kraće od 90 dana.
U Vipnetu, koji u ponudi ima bonove koji traju tri dana za 16,50 kuna, osam dana za 33 kune i bon od 55 kuna koji traje 60 dana, vjeruju da će se na kraju raditi o dodatnoj pogodnosti za njihove korisnike koji su račun nadoplaćivati manjim iznosima bonova, javlja Slobodna Dalmacija.
Oba operatera istaknula su da ova odredba neće utjecati na mobilne tarife koje nude za korisnike bonova bez preplate. Iz Vipneta kažu da HAKOM-ov pravilnik ne regulira izravno tarife s mjesečnom nadoplatom bona, a iz Tele2 poručuju da tarife za korisnike bonova ostaju nepromijenjene.
Navedena odredba nije povezana s trajanjem tarifa
U HAKOM-a kažu da su Pravilnikom o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga propisali minimalno trajanje bona na 90 dana, što ne sprečava operatore da za određene bonove stave dulji rok. Ističu da navedena odredba nije povezana s trajanjem tarifa, odnosno operator sam određuje vrijeme trajanja tarifa.

Bez cenzure



Jeste li 'kočijaši' ili 'dobrice'? Iznenadit će vas, ali evo zašto je psovanje dobro za vaše zdravlje

Bez obzira na to smatrate li da je riječ o nedostatku kulture, odgoja ili nečem trećem, psovanje zapravo i nije tako loša stvar

Od malena nas uče kako je psovanje nepristojno i kako se "ružne riječi" ne smiju izgovarati.

– Nemoj biti "kočijaš", "seljačina", "primitivac", "uličar"... I tako se može nastaviti niz različitih etiketa koje se dodjeljuju osobama koje psuju – i to za oba spola.

Ipak, bez obzira na to smatrate li da je riječ o nedostatku kulture,odgoja ili nečem trećem, povremeno psovanje zapravo i nije tako loša stvar. 

Tako barem pokazuju rezultati istraživanja portala Frisky, objavljuje Distractify.
Psovanje je zapravo "zdravo" jer jača emocionalnu snagu i stabilnost, a smanjuje i trenutačnu bol poput analgetika. 

Ipak, to ne vrijedi ako se psovkama služite gotovo stalno jer su one tada dio vašeg normalnog, svakodnevnog govora. Ali ako vam "izleti" katkada, onda je to odličan način za otpuštanje bijesa.

Liječnik Richard Stephens iz britanskog Udruženja psihologa tvrdi da nam psovanje daje više samopouzdanja pa smo zbog toga i drugima automatski mnogo privlačniji.

Da psovanje treba biti "dio" naše svakodnevice, smatra i Chris Riotta koji piše za Elite Daily.

"Kada psujemo, obično kažemo baš ono što nam je na pameti bez straha od posljedica", smatra Riotta. "I to je nevjerojatno seksi!"


13 travnja 2015

Brojke EK-a ne ohrabruju



NEPOPRAVLJIVI SMO Zaposlenost raste - ali ne i u Hrvatskoj

Broj zaposlenih postupno raste u većini država Europske unije, a najveći problemi ostaju dugoročna nezaposlenost i nezaposlenost mladih, pokazuje kvartalni pregled zaposlenosti i socijalne situacije koji je objavila Europska komisija.
U posljednjem tromjesečju prošle godine zaposlenost u EU-u porasla je za 0,2 posto. Ona je rasla u većini članica, uključujući i one s vrlo velikom stopom nezaposlenosti, poput Grčke i Španjolske. Iznimke su Portugal, Hrvatska i Cipar, gdje je zaposlenost u zadnjem kvartalu 2014. pala za 1,4 posto u Portugalu, 0,9 posto u Hrvatskoj i 0,6 na Cipru.
Na godišnjoj razini u 2014. zaposlenost je porasla za 1 posto na razini EU-a i rasla je u svim članicama, osim na Cipru, u Finskoj i Latviji, javlja HRT.
Rast zaposlenih u industriji i gospodarstvu
Zaposlenost je u četvrtom kvartalu prošle godine povećana u gotovo svim sektorima, osim u uslužnom u kojem zaposlenost raste već nekoliko godina. Sad se bilježi rast i u industriji i građevinarstvu, a jedino se u poljoprivredi bilježi pad.
Najmanje nezaposlenih u Njemačkoj
Razlike u stopama nezaposlenosti vrlo su velike u članicama i kreću se od 4,8 posto u Njemačkoj, 5,3 posto u Austriji, do 26 posto u Grčkoj i 23,2 posto u Španjolskoj.

Dugoročna nezaposlenost, koja traje najmanje godinu dana, blago je pala za 0,2 posto u razdoblju od trećeg tromjesečja 2013. do istog razdoblja 2014. na razini EU-a. Ukupno je 12,4 milijuna ljudi u EU-u dulje od godinu dana bez posla, a među njima je više od šest milijuna nezaposleno duže od dvije godine. Stopa dugotrajne nezaposlenosti u nekim članicama je vrlo visoka - Grčkoj (19 posto), Španjolskoj (12,6 posto), Hrvatskoj (9,7 posto), Slovačkoj (9 posto), Portugalu (8 posto), Italiji (7,4 posto), Cipru 7,8 posto.

Nezaposlenost među mladima smanjuje se od 2013. na razini EU-a i u većini članica, ali i dalje je vrlo visoka - 21,1 posto. U Grčkoj i Španjolskoj nezaposlenost pogađa 50 posto mladih do 25 godina, a više od 30 posto na Cipru, u Portugalu i Hrvatskoj.