.

.

Još malo vrućina ovoga tjedna, a potom kraj ljetnih toplina?



31 svibnja 2015

ŽIVOT



5 stvari koje vjerojatno radite, a zbog kojih nikad nećete imati više novca

Psiholozi i ekonomisti tvrde da gubimo novac na stvarima kojih nismo ni svjesni

Više nego ikada pokušavamo otkriti načine kako uštedjeti ili barem što je moguće više smanjiti nepotrebne troškove. Naravno, većina nas, kada odlučimo početi štedjeti, prvo smanjimo osnovne troškove, poput potrošnje struje, plina, vode… Također, pomnije planiramo kupnju u koju odlazimo s točno napisanim spiskom potrebninh stvari.

Mnogi su se u želji da smanje budžet odrekli nekih omiljenih navika, recimo odlazaka u kinu ili pušenja. No, kako ističu ekonomisti i psiholozi za Business Insider Psi- sve je to odlično, no i dalje gubimo novac na nekim osnovnim stvarima kojih nismo ni svjesni.

Prenosimo nekoliko uobičajenih stvari koje uporno radimo a zbog kojih, da toga nismo ni svjesni, gubimo novac. I savjete kako izbjeći uobičajene zamke kako napokon dovesti svoj budžet u red.

1. Nesvjesno poništavate štednju

Često štedimo na jednoj strani, a na drugoj potpuno nesvjesno potrošimo to što smo uštedjeli. Primjerice, vožnja automobilom je danas veliki trošak i stoga odlučujemo na neko vrijeme na posao ići biciklom. Odlična odluka za budžet i za zdravlje. No, prilikom vraćanja s posla svaki put zavirimo u omiljenu slastičarnicu ili stanemo na kavu i tako novac koji smo uštedjeli na benzinu potrošimo na drugom mjestu. Ok, ako ste svjesni toga i ako vas to raduje – uživajte. No, nemojte se zavaravati i govoriti si da štedite, jer je to daleko od istine.

2. Fokusirani ste više na uštedu nego na potrošnju

Ljudska psiha je uistinu neobična, a to najbolje znaju prodavači. Svima nam se nebrojeno puta dogodilo da kupimo nešto samo zato jer je na sniženju ili zato što na proizvodu piše da je na akciji. I uvjereni smo da smo napravili vraški dobar posao.

No, je li to stvarno tako? Nije. Primjerice, u trgovini prilikom kupnje neke odjeće koja je na popustu vidimo samo onaj iznos koji ćemo uštedjeti, a ne koliko ćemo ustvari taj predmet platiti. Ako je majica koštala 200 kuna, a na sniženju je 120, bit ćemo fokusirani samo na činjenicu da smo uštedjeli 80 kuna, a ne na to da iz našeg džepa odlazi 120 kuna.

30 svibnja 2015

KAKVA DIVNA TURISTIČKA PROMOCIJA



Hvalospjevi baroknom gradu

Živu umjetničku scenu Varaždina čine umjetnici i ateljei, a razne javne inicijative čine ju sve dinamičnijom, piše među ostalim u tekstu koji je objavljen u The New York Timesu.

The New York Times u današnjem izdanju posvetio je značajni prostor Varaždinu kojeg opisuje kao grad jednako bogate povijesti kao i Dubrovnik, koji posljednjih nekoliko godina postaje poznat i kao kulturno središte.

Teksta je novinarke Shivani Vora koja je u siječnju s ostatkom novinarske ekipe The New York Timesa boravila u Varaždinu, a svoje je dojmove i utiske o gradu prenijela čitateljima u današnjem izdanju novina.

Hrvatska je možda najpoznatija po slikovitoj dalmatinskoj obali uzduž koju se nižu srednjovjekovni gradovi poput Dubrovnika.

Barokni Varaždin, grad od 50.000 stanovnika u unutrašnjosti Hrvatske koji je udaljen sat vožnje od Zagreba, ima jednako bogatu povijest, ali je u posljednjih nekoliko godina postao poznat i kao središte kulture. Njegovi festivali slave i suvremenu umjetnosti i barok, a obuhvaćaju izričaje od plesa do rock glazbe.

Živu umjetničku scenu Varaždina čine umjetnici i ateljei, a razne javne inicijative čine ju sve dinamičnijom, piše među ostalim u tekstu koji je objavljen u The New York Timesu, a prenosi Turistička zajednica grada Varaždina u svojem priopćenju.

Inače, to nije prvi puta da te novine pišu o Varaždinu. Prošle je godine Varaždin u Timesu uvršten u članak „52 mjesta koja morate posjetiti u 2014.“


28 svibnja 2015

IZJAVA DANA




KOLINDA U VATIKANU 'Teško je biti žena. Trebaš se ponašati kao dama, izgledati kao djevojčica, a raditi kao konj'

LJUDI SVE SITIJI



VJERUJETE LI OVOJ TVRDNJI UN-a? 'Ostvarili smo milenijski cilj, stopa gladi u svijetu pala za 50 posto u posljednjih 25 godina'

Stopa gladi u zemljama u razvoju pala je za otprilike pedeset posto u posljednjih 25 godina čime je ispunjen ključni globalni razvojni cilj, navodi se u srijedu u zajedničkom izvješću tri agencije Ujedinjenih naroda.

Godine 2000. međunarodna zajednica je usvojila UN-ove Milenijske razvojne ciljeve, uključujući obvezu da prepolovi broj ljudi koji pate od gladi tijekom razdoblja od 1990. do 2015.

U stvari, u regijama u razvoju stopa gladi je pala s 23,3 posto u razdoblju od 1990.-1992. na 12,9 posto u razdoblju 2014.-2016. godine, priopćili su Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD) i Svjetski program za hranu (WFP).

"Prema podacima za procjenu pothranjenosti, može se smatrati da je cilj (50 postotno smanjenje stope gladi u svijetu) ostvaren", navode FAO, IFAD i WFP u zajedničkom izvješću "Sigurnost hrane u svijetu u 2015."

Ukupno 795 milijuna ljudi - otprilike jedna od devet osoba - trenutačno nema dovoljno hrane, među kojima je 512 milijuna ljudi u Aziji i 233 milijuna u Africi, navode agencije sa sjedištem u Rimu. U razdoblju od 1990. do 1992. bio je 991 milijun gladnih.

FAO, IFAD i WFP navode da je stopa gladi najviše smanjena u Latinskoj Americi te u istočnoj i jugoistočnoj Aziji tijekom razdoblja od 1990. do 2015., dok je najgore stanje u središnjoj Africi i zapadnoj Aziji, gdje je čak i porasla.

Agencije UN-a navele su veću poljoprivrednu produktivnost, gospodarski rast i širenje programa socijalne skrbi kao glavne čimbenike smanjenja stope gladi u svijetu. S druge strane, prirodne katastrofe, recesija, politička nestabilnost i sukobi izdvojeni su kao najnegativniji utjecaji.


NOVO ISTRAŽIVANJE



UBIJA LI NAS JAČE ŽEGA ILI STUDEN? Za vrijeme hladnog vremena mnogo više ljudi umre nego tijekom vrućina... Evo zašto

Za vrijeme hladnog vremena mnogo više ljudi umre nego tijekom vrućina, zaključili su znanstvenici nakon što su usporedili podatke o čak 74 milijuna smrtnih slučajeva koji su se dogodili između 1985. i 2012. godine u 13 zemalja.
Tim znanstvenika na čelu s Antoniom Gasparrinijem s medicinskog instituta Londonske škole higijene i tropske medicine uspoređivao je podatke s idealnom temperaturom posebno za svaku pojedinu zemlju. Zaključili su da je hladnoća zaslužna za oko 20 puta više smrtnih slučajeva nego vrućina.

Istraživanje je navodno najveće koje se bavi povezanošću između temperature i zdravlja, a objavljeno je u britanskom medicinskom časopisu The Lancet.

Neki znanstvenici upozorili su međutim da istraživanje ne mora nužno ukazivati na stvarno stanje stvari.
Prema istraživanju, visoke temperature opterećuju srce i krvne žile, dok hladnoća izaziva poteškoće s dišnim sustavom i smanjuje imunitet. Hladnoća je odgovorna za 7,29 posto svih smrtnih slučajeva, a vrućina za samo 0,42 njih.

Iznenađujuće, znanstvenici su zaključili da ekstremne temperature, neovisno o tome jesu li visoke ili niske, uzrokuju relativno mali broj smrtnih slučajeva. U najvećem broju slučajeva temperatura je sporedni čimbenik tijekom toplijih ili, češće, hladnijih dana.

Primjerice, u Madridu najviše ljudi umire na temperaturi od 8 Celzijevih stupnjeva. Slijedeća temperatura na kojoj ih najviše umire iznosi 25 stupnjeva.

Krivulja koja prati broj smrtnih slučajeva po termometru naglo se izravnava na temperaturama oko ništice ili iznad 30 stupnjeva. Sukladno izračunima, idealna temperatura za Španjolsku bila bi oko 22 stupnja, što znači da na toj temperaturi umire najmanje ljudi.

Vrlo je jasan uzorak izračuna smrtnih slučajeva u zemljama koje su tipično vruće, hladne, vlažne ili suhe; ovdje krivilja ima oblik slova M u gotovo svim klimatskim zonama.

Međutim, dvojica znanstvenika sa sveučilišta Duke Kunshan u Kini ne vjeruju u zaključke istraživanja, a njihov je komentar također objavljen u časopisu The Lancet. Keith Dear i Zhang Wang tvrde da istraživači nisu uzeli u obzir važne čimbenike, poput dobi umrlih i njihiva zdravstvenog stanja, zatim relativnog blagostanja i čistoće zraka.

Gasparrini i njegov tim nadaju se da će zdravstveni sustavi uzeti u obzir rezultate istraživanja, odnosno da će manje pozornosti poklanjati ekstremnim vremenskim uvjetima, a više umjereno hladnim.


26 svibnja 2015

IZJAVA DANA



 

 

PAPA FRANJO:

 

Najviše mi nedostaje izlazak u pizzeriju. Mislim, mogu naručiti dostavu, ali to nije to

25 svibnja 2015

Aktualno



Statistički stiže kraj recesije, no ne i bolji život građana

Sve ispod 4 posto rasta nije ni za kamate, zbog čega nas uspoređuju s Grčkom

U petak će Državni zavod za statistiku objaviti prvu procjenu kretanja hrvatskog BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu, a ekonomisti koje je uoči objave tog podatka anketirala Hina vjeruju da će BDP biti pozitivan, na osnovi čega će Milanovićeva vlada moći proglasiti kraj recesije. Čisto tehnički, Vlada može reći da je uspjela izvući zemlju iz recesije kad BDP poraste dva kvartala zaredom, ali naš rast od 0,1 ili 0,3 posto malo koga može zavarati.

Nije nevažno za opće stanje u zemlji što taj sitni pomak ovisi i o jednom metodološkom detalju – kako će statističari knjižiti jednokratnu uplatu PDV-a iz Ine oko koje se ta kompanija dulje vrijeme spori s poreznicima. Ima tumačenja da bi spornih 300 milijuna kuna trebalo statistički evidentirati tek na dan kada završi sudski spor, a ne u kvartalu u kojemu je novac sjeo u proračun, što bi sve skupa bilo nevažno da ne pokazuje koliko je oporavak na staklenim nogama.

S knjiženjem Ininih 300 milijuna kuna već u prvom kvartalu plus bi mogao biti 0,4 posto – 0,5 posto, a bez Ine gotovo marginalan, ali opet plus koji će Milanovićeva ekipa utkati u svoju ružičastu ofenzivu kojom privodi kraju četvrtu godinu mandata. Kreću neki veći projekti koji se financiraju iz europskih fondova, zaustavljeno je osipanje domaće industrije, raste izvoz, čisti se poslovni sektor od gubitaških tvrtki, no sve je to nedovoljno da bilo tko ozbiljan može reći: “Eto, dočekali smo i taj dan, sad će sve biti bolje i lakše”.

Neće, jer nas pritišću golemi dugovi zbog kojih nam  njemački Bild i ovaj vikend dijeli lekcije. Nije to prvi put da nas stranci uspoređuju s Grčkom, koja se nakon uvođenja eura dokopala jeftinih kredita, ali ih je loše potrošila ili je novac završio na inozemnim računima njihove elite. Hrvatska nije imala ni te sreće da se ikada zaduži jeftino, pa će rasprodaja preostale imovine biti glavni posao svih hrvatskih političara jer se dugovi ne mogu vraćati sa stopama rasta koje su na razini statističke greške, a kamate odnose 4 posto BDP-a. 

Evo zašto



Kupujete, a ne nosite? Većina ljudi nosi samo 20 % odjeće iz svog ormara

Istraživanje je otkrilo kako na većinu ljudi multiosjetilni utjecaji djeluju puno snažnije nego što misle te u nekom trenutnku prestanu nositi odjeću 

Zašto se ljudi zaljube u svoju odjeću i lako odljube i zašto se događa da većina ljudi 80% vremena nosi samo 20 % odjeće iz svog ormara?

Na ta su pitanja htjeli dobiti odgovor u Procter & Gamble kako bi kako bi oslobodili i produljili dugovječnost te ljepotu odjeće koju volimo.

Istraživanje je otkrilo kako na većinu ljudi multiosjetilni utjecaji djeluju puno snažnije nego što misle te u nekom trenutnku prestanu nositi odjeću jer je izgubila upravo te multiosjetilne karakteristike koje su ih prvotno privukle – izgled, fizički osjećaj na koži i onaj unutarnji osjećaj koji imamo kad je nosimo.

Ove kognitivne – uglavnom nesvjesne – reakcije često presude odjevnom predmetu i “osude” ga na boravak u ormaru do kraja života. Kombinirajući kognitivna saznanja o načinu na koji djeluje naš mozak i vrhunsku stručnost kad je riječ o ljepoti i njezi odjeće, znanstvenici kompanije P&G prionuli su istraživanju i osmišljavanju inovacija kojima bi održali željene osjetilne attribute odjeće kako bismo je mogli nositi što dulje i pri tome uživati kao i prvog dana.

P&G je proveo istraživanje u zemljama srednje i istočne Europe u kojem je ispitivao navike prilikom kupnje odjeće i načina na koji brinu za istu. Istaživanje je pokazalo kako 67% žena u prosjeku kupuje do 20 novih odjevnih predmeta godišnje, dok samo 1% ne kupi niti jedan komad odjeće godišnje. 40% njih predmete kupuje isključivo na temelju izgleda tj.kako im pristaje, a tek kasnije razmišlja o tome kako će ih prati.

Kako dizajneri koriste sve složenije mješavine tkanina, njega je postala također složenija – tako više od tri četvrtine ispitanih tvrdi kako svaku pojedinu tkaninu njeguje posebno te pri tome koriste različite vrste deterdženata (prašak, gel, kapsule) kako bi bili sigurni da će pranje ukloniti sve mrlje na odjeći.


24 svibnja 2015

Eurosong



Oprostili mu homofobične izjave i doveli ga do pobjede 60. Eurosonga

Švedski 28-godišnji pjevač i televizijski voditelj pobijedio je s elektro-pop baladom Heroes, osvojivši 365 glasova gledatelja i žirija.


Šveđanin Mans Zelmerlow pobjednik je ovogodišnjeg 60-og Eurosonga održanog u subotu u Beču.

Švedski 28-godišnji pjevač i televizijski voditelj pobijedio je s elektro-pop baladom Heroes, osvojivši 365 glasova gledatelja i žirija. Drugoplasirana je ruska pjevačica Polina Gagarin.

60-ti Eurosong oborio je nekoliko rekorda, najveći broj zemalja učesnica, prvi put u povijesti na Eurosongu sudjelovala je Australija, isto tako po prvi put, prijenos u živo pratili su i u Kini. Kao format glazbenog festivala nakon punih 60 godina ESC ušao je i u Guinnessovu knjigu rekorda. 

Švedska je posljednji put odnijela pobjedu na tom međunarodnom natjecanju 2012. godine. Ovo je šesta pobjeda Švedske na Eurosongu.

Zelmerlowa pjesma dobila je najveći broj glasova u konkurenciji 27 natjecatelja iz isto toliko zemalja. 

Zanimljivo je i to kako su brojni fanovi, koji su mahom članovi LGBT zajednice bilo užasnuti Mansovim homofobičnim izjavama, ipak čini se kako su mu na kraju oprostili, nakon što se ispričao zbog svojih nezgodnih izjava o tome kako homoselsualne osobe ne bi trebale imati djecu.


22 svibnja 2015

Genijalan zakon



Francuzi imaju genijalan novi zakon. Supermarketi više ne smiju bacati hranu, moraju je dati siromašnima

Ovo je jedan od rijetkih zakona za koji su glasali baš svi parlamentarci

Francuski parlament je jednoglasno izglasao zakon po kojem će veliki supermarketi morati donirati viškove hrane u humanitarne svrhe, umjesto da je uništavaju kemijskim procesima kakva je dosad bila praksa.

Ovo je jedna od rijetkih odluka koju je francuska vlada donijela jednoglasno na sjednici prošlog četvrtka, piše The Guardian.

“Skandalozno je vidjeli koliko se jestive hrane baca u kante za smeće i uništava u supermarketima”, obrazložio je član socijalističke stranke Guillaume Garot koji je i predložio ovakvu mjeru.

Ovakav potez naišao je  odobravanje različitih društvenih skupina za zaštitu okoliša, dobrotvornih i prehrambenih organizacija, čiji aktivisti pozivaju na slične zakone u svijetu.

Godišnje se baca hrana u vrijednosti do 20 milijardi eura

Prema ovome zakonu, supermarketi će morati poduzeti potrebne mjere kako bi se spriječilo bacanje hrane, pa će tako biti prisiljeni da doniraju neprodanu, ali jestivu hrane u humanitarne svrhe ili kao hranu za životinje. Onu najmanje upotrebljivu će donirati za kompostiranje. Supermarketi veći od 400 metara kvadratnih će morati potpisati ugovore s humanitarnim ustanovama o doniranju viška robnih zaliha.

Koliko je ova odluka dobra i hvale vrijedna pokazuje činjenica da Francuzi godišnje bacaju 20  do  30kg  po osobi, što se procjenjuje na svotu od 12 do 20 milijardi eura godišnje. Ovom mjerom francuska vlada želi smanjiti te iznose upola do 2025. godine, a bilo bi i više nego dobro da ovakav presedan postane praksa u svim državama.

U Britaniji zabranjeno uništavanje hrane kemikalijama

Britanski supermarketi su također imali praksu da industrijskim kemikalijama uništavaju hranu kojoj je istekao rok trajanja, no to je sada zakonom zabranjeno, piše Independent.

Zabilježeno je i nekoliko pokušaja kaznenog progona u Velikoj Britaniji u posljednjih nekoliko godina za osobe koje su iz kanti za smeće uzimale hranu odbačenu iz supermarketa, unatoč tome što to rade socijalno najugroženiji slojevi, kao što su beskućnici.


Dolaze suše i poplave



Poremetit će se globalno tržište, cijene hrane će rasti

Zbog mogućih vremenskih neprilika koje bi se mogle dogoditi uslijed pojave zloglasnog El Nina u Pacifiku, cijene riže, kave, šećera i kakaa mogle bi porasti.
Upravo bi ponovno javljanje El Nina, globalnog atmosfersko-oceanskog fenomena koji nastaje usred promjene pravaca vjetrova i temperature vode u tropskom dijelu Tihog oceana, mogao utjecati na poras cijena nekih namirnica koje se nalaze u svakodnevnoj upotrebi i u našoj kuhinji.

Znanstvenici upozoravaju na moguće suše i poplave koje bi ozbiljno mogle ugroziti proizvodnju kave, šećera, kakaa i riže, kao i ostalih poljoprivrednih kultura koje u velikoj količini rastu na liniji oko Ekvatora, piše BBC.

Svakodnevnim promjenama klime u cijeom svijetu povećavaju se šanse i za pojavu El Nina, a stručnjaci upozoravaju kako bi do toga moglo ubudućnosti dolaziti i češće.

21 svibnja 2015

Prisilan rad..




Treba li i Hrvatska uvesti prisilni rad za mlade?

Problem britanske nezaposlene mladeži, premijer David Cameron odlučio je riješiti javnim radovima. Može li se taj model primjeniti na Hrvatsku? Političari kažu - oprez.

Uvjerljiva pobjeda na parlamentarnim izborima dala mu je u drugom mandatu odriješene ruke. Cameron nije skrivao što namjerava s nezaposlenom britanskom mladeži.

Po uzoru na mađarskog premijera Viktora Orbana, poslat će sve nezaposlene osobe stare između 18 i 21 godinu na rad za zajednicu. Njih 50-tak tisuća za obavljeni posao dobivat će otprilike 2.300 kuna. Učiti ili raditi poručio je britanski premijer nezaposlenoj mladeži.

U Hrvatskoj je većina oko britanskog modela rezervirana.


IZJAVA DANA



 

Mogao sam u mirovinu i guštat k'o prasac, ali nisam još gotov


20 svibnja 2015

Ipak nešto...



Hrvatska napokon po nečemu među najboljima u EU

Kvaliteta kontinentalnih i obalnih voda u Hrvatskoj je među najboljima u Europskoj uniji, doznaje se u srijedu iz izvješća Europske agencije za okoliš (EEA) i Europske komisije o kvaliteti mora, rijeka i jezera za 2014. godinu.

Prema godišnjem izvješću EEA i EK, Hrvatska uz Cipar, Grčku, Maltu, Luxembourg i Njemačku spada u zemlje s "odličnom" kvalitetom vode, dok se Cipar i Grčka mogu pohvaliti s nekoliko djevičanski čistih lokacija za kupanje. U tih šest zemalja 90 posto ispitane vode za kupanje, uključujući slatku i slanu vodu, odlične je kvalitete. Susjedna Slovenija, primjerice, zadovoljila je minimalne standarde kvalitete voda za kupanje.

Tri zemlje s najvećim brojem zagađenih mjesta za kupanje su Italija (107 lokacija ili 1,9 posto, Španjolska (67 lokacija ili 3,1 posto) i Francuska (105 lokacija ili 3,1 posto), no najviša stopa voda za kupanje s izrazito lošom kvalitetom zabilježena je u Estoniji (5,6 posto), Irskoj (5,1 posto), Nizozemskoj (4,9 posto) i Švedskoj (3,6 posto).

Izvješće je obuhvatilo 21.000 mjesta za kupanje diljem EU-a te u Albaniji i Švicarskoj. Oko 95 posto ispitanih voda zadovoljilo je minimalne standarde te je glavna poruka izvješća da su vode Europske unije i dalje vrlo kvalitetne. Manje od dva posto analiziranih voda rijeka, jezera i mora loše je kvalitete, uglavnom zbog zagađenja od kanalizacijskih voda i poljopriovrednog otpada i kupanje u njima je opasno po zdravlje.

Iako su europske vode čišće za 0,5 posto u odnosu na izvješće iz 2013., stanje prirode je i dalje jedan od najozbiljnijih problema.

Europa obiluje raznovrsnim obalama i plažama, a svako ljeto milijuni Europljana pohrle na godišnje odmore negdje uz mora ili rijeke i jezera. Europa je, osim toga, vodeća turistička destinacija u svijetu, a turizam, koji je postao jedan od ključnih sektora europskog gospodarstva, generira 10 posto BDP-a EU-a i zapošljava oko 10 milijuna ljudi.


19 svibnja 2015

Trend prisutan u cijeloj Europi



Porast je broja žena koje piju i koriste mobitel za volanom

Zaposlene žene srednjeg sloja sve češće sjedaju za volan i risiraju živote s razinom alkohola u krvi preko 0,5 promila, a taj je trend prisutan u cijeloj Europi

Kampanje protiv pijenja najčešće su usmjerene samo na muškarce, no predam podacima britanske i raznih drugih policija diljem Europe, broj vozačica koje prelaze zakonsku normu alkohola u krvi u stalnom je porastu, piše Daily Mail. 

Najčešće se radi o zaposlenim ženama koje nakon posla popiju par pića, a sve preko 0,5 promila smatra se količinom alkohola koji utječe na motoričke i sposobnosti zapažanja, pa time riskiraju svoj i tuđe živote, pokazuju studije. Stručnjaci smatraju kako bi se kampanje protiv pijenja za vrijeme vožnje zbog toga trebale usmjeriti i na žene, koje se same izuzimaju iz takvih situacija smatrajući da nekoliko pića ne utječe na njihove sposobnosti.

U većini europskih zemalja uključujući Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Italiju, Francusku, Njemačku, Grčku i Španjolsku zakonski je dopuštena granica 0,5, dok je u Češkoj i Mađarskoj kažnjivo sve iznad 0,0 promila.

Najveći broj vozača koje policija "ulovi" pod utjecajem su oni čije razine iznose između 0,5 i 1,0 promila, što govori u prilog tome kako ljudi često pretpostavljaju da će imati problema s vožnjom tek u pijanijim fazama, što svakako nije točno.

Problem su i mobiteli
Stručnjaci ističu kako je, osim alkohola, sve češći problem i korištenje mobitela za vrijeme vožnje. Otprilike, desetina je prometnih nesreća uzrokovana takvim ometanjima, a pretpostavlja se kako je stvaran broj još i veći.


Pogledajte video koji upozorava o opasnostima takve vožnje: 

18 svibnja 2015

TUŽNO



Preko 5 tisuća poslodavaca ne isplaćuje plaće

Nešto više od pet tisuća poslodavaca, odnosno pravnih osoba i obrtnika ne isplaćuje plaće za svojih 15.230 zaposlenih, pokazuju ažurirani podaci Porezne uprave

Statistički pregled poreznih obveznika, poslodavaca koji prema dostupnim podacima ne isplaćuju plaće, pokazuje da plaće ne isplaćuju 5.032 poslodavaca, od čega je 4.225 pravnih osoba s 13.325 radnika te 807 fizičkih osoba, odnosno obrtnika, s 1.905 zaposlenih.

Ti su podaci formirani na temelju dostavljenih obrazaca JOPPD u kojima su poslodavci iskazali neisplatu plaće i naknadnu isplatu zaostale plaće i to za obračunsko razdoblje od siječnja do ožujka 2015. godine (kriterij tri mjeseca uzastopno), objašnjavaju iz Porezne uprave koja je najnoviji popis objavila krajem tjedna na svojim internet stranicama.

Objava popisa poslodavaca koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće omogućena je Zakonom o porezu na dohodak.

Tim je zakonom, naime, propisano da Porezna uprava može, temeljem prikupljenih podataka na obrascu JOPPD, na svojim mrežnim stranicama objaviti popis poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim obrascima tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u vremenskom razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa bez isplate plaće.


Pazite što kupujete



U kozmetičkim proizvodima pronađeni tragovi urina, izmeta i opasnih otrova

Pod imenom poznatih marki prodaje se pregršt krivotvorene kozmetike. Neka od njih ostavlja ozbiljhne posljedice po zdravlje.

Britanska policija zaplijenila je veliku količinu krivotvorene šminke koja se prodavala pod imenima poznatih brandova, a u kojima su pronađeni tragovi otrovnih spojeva poput arsena, žive i cijanida, ali i izmet štakora te ljudski urin.

Pronađeni su i električni aparati za kozmetičke tretmane koji mogu izazvati strujni udar prilikom korištenja.

Krivotvorena kozmetika u velikim se količinama prodaje putem internet trgovina zbog čega se do nje izuzetno lako dolazi i izvan Velike Britanije.

Radi se o proizvodima kao što su parfemi, maskare, tuševi za oči, sjajilo za usne te razni puderi i podloge.

Spojevi koji su pronađeni u krivotvorenoj robi mogu uzrokovati alergijske reakcije koje rezultiraju crvenilom, iritacijom kože, oteklinama, opeklinama i osipom.


16 svibnja 2015

Život na dug



Jedni preživljavaju, drugi se ne žele odreći života prije besparice

Jedino Hrvati, Grci, Bugari i Rumunji više posuđuju nego što štede

Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Grčka jedine su zemlje EU u kojima je udio građana koji se zadužuju veći od onih koji štede, pokazalo je istraživanje Svjetske banke o globalnoj financijskoj uključenosti. Je li to posljedica života iznad vlastitih mogućnosti ili su ove zemlje najteže pogođene krizom pa građanima ne preostaje ništa drugo nego živjeti na dug? Uz to Hrvatska prema istraživanju Svjetske banke provedenom 2014. drži neslavno prvo mjesto u EU kad je riječ o zaduživanju građana. Uz ekonomske, koji su psihološki i sociološki razlozi da smo po zaduživanju prvi u EU?


Nadaju se čudu
Sveučilišna profesorica psihologije u mirovini Mirjana Nazor tumači da je kod nas preveliko zaduživanje građana posljedica i krize i nesnalaženja u kapitalizmu.

– Ljudima je još teško prihvatiti da si ne mogu priuštiti ono što imaju drugi pa se zadužuju. Potrošnja za Božić, Novu godinu i Uskrs podjednaka je svih ovih godina iako ljudi imaju sve manje novca. Ludujemo po dućanima iako je sve manje onih koji mogu podnijeti takav financijski teret. Mi još uvijek, bez obzira na besparicu, živimo na isti način. Pogledajte broj automobila na cestama, a u većini je za volanom samo vozač. Ljudi su gladni, a ne žele se voziti tramvajem. Moramo shvatiti da ono što je bilo normalno jučer više nije i da moramo mijenjati navike i prilagoditi se situaciji. S druge strane, dio ljudi doista zbog malih primanja ne može drugačije preživjeti nego se zaduživati. Nadaju se čudu koje će ih izvući iz krize, a osobito je teško obiteljima s djecom – kaže prof. Nazor.

15 svibnja 2015

IZJAVA DANA



 

Maras: To što Karamarko želi biti premijer je kao da ja želim biti mister Hrvatske

Lažni euri



Istok Hrvatske preplavljen lažnim novčanicama od 500 eura!

Slavonskim Brodom, Vinkovcima i Osijekom kruže krivotvorene novčanice - i to u apoenima od 500 eura!
Dosjetkama lopova i kriminalaca nema kraja. Tako je istok Hrvatske preplavljen lažnim novčanicama od 500 eura. Trojac koji ih je stavio u opticaj je uhićen, a budući da je riječ o većem broju novčanica, građane se poziva na oprez.

Kata Nujić, glasnogovornica PU brodsko-posavske: 'Policija sumnjiči trojicu muškaraca da su po prethodnom dogovoru s jednom osobom na području Bugarske otkupili veću količinu krivotvorenih novčanica.'

Prijavili su ih nasamareni građani. Iako su u opticaj stavili više krivotvorenih novčanica, mnogi u Slavonskom Brodu nisu primijetili ništa neobično. Vinkovčanima je to isto prva vijest.

Kako razlikovati krivotvorene novčanice eura, stručnjaci su u više navrata objašnjavali.

'Na svjetlu se mora vidjeti vodeni žig, koji je ovdje, na niti unutar kad se bolje okrene prema svjetlu piše sto eura, slijedeća stvar je hologram, na njemu se također mijenjaju boje. Ovo je najbitnija stvar, da se ovaj broj prelijeva iz ljubičastog u smeđe', pojasnila je Dubravka Lisak, interna kontrolorka u mjenjačnici.

Lažne kune, s druge strane, iskusni trgovci lako prepoznaju. Osim krivotvorenih novčanica, u domovima osumnjičenih, pronađeni su duhan i streljivo namijenjeni ilegalnoj prodaji. 


14 svibnja 2015

HVALA GOOGLE...


UFFF



Ljudi koje definitivno ne trebate u životu

Naše okruženje ima velikog utjecaja na naš razvoj, pa uz neke vrste ljudi koji su više nego poželjni u društvu, ima i par vrsta koje treba zaobilaziti u širokom luku

Ljudi koji nas okružuju imaju velikog utjecaja kako na naša razmišljanja, tako i na kvalitetu života, a uz prijatelje koji su uvijek tu za vas obično imamo i neke likove kojih bi se zapravo trebali riješiti što prije.

Nasilnik je, očekivano, na prvom mjestu. Naravno, oni se dobro prikrivaju i svoju će prirodu ispoljavati tek u ekstremnim slučajevima kad su u društvu, no i to bi vam trebalo biti dovoljno da se zamislite.

Manipulator je drugi tip koji će vam samo zagorčati život i uvaliti vas u probleme. Obično su slatkorječivi i naizgled izuzetno prijateljski nastrojeni, no kad vas počnu iskorištavati, ubrzo će vam prisjesti.

Za kraj, izbacite iz svoje okoline egomanijaka koji se ionako s vama druži samo zato što to na neki način poboljšava njegovu sliku o sebi. Dok druženje s vama služi njegovom egu, on će biti uvijek tu negdje oko vas ...

Okrenite se oko sebe i dobro pogledajte ima li takvih u okolini ...


NACIJA SMO KOJA STARI



IZVJEŠĆE EK O STARENJU: Do 2060. bit će više penzionera, no za njih ćemo manje izdvajati

Izvještaj europske komisije o starenju, predviđa se da će javni troškovi za mirovine u Hrvatskoj pasti za više od trećine, s 10,8 posto BDP-a na 6,9 posto
Do 2060. godine Hrvatska će imati 600.000 stanovnika manje nego danas. Radno sposobnog stanovništva, onog između 15 i 64 godine, bit će manje za čak 757 tisuća. Stopa zaposlenosti narast će sa 52 na 60 posto, ali će zbog smanjenja broja stanovnika zaposlenih biti oko 200.000 manje. Umirovljenika će biti više od radnika - statistički, na svakog penzionera doći će 0,9 radnika.

Past će broj djece i mlađe populacije, a gotovo će se utrostručiti udio starijih od 80 godina. Svaki treći stanovnik bit će stariji od 65 godina: danas stariji od te dobi čine 18 posto ukupnog stanovništva.

Unatoč tome, javni troškovi povezani sa starenjem stanovništva - osobito javni troškovi za mirovine - past će za više od trećine, sa 10,8 posto BDP-a na 6,9 posto BDP-a, što je najveći pad predviđen među državama članicama EU. BDP, koji je 2013. bilježio pad od 0,3 posto, kontinuirano će rasti u sljedećim godinama, sve do 2035., kad će doseći rast od 2,1 posto. Nakon tog perioda počinje padati te će 2060. završiti na stopi rasta od 1 posto.

Predviđene reforme

Otkriva to Izvješće o starenju (Ageing Report 2015) Europske komisije, koje se izdaje svake tri godine za svaku državu članicu, a u kojem je Hrvatska ove godine prvi put sudjelovala. Izvještaj o Hrvatskoj radio je domaći tim na čelu sa stručnjacima iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko te zdravstveno osiguranje.

Dio podataka na kojima se temelje projekcije lokalnim stručnjacima dostavila je Europska komisija, a ostatak projekcija radili su na temelju domaćih podataka, pod pretpostavkom da će i 2060. godine vrijediti sva postojeća zakonska rješenja te da će biti održane ili implementirane sve predviđene reforme, prije svega mirovinskog sustava.

Upravo u tome leži glavni razlog zbog kojeg se u Hrvatskoj očekuje takav značajan pad troškova za mirovine unatoč dramatičnom starenju stanovništva i povećanju očekivanog životnog vijeka. Naime, kako nam je objasnio jedan od članova stručnog tima koji je izrađivao izvješće za Hrvatsku, među javne troškove za mirovine računaju se samo mirovine iz 1. stupa. Budući da se, prema postojećim rješenjima, u sljedećim desetljećima (osobito od 2028. godine kad bi, ostanu li ista pravila igre, svi novi umirovljenici trebali primati mirovinu i iz 2. stupa) očekuje smanjenje udjela 1. stupa u mirovinama i rast udjela iz 2. stupa.

Drugi je razlog objektivno očekivanje da će se smanjivati udio mirovina koje nisu iz rada, prije svega braniteljskih mirovina, kao i obiteljskih mirovina, prvenstveno zbog sve veće zaposlenosti žena (koje su ranije preuzimale muževu mirovinu) i njihove bolje plaćenosti. Također, tijekom 2030-ih predviđeno je produljenje radnog vijeka, pa se i zbog toga očekuje smanjenje broja tzv. mladih umirovljenika.


13 svibnja 2015

ŽIVOT



Zamolili smo jednu psihologinju iz Zagreba da nam detaljno napiše kako svaki dan ostaje normalna

Magistra Iva Kantolić otkriva svoje dnevne rituale koji je centriraju

Tipičan dan odrasle osobe je ispunjen raznim podražajima, osobnim i profesionalnim, koji mogu izazvati osjećaj stresa kod pojedinca. Dugotrajna izloženost stresnim situacijama može narušiti zdravstveno stanje. Postoje neki praktični primjeri kako se nositi sa stresom u svakodnevici, koje i sama prakticiram, a svatko ih može prilagoditi sebi jer u konačnici smo svi različiti.

U sklopu svog posla konzultiram ljude svakodnevno, a ono što i sama činim preporučila bih svakome ako želi izbjeći stres koji nakupljamo svakog dana na poslu, ali i tijekom riješavanja obveza.

1. Ustajem i liježem uvijek u isto vrijeme (ako mogu)

Ovo pokušavam prakticirati kad god mi to obveze dopuštaju te mi pomaže da očuvam mentalnu, ali i fizičku snagu tijekom napornih radnih dana. Trudim se odraditi sve obaveze tijekom jutra i popodneva, a večer ostavljam za opuštanje kod kuće ili s dragim ljudima. Svoje dnevne obveze, kad god to mogu, planiram tako da mi večeri ostanu slobodne i da se mogu družiti s osobama koje mi nešto znače i koje me usrećuju.

2. Ustajem nešto ranije kako bih započela dan aktivnošću koja me ispunjava

Jutarnje rutine mi olakšavaju ulazak u novi dan. Za mene su to doručak, listanje novina, i lagano spremanje za radni dan. Na taj način u dan ulazim opušteno i smireno, bez kašnjenja i nervoze. Smislite sami svoju rutinu, s kojom ćete ugodno započeti dan.

3. Pazim da mi ono što jedem i pijem osigurava dovoljno energije u danu

Nastojim jesti što više sezonskih i svježih namirnica, u redovitim obrocima. Pazim da ne zaboravim unositi dovoljno tekućine, pogotovo vode. Ne brojim koliko sam čaša vode popila svakog dana jer je to već dio moje rutine. Stoga uvijek pored sebe ili sa sobom nosim bočicu.

4. Zapisujem sve obaveze, pa križam stavku po stavku kad su riješene

Svaki dan je pun obaveza, a motiviranija sam ako ih zamislim kao ciljeve koje taj dan moram napraviti. Obično u svoj rokovnik upisujem privatne i poslovne obveze te se na taj način organiziram kako bih znala kakav me dan očekuje, ali i da se ne pretrpam obvezama u jednom danu.
Realno odvagnite vlastite mogućnosti i zahtjevnost situacije. I pazite na svoje zdravlje! Ako nešto ne stignete obaviti danas, sutra ćete. Napravite prioritete, ali i poštujte dogovorene obaveze. Ako vidim da nešto neću stići, pokušam ljudima to javiti na vrijeme.

5. Na kraju dana nagradim se za postignuto

Nagrada ne mora biti velika ili materijalna, samo je bitno da je osobno važna. Izađite na piće, prošećite, pogledajte omiljenu seriju, bilo što u čemu uživate. Ja najradije izađem na druženje, ili pogledam neki film. Na taj način se opustim i oslobodim sve ono što se u meni nakupilo tijekom dana.

6. Krećem se

Umjerena i ugodna tjelesna aktivnost doprinosi boljem zdravstvenom stanju, jača muskulaturu i popravlja raspoloženje. Ako niste tip za grupna vježbanja, uvedite drugačije oblike rekreacije, poput odlaska biciklom na posao. Ja volim prošetati i nekoliko tramvajskih stanica, a vikendom otići u prirodu.

7. Tražim zanimacije u kojima ću se opustiti

Dobro je naučiti nešto novo ili se kreativno izraziti. Čitajte, učite, izrađujte, kuhajte! Još je bolje ako to radite s nekim tko vam je blizak. Tako ćete se opustiti, zabaviti i družiti.

8. Održavam bliske odnose

Važno je svaki tjedan naći vremena za osobe koje su nam važne. Popijte kavu s njima ili organizirajte zajedničku aktivnost ili izlet. Druženje s osobama koje znaju sve o nama često je jedina psihoterapija koja nam je potrebna. Svi često držimo probleme u sebi, ali uvijek je lakše kad ih podijelimo s nekim, zar ne?

9. Prije spavanja posvetim malo vremena samo sebi

Odmaknem se od tehničkih uređaja i ukućana. Legnem u krevet, nekoliko puta duboko udahnem i izdahnem, usmjeravajući se samo na disanje. To me opušta i mogu mirnije zaspati.


12 svibnja 2015

Stroga pravila



''Svinjska gripa je prostačko ime za bolest i vrijeđa svinje''
U svjetskoj su zdravstvenoj organizaciji uveli stroga pravila za imena novih bolesti. U imenovanju se trebaju izbjegavati životinje, prezimena znanstvenika, profesije...

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jako je nesretna zbog imena poput ptičje gripe, legionarske ili Creutzfeldt-Jakobove bolesti. 

WHO bi mogao postati predmet sprdnje u pokušaju da zaštiti životinje od pokolja i nacije od progona, jer ne kreće od toga da urazumi čovječanstvo nego, kako smatraju kritičari iz struke, od utjerivanja neumjerene političke korektnosti. Prije tri dana WHO je u Ženevi pozvao znanstvenike, vlade i medije na akciju odabira imena za nove bolesti koja bi najmanje moguće štetila nacijama i ekonomijama. Dr. Keiji Fukuda, pomoćnik direktora za zdravstvenu sigurnost, objasnio je da je WHO posljednjih godina primijetio negativne utjecaje nekih epidemija na, primjerice, svinje i druge životinje, kao i na ljude zbog bolesti poput bliskoistočnog respiratornog sindroma. WHO je zato to odlučio zaustaviti.

- Nekima se to može činiti nebitnim, ali smo vidjeli da su neka imena bolesti prouzročila progone nekih etničkih i vjerskih zajednica, da su postavila prepreke slobodi putovanja i trgovine ili bila okidač za nepotrebne pokolje životinja koje se uzgajaju za hranu - smatra Fukuda.