.

.

Još malo vrućina ovoga tjedna, a potom kraj ljetnih toplina?



31 srpnja 2015

Dovedite život u red



5 uzročnika kaosa u poslu i životu

Jeste li se ikada zapitali koja je razlika između ljudi koji vode produktivne i onih koji vode kaotične živote? Odgovor ne leži u količini opterećenja koje nam obiteljske i poslovne obaveze nameću, nego u načinu na koji se s tim obavezama nosimo.

Postoje stvari koje organizirani ljudi rade drugačije: razmišljaju i nose se s onim stvarima koje treba obaviti na drugačiji način. Neorganizirani ljudi često u život i posao unose kaos pomoću sljedećih ponašanja:

1) Koriste pamćenje umjesto zapisivanja
Mozak je nevjerojatan organ sposoban za apstraktno razmišljanje, kreativnost, ideje i zapravo je šteta koristiti ga kao skladište podsjetnika na banalne stvari kao što su popisi za kupovinu ili zapisnici sa sastanaka. Papirnate ili elektronske bilješke su puno prikladnije za takve zadatke. Kad počnete zapi sivati sve čega se trebate sjetiti oslobodit ćete nevjerojatnu kreativnu energiju vašeg uma za nove i deje.

2) Odgađaju odluke o tome što učiniti sa stvarima koje im uđu u život
Često se opiremo donošenju odluka pa bile one i banalne. Zato o stvarima o kojima smo trebali razmišljati samo jednom – razmišljamo ponovo i ponovo kako ne bismo trebali donijeti odluku. I stvari se zbog toga počnu gomilati: imamo pretrpane sandučiće e­pošte, hrpe starih časopisa u dnevnoj sobi sa člancima koje smo htjeli ponovo pročitati i središnju ladicu u radnom stolu koja je toliko puna da se u nju bojimo zaviriti. O svemu je potrebno razmisliti sam o jednom i odlučiti: trebam li nešto napraviti s ovim (i do kad) ili je ovo za arhiviranje ili pak za smeće. Nema četvrtog...

3) Obavljaju više zadataka odjednom
Tzv. multitasking je popularna zabava onih koji žele izgledati super zaposleno, no za pravu produktivnost potreban je fokus. Kad se usmjerimo na jednu vrstu zadatka gubimo puno manje vremena za dolazak do optimalne produktivnosti. Brojne studije pokazuju da prekidi remete koncentraciju i broj uspješno obavljenih zadataka u jedinici vremena. Produktivni ljudi rade usmjereno.

4) Ne odvoje vrijeme za planiranje i organiziranje
Produktivni ljudi o zadacima i prioritetima razmišljaju strateški. No da bismo se bavili idejama o tome što želimo postići i koji su nam tjedni, godišnji ili životni ciljevi potrebno je odvojiti v rijeme. U svoj sustav za osobnu organizaciju trebate gledati onoliko koliko je potrebno da ostanete u tijeku sa stalnim promjenama no najmanje jednom tjedno treba odvojiti sat – dva za planiranje. Ulaganje će se brzo vratiti povećanom produktivnošću.

5) Ne razmišljaju proaktivno o ciljevima i prioritetima
Često se dogodi da funkcioniramo potpuno u reaktivnom modu: ono što se zadnje pojavilo i što ima najveći emocionalni naboj postaje prioritet dok životne ciljeve stavljamo na čekanje za neka bolja vremena. Dogodi se da ta bolja vremena nikad ne dođu i da život jednostavno prolet i pored nas. Kažu da na samrtnoj postelji ljudi uglavnom ne žale što nisu provodili više vremena u uredu. Pazite da život ne prođe pored vas!


30 srpnja 2015

HGSS stranim turistima



Dragi turisti,

mi smo Hrvatska gorska služba spašavanja, volonteri smo, neprofitna organizacija. Naš posao je traganje i spašavanje u područjima koja su teško dostupna ostalim službama.

Vaša sigurnost nam je važna, a nadamo se da je važna i vama. Zbog toga, dok uživate u hrvatskim prirodnim ljepotama, hrani i piću, molimo vas nemojte pretjerati. Da, imamo odličinu hranu i vrhunska vina... i tijelo se opusti. Otoci tada postanu bliži, planine niže, a vama svakakve ideje tada mogu pasti  napamet - primjerice popeti se na planinu u japankama, preplivati do susjednog otoka usred noći, otići istraživati prirodu, a da sa sobom niste ponijeli vodu ili okušati se u slobodnom penjanju - potpuno sami.

I kada to činite, velika je vjerojatnost da ćemo vas mi spasiti - i to besplatno, ali isto tako postoji velika mogućnost da ćete postati dio prirodne selekcije - također besplatno.

Stoga, molimo vas, imajte ovo na umu dok uživate u Hrvatskoj i ukoliko se nađete u situaciji u kojoj vam je potrebna pomoć, nazovite 112.

Vaša Hrvatska gorska služba spašavanja

29 srpnja 2015

Pred vratima najveći 'El Nino'



Očekuje se skok cijena hrane

Dok u Kaliforniji računaju da će im s El Ninom stići kraj strašnim sušama koje vladaju, u Peruu već traju pripreme za nadolazeće razorne poplave od kojih strahuju

Eksperti za klimatske promjene kažu da će El Nino koji nas uskoro očekuje biti najveći u ovom desetljeću, a ekonomisti upozoravaju da će zbog njega doći do povećanja cijena kave, čokolade i šećera.

I dok se u Kaliforniji nadaju da će im El Nino donijeti kraj strašnim sušama koje vladaju, u Peruu već traju pripreme za nadolazeće razorne poplave koje ih očekuju 

Australski Zavod za meteorologiju je još prije tri mjeseca najavio da Veliku Britaniju tako očekuje led i strašna hladnoća, SAD i Južnu Ameriku velike količine oborina, Aziju i Australiju mogla bi pogoditi velika suša. A da Hrvatskoj ovaj klimatski poremećaj može donijeti  samo iznadprosječne vrućine i puno toplije jeseni.

El Nino je službeno počeo u ožujku i sad samo raste. Vrhunac bi ovaj vremenski poremećaj trebao dosegnuti krajem godine a nastavit će se sve do proljeća. Meteorolozi se slažu da će biti jednako snažan kao i onaj žestoki El Nino koji je sve "izneredio" 1997/1998. godine.

Što je El Nino?

El Nino je globalni atmosfersko-oceanski fenomen, zapravo klimatski poremećaj koji nastaje zbog neuobičajenog zagrijavanja mora na površini Pacifika koje pak uzrokuje promjene smjera kretanja zračnih struja u višim slojevima atmosfere. 

To je pojava koja se povezuje s višim temperaturama na globalnoj razini, ali i neuobičajeno suhim, hladnim i ledenim zimama na sjeveru Europe.

Novija su istraživanja pokazala da se ta klimatska pojava očituje u nepravilnim razmacima od 3 do 5 god te da imaju dalekosežan globalan utjecaj na sve dijelove svijeta


28 srpnja 2015

U školama sve gore



Đaci tuku učitelje, kockaju, markiraju...

2009. u srednjim školama nastavnici s izrekli 55.000 pedagoških mjera, a lani 41.000. Isto tako, 2009. je iz srednjih škola izbačeno 476, a lani 137 učenika

Prema statistikama, svake godine sve je manje ukora i izbacivanja djece iz škole zbog lošeg ponašanja. No tako je samo na papiru. Paradoksalno - situacija u školama je sve gora, govori Željko Stipić iz Sindikata zaposlenih u školstvu Preporod.

Tako su, primjerice, 2009. godine u srednjim školama nastavnici izrekli oko 55.000 pedagoških mjera srednjoškolcima, a lani 41.000. Isto tako, 2009. je iz srednjih škola izbačeno 476, a lani 137 učenika.
- Kroz zakone toliko je zakomplicirano izricanje pedagoških mjera da se nastavnici sve teže za to odlučuju - kaže Stipić.

Sindikalisti su poslali svoje kritike na prijedlog Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
- Klađenje i kockanje u školama, kao i poticanje drugih učenika na markiranje kažnjava se blago. Također, učenici uništavaju imovinu učitelja, primjerice automobile na parkiralištu, i za to ne dobivaju nikakvu kaznu, čak i kad se utvrdi tko je to učinio - nastavlja ogorčeno Stipić. Napominje kako su imali evidentirane nasrtaje na učitelje, napade nožem, učitelje ubijene na svojim radnim mjestima.

- Takvo nasilje mora biti posebno sankcionirano, izdvojeno kao najteža povreda ponašanja - napominje sindikalist. Nastavnici smatraju da je pravilnik svakako potreban kako bi se ujednačilo kažnjavanje u svim školama.

- Dobrim rješenjem smatramo predloženo rješenje da se pedagoške mjere, izrečene po osnovu neopravdanih izostanaka, vezuju uz postotak sati od ukupnog broja sati u cijeloj godini. No umjesto dosadašnjih sedam neopravdanih za opomenu, predlaže se 14, 15 ili čak više sati, a za ukor i isključenje više od 25. Loše bi bilo promijeniti tu mjeru - predlažu u Preporodu. 

Dobar je prijedlog, kažu, da postoji rok za “ispričnicu” od pet dana jer razrednici tjednima čekaju da roditelji opravdaju izostanke. Nastavnici se boje da će zbog komplicirane administracije situacija na terenu i dalje biti kaotična, a statistike pozitivne.


Međususjedski odnosi



Zemlje s najgorim međususjedskim odnosima na svijetu

Kad biste morali pogađati koja zemlja ima najgore odnose sa susjedima, što bi bio vaš izbor? Prema istraživanju "think tank" Instituta za ekonomiju i mir (IEP), u njihovom globalnom indeksu mira, ta zemlja je Ukrajina.

Krvavi rat u Ukrajini u 18 mjeseci odnio je preko 6.000 života te bjesni i dalje, a svi dosadašnji mirovni pokušaji nisu urodili pravim prekidom vatre. Razina stabilnosti i mira u Ukrajini globalno je na najnižoj razini, a njezin problematičan odnos s Rusijom dominantan je u svakom obliku razgovora ili pregovora.

Iza Ukrajine, iako zvuči pomalo nevjerojatno, dolazi Sirija, koja jednako tako slovi za najopasniju zemlju na svijetu trenutno, pokazao je globalni indeks mira IEP-a, a prenosi Independent.

U provedenom istraživanju, proučavane zemlje ocjenjivane su od 1 do 5, gdje broj pet znači da je stanje najlošije.

Zemlje koje imaju indeks 5 su: Ukrajina, Sirija, Rusija, Sjeverna Koreja, Libanon i Azerbejdžan.

Zemlje koje imaju indeks 4 su: Južni Sudan, Somalija, Sudan, Pakistan, Libija, Južna Koreja, Izrael, Iran, Eritrea, Centrlna Afrička Republika i Armenija.

Rusija je na indeksu najgorih susjeda na visokom trećem mjestu, a IEP to pojašnjava njezinom aneksijom Krima 2014. godine te strahovanjem da bi se sukob u Ukrajini mogao preliti i na ostatak istočne Europe.

Sjeverna Koreja zauzela je četvrto mjesto, a Libanon peto, zbog prelijevanja sirijskog konflikta u gradove te zemlje te otvorenih sukoba frakcija koje podržavaju sirijske pobunjenike i Bašara al Asada u toj zemlji.

Na pozitivnijoj strani, studija otkriva kako se ukupna situacija globalno popravila u posljednjih osam godina , a odnosi sa susjednim zemljama su generalno ojačali, posebno u Južnoj Americi.


26 srpnja 2015

Bloger Krule



'Od svih vas 27... ko nama nudi pomoć??? – Rusija!... alooooo Rusija!!!'

U hrvatskoj javnosti odjeknuo je post kojeg je na Facebooku o požarima u Hrvatskoj objavio poznati bloger Krule.

Jadranko Hodak, poznat i kao bloger Krule, nije mogao ne osvrnuti se na činjenicu kako je Hrvatskoj u gašenju požara pomoć ponudila Rusija, a ne Europska Unija.

Krule se bez imalo ustezanja obrušio na EU i tako pribavio naklonost mnogih te prikupio više od 10 tisuća 'lajkova' te više od dvije tisuće 'shareova'.

Njegov post s Facebooka prenosimo u cijelosti.

'Poštovana EU! (Europska unijo)
Ovim putem vam se zahvaljujem na ogromnoj pomoći koju ste nam pružili dok nama bijesne požari. Od vas 27 država, jebem vam svakoj sve u rodu i to po doktorskom receptu, svakih 8 sati po jednom, niti jedna da bi pomogla... niti jedna jedina država!!!

Kad je trebalo pomoći Grčkoj 2012. godine, mi smo bili tu i slali kanadere, baš kao i 2013. kad je gorio Portugal, mada smo i sami iskasapljeni i siromašni, no mi smo pomogli... al klasika, zaboli vas za to vaš europsko civilizirano humanitarni kurac. Kad neće nitko od naših hrvatskih medija, oću ja... i sad vam jebem i oca i majku i sve u rodu, i sve vaše europske tekovine, pička vam materina "civilizirana".

Po ovom obraćanju se zaključuje da sam ja divljak, no eto, vi u EU koji ladite jaja i natežete kožicu od kurca, vi ste nadasve fini i kulturni... o jebo vam ćaća mater da vam jebo, 100 puta, svakih 8 sati.

Kud prije 500 godina nismo Sulejmana Veličanstvenog pustili do kraja, da i vi u Berlinu, Beču, Parizu, Londonu, imate običaj kuhanja jutarnje turske kave, govna sebična da sebična!

„Europska unija je jedna velika obitelj“, u kojoj očito ćaći i materi puca kurac za „novorođeno dijete“ poput nas. Od svih vas 27, da ne zaboravim da vam još jednom, po ko zna koji put, jebem sve u rodu!

Od svih vas 27... ko nama nudi pomoć??? – Rusija krutejebo!... alooooo Rusija!!! Jel to vama draga EU normalno!?!?... (tlak će me žveknut, oće materemi)... jebem vam sve u rodu, vama i velikoj obitelji!

p.s. Tlak mi je uredan... 920/850... pu majku vam milu europsko pružim ti ruku za pomoć osvještenu jebem!'


24 srpnja 2015

FOTO DANA



Vatrogasci se naprežu do krajnjih granica - hvala im svima na požrtvovnosti!
Slika: "Odmor" ZG vatrogasaca na Korčuli

23 srpnja 2015

Kad zagrije na +40



Jedite krto meso i voće, pijte puno vode...

Pregrijavanje spriječite uzimanjem više bezalkoholnih pića, boravkom u hladnijim prostorima, prilagođenom prehranom, a čuvajte djecu i starije i mjerite temperaturu

Naglo povišenje tjelesne temperature zbog iznimno toplog vremena, bez mogućnosti da se tijelo prirodno rashladi znojenjem, uzrokuje - toplinski udar. Najčešće se javlja kada je vlaga u zraku vrlo visoka. Tada se smanjuje brzina isparavanja kapljica znoja s kože, pa se samim time smanjuje i rashlađivanje tijela. Dakle, što je veća vlaga, osjećaj topline je veći i na nižim temperaturama zraka.

Postoji nekoliko stupnjeva poremećaja organizma zbog povišenih vanjskih temperatura, a koje prethode udaru, poput toplinskih grčeva i iscrpljenosti, grčeva u mišićima, opće slabosti, vrtoglavice, te nagona na povraćanje. 
 
- Toplinski udar je po život opasno stanje. Simptomi su tjelesna temperatura i do 40 stupnjeva Celzijeva, topla i suha koža, jaka glavobolja, poremećaj svijesti, ubrzani rad srca i ubrzano disanje - ističe dr. Tanja Pekez-Pavliško.

Dob i eventualne zdravstvene tegobe utječu na to kad i kod koga će doći do toplinskog udara. 
- Djeca i starci su posebno osjetljivi, a poslije njih najugroženiji su svi kronični bolesnici ako ne uzimaju redovito terapiju i izlažu se nepotrebno povišenim temperaturama. Stariji su ugroženiji jer slabije osjećaju žeđ i ne uzimaju dovoljno tekućine. I vrhunski sportaši, ali i rekreativci, ako su dovoljno dugo izloženi naporima na visokim temperaturama mogu imati tegobe, od grčeva do gubitka svijesti. Osobito je to izraženo kod tenisača jer im mečevi znaju trajati dugo - govori dr. Pekez Pavliško. 

Zaštititi se treba adekvatnom odjećom: svijetla, prozračna, od pamuka, pokrivalo za glavu.  
- Ako je osoba doživjela toplinski udar, prema mogućnosti je treba smjestiti u klimatiziran prostor, te skinuti višak odjeće s nje. Ako je moguće tuširati je mlakom vodom, ako ne, staviti obloge od mlake vode. Važno je da odmah počne uzimati tekućinu. Dobro bi bilo konzultirati liječnika ili hitnu službu. Ako je bez svijesti, osobu staviti u bočni položaj i odmah zvati hitnu službu te dalje raditi po uputama - zaključuje Pekez Pavliško.

20 srpnja 2015

Prijedlog novog pravilnika



U trgovinama od 2016. spremnici za reciklažu odjeće

Unosan posao? Trgovci će odlučivati hoće li novčano stimulirati građane 

Otpadni tekstil i obuću građani će od početka iduće godine ostavljati u posebnim spremnicima u trgovinama koje ih prodaju.

Prijedlog je to, naime, pravilnika koji je ovih dana krenuo u javnu raspravu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode kojim se, s jedne strane, čini dobro za okoliš, a s druge strane i za gospodarstvenike koji će reciklažom otpadnog tekstila smanjiti troškove proizvodnje, sirovine, vode i energenata, a i otvarati zelena radna mjesta.

Za vreću odjeće – popust
– Umjesto na odlagalištima, otpadni će tekstil tako završiti ponovno u industriji – tvrdi ministar Mihael Zmajlović ističući kako je to samo jedna od sedam kategorija otpada koji će se odvojeno prikupljati i reciklirati u Hrvatskoj. Pravilnikom o otpadnom tekstilu i obući predlaže se da svi proizvođači tekstila i obuće u prodajnom prostoru većem od 400 m2 ili njegovoj blizini na vidljivom mjestu postave spremnike za skupljanje robe koju prodaju. Primjerice, trgovine tepisima morale bi osigurati spremnike za otpadne tepihe, dućani odjećom za odjeću..., no hoće li se građani koji ih predaju i novčano stimulirati, ovisit će od trgovca do trgovca.

Propis bi vrijedio za sve tvrtke, građane i obrtnike koji se profesionalno bave proizvodnjom, preradom, prodajom te uvozom ili izvozom proizvoda od tekstila, a skupljeni otpad predavao bi se tvrtkama koje su ovlaštene za njegovo skupljanje. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša u Hrvatskoj je 2013. proizvedeno 1,3 milijuna tona miješanog komunalnog otpada. Otpadni tekstil i obuća od toga čine 3,71%, što znači da svaki građanin godišnje u prosjeku proizvede oko 12 kilograma takvog otpada, procjene su Zmajlovićeva ministarstva.

18 srpnja 2015

ZARADE U SVIJETU



Manje od 70 kn dnevno ima 190 tisuća Hrvata 

U prvom desetljeću standard je najviše rastao u Kini, Južnoj Americi i istočnoj Europi 



Čak 190 tisuća ljudi u Hrvatskoj živi na dnevnom proračunu koji je manji od 14 kuna ili je pak u rasponu od 15 do 68 kuna. No nešto više od 3,7 milijuna Hrvata živi u obiteljima koje dnevno mogu potrošiti od 69 do 342 kune i oni spadaju u srednju i višu srednju klasu.

Siromaštva nisu ista
Iako je u prvoj dekadi 21. stoljeća znatno smanjena razina siromaštva, a udvostručen broj ljudi koji se mogu smatrati srednjom klasom, stvaranje čvrste srednje klase na globalnoj razini još je uvijek neostvaren cilj. Američki Pew Research Center objavio je analizu napravljenu na temelju podataka koji su prikupljani od 2001. do 2011. godine. U tom desetljeću postotak izrazito siromašnih smanjen je sa 29 na 15 posto. Istraživanje je provedeno u 111 zemalja, što pokriva oko 88 posto svjetske populacije. No zanimljivo je da istraživanje ne obuhvaća petnaestak najsiromašnijih afričkih zemalja.

Među siromašne spadaju one četveročlane obitelji koje zarađuju do 400 kuna mjesečno. Najviše ljudi na svijetu, njih 56 posto, spada u kategoriju onih koji imaju niske prihode i zarađuju između 400 i 2000 kuna mjesečno. Od srednje visokih prihoda trenutačno živi 13 posto čovječanstva. Njima je na raspolaganju mjesečni proračun u iznosu od 2000 do 4000 tisuće kuna. U kategoriju iznad toga spada samo devet posto čovječanstva, a oni žive od zarade koja se kreće od 4000 do 10.000 kuna. Svega sedam posto ljudi živi od prihoda koji su veći od 10 tisuća kuna.

15 srpnja 2015

STATISTIKA



UGLAVNOM IDEMO NA KRATKE ODMORE PO DRŽAVI Hrvati na godišnjem u zemlji dnevno troše 172 kune, a u inozemstvu 437

Na barem jednom višednevnom privatnom putovanju u 2014. bilo je 1,8 milijuna ili 49 posto hrvatskih građana u dobi od 15 i više godina. Oni su ostvarili 6,6 milijuna privatnih putovanja, od čega 4,6 milijuna (70 posto) putovanja u Hrvatskoj i 2 milijuna (30 posto) u inozemstvo, objavio je Državni zavod za statistiku.

Na tim je putovanjima najposjećenija zemlja bila Bosna i Hercegovina sa 23 posto ukupnih putovanja, slijede Austrija, Slovenija, Italija i Njemačka.

Na višednevnim putovanjima, uključujući privatna i poslovna, Hrvati su lani ostvarili 47,9 milijuna noćenja, prosječno 5,9 noći po putovanju. Ukupno su potrošili 14,5 milijarde kuna ili 1773 kune po putovanju, odnosno 302 kune dnevno.

Rastrošni vani

Hrvati i dalje najviše putuju unutar zemlje: od 6,6 milijuna privatnih višednevnih putovanja u 2014. godini čak 4,6 milijuna ostvareno je unutar Hrvatske.

Iako DZS nije objavio ostale detalje, zna se da većina Hrvata ostaje u zemlji na ljetovanju, i to u vlastitim kućama za odmor ili pak kod obitelji ili prijatelja. Potvrđuje to i ukupna potrošnja. Na dvostruko više putovanja unutar Hrvatske potrošili su 4,2 milijarde kuna, a u inozemstvu 5,6 milijardi kuna.

U Hrvatskoj su na odmoru ostvarili 24,6 milijuna noćenja, što znači da su prosječno ostajali 5,3 noći te su na odmoru potrošili 916 kuna ili 172 kune dnevno. Kada privatno putuju u inozemstvo, Hrvati prosječno ostaju 6,3 noćenja i potroše 2775 kuna ili 437 kuna dnevno. Lani su u inozemstvu na višednevnim privatnim putovanjima ukupno ostvarili 12,9 milijuna noćenja.

Poslovna putovanja

Kad je riječ o višednevnim poslovnim putovanjima, lani ih je bilo 1,5 milijuna u Hrvatskoj i inozemstvu. Ostvarili su 10,5 milijuna noćenja i ukupno potrošili 4,6 milijarde kuna, dakle prosječno 3039 kuna po putovanju.

Na poslovnim putovanjima ostaje se dulje nego na privatnima, prosječno 6,9 noći, pri čemu u inozemstvu poslovna putovanja prosječno traju čak 9,5 noći.

Hrvati su lani bili 12,9 milijuna jednodnevnih izleta na koja su potrošili 5,5 milijardi kuna. Prednjače privatna putovanja unutar Hrvatske kojih je bilo 9,7 milijuna s prosječnom potrošnjom od 381 kune po putovanju. Bilo je i 1,7 milijuna poslovnih putovanja s prosječnom potrošnjom od 446 kuna.


PRIJETNJA ISLAMISTA HRVATSKOJ



'O Kroatija, past će ti demokratija'

Na YouTubeu je objavljena snimka na kojoj se, dolaskom islamista, prijeti zemljama bivše Jugoslavije.

I Hrvatska je među državama kojoj se prijeti u videu objavljenom pod nazivom 'Mi smo islamski halifet - Kasida' na You Tube kanalu 'Put halifeta'. U njemu se čuje glas muškarca koji najavljuje da će islamisti osvojiti Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju i Kosovo. Snimka je objavljena je 10. srpnja.

"Radujte se, oj Balkanci, bliže vam se bolji dani, dolaze vam muslimani, mi smo islamski hilafet. Raduj se, o ti Srbija, bit ćeš dio na islamija iako ti to ne prija, mi smo islamski hilafet. Raduj se, o Kroatija, past će ti demokratija, Božji zakon, pravda svima mi smo islamski hilfet. Raduj se, o Crna Goro, dolazimo mi uskoro. Bit ćeš naše mjesto novo, mi smo islamski hilafet. Bosna i Hercegovina, eto vam mudžahedina, past će glave murtedina, mi smo islamski hilafet. Radujte se Albanija, Kosovo, Makedonija, vratit ćemo vam šerijat, mi smo islamski hilafet. Raduj se i ti Obama pobjeda pripada nama, mi smo sinovi islama, mi smo islamski hilafet", porula je koju su džihadisti putem YouTubea uputili balkanskim zemljama.



USPOREDILI SMO



Grci i nakon rezanja primaju duplo veće mirovine od Hrvata

Prosječna plaća u Grčkoj je 6182 kn, što je 500 kn više nego u Hrvatskoj. Minimalna plaća, pak, u Hrvatskoj iznosi 396, a u Grčkoj 684 eura...


I nakon drastičnog smanjenja plaća i mirovina u Grčkoj te porasta stope poreza, stanovnici te zemlje i dalje žive lagodnije od većine Hrvata. 

Njihovu zemlju su, čini se, najviše zadužili oni sami godinama izvlačeći novac iz državne blagajne. Brojne povlastice, izbjegavanje plaćanja poreza i široko raširena korupcija samo su neki elementi koji su očito doprinijeli raspadu grčke nacionalne ekonomije. 

Uslijedili su bolni rezovi pa je tako sada prosječna zarada u Grčkoj 817 eura (6182 kune) što je 500 kuna više nego u Hrvatskoj gdje su prosječna primanja 5676 kuna ili 750 eura. 

Grčka mirovina 7.265 kn, a hrvatska 3.374 knProsječna starosna mirovina za grčke umirovljenike trenutačno iznosi 960 eura ili 7.265 kuna, dok je prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj više nego duplo manja i iznosi 3.374,51 kuna, odnosno 445 eura.

IZJAVA DANA



 

 

NAJVEĆI PROTIVNIK EU FARAGE 

 

 

 

'Hrvati, vaš utjecaj na zakone u EU je kao i utjecaj robijaša na zatvorski jelovnik'

13 srpnja 2015

Zoki studentima



Idite van, u Zapadnu Europu, tamo su bolji

Premijer Zoran Milanović posjetio je Sveučilište u Splitu. Studentima se obratio u kratkom govoru i pokušao ih motivirati da što više nauče za vrijeme školovanja

Idite van! Zapadna Europa zvuči ambiciozno jer je skuplja, ali uz dužno poštovanje, ondje ćete naučiti više nego u Istočnoj. Idite tamo gdje su bolji od vas i od mene, takvih još ima, u kontaktu s njima stizat ćete razliku i na koncu ćemo kroz možda dvije generacije biti isti, poručio je premijer Zoran Milanović studentima u Splitu za posjeta sveučilištu.

Iako sama svrha njegovog posjeta nije jasna, Milanović je govorom pokušao motivirati studente. Objašnjavao im je da se upravljanje nikada ne može u potpunosti naučiti i da kao premijer često mora birati 'manje lošu soluciju između dvije relativno loše', prenosi Tportal.

Kazao je i da nikada nismo bili sirotinja, ni treći svijet već 'gornji dio drugog svijeta', ali smo nažalost ostali na pozicijama od prije 40 godina.


12 srpnja 2015

Mini ledeno doba?



Stručnjaci najavljuju mini ledeno doba između 2020. i 2030. godine, čekaju nas oštre zime

Očekuje se slabljenje aktivnosti sunca što se već jednom dogodilo u prošlosti

Zemlja se treba pripremiti za dolazak novog mini ledenog doba. Posljednja studija tvrdi da se između 2020. i 2030. godine očekuje slabljenje solarne aktivnosti sunca.

To će vrlo vjrojatno dovesti do oštrijih zima na sjeveru Europe i istoku SAD-a, pokazuju najnovija istraživanja.

Sunce je posljednjih nekoliko desetljeća u periodu visoke aktivnosti, ali tim britanskih i američkih znanstvenika vjeruje da sada postoji između 15 i 20 posto šanse za period slabije aktivnosti u narednim godinama, poznatiji kao veliki solarni minimum.

Prošli put se zamrznula Temza

Sunce će biti u fazi kao u periodu od 1645. do 1715. godine, poznatoj kao Maunder minimum, koja je imala malo utjecaja na globalnu klimu, ali je povezana s vrlo hladnim zimama u Europi. Zbog velikih hladnoće zamrznula se i rijeka Temza. Taj period se naziva i Malo ledeno doba, a bio je popraćen i ekonomskom krizom zbog drastičnog smanjenja proizvodnje hrane.

10 srpnja 2015

Umro Omar Sharif



Odlazak zvijezde filma 'Doktor Živago' - Srčani udar presudio

Kenis je početkom ove godine bio potvrdio da je glumcu dijagnosticirana Alzheimerova bolest.

Glumac Omar Sharif poznat po ulogama u klasicima poput Lawrencea od Arabije i Doktora Živaga umro je u 83. godini, objavio je u petak njegov agent, a prenosi BBC.

Sharif, dobitnik dvaju Zlatnih globusa i jedanput nominiran za Oscara, rodio se u Egiptu, a umro je u bolnici u Kairu od srčanog udara.

 
"Danas popodne doživio je srčani udar u kairskoj bolnici", rekao je agent Steve Kenis koji je početkom ove godine potvrdio da je glumcu dijagnosticirana Alzheimerova bolest.





Za ulogu Sherifa Alija u Lawrenceu od Arabije redatelja Davida Leana 1962. dobio je dva Zlatna globusa i nominaciju za Oscara, a tri godine poslije za ulogu u Dr. Živagu dobio je i treći Globus. (HINA)


IZVJEŠTAJ



Hrvatska još nema niti jednu tužbu pred sudom EU, ali je već zaradila 17 pritužbi

Hrvatska je još uvijek država s najmanjim brojem postupaka zbog kršenja EU prava i nema ni jedan postupak zbog kojeg je prijavljena sudu Europske unije. Ali, to je zato što je ušla u EU tek sredinom 2013.

Međutim, kako pokazuje izvještaj koji je jučer objavila Europska komisija o implementaciji EU zakona država članica, tijekom prošle godine značajno je porastao broj pritužbi prema Hrvatskoj. Prema tom izvještaju, Komisija je u slučaju Hrvatske otvorila 17 postupaka o kršenju EU prava. Radi se o raznim fazama postupka koji počinju sa slanjem pisma sa zahtjevom o dodatnim objašnjenjima i to ne znači da je za sve otvoren formalni postupak. Među značajnijim postupcima spominje se i Zakon o privatizaciji Ine. “Ovaj zakon daje državi značajne posebne ovlasti u Ini za koje se čini da neopravdano ograničavaju slobodno kretanja kapitala”, spominje Europska komisija.

Komisija u izvještaju spominje i slučajeve kašnjenja u ugradnji EU zakona u nacionalno zakonodavstvo. Takvih je u slučaju Hrvatske 13 novih postupaka. Od toga tri iz područja okoliša, po dva unutarnje tržište, mobilnost i transport, zdravlje i zaštita potrošača, energija i ostalo.

Hrvatska nema ni jedan postupak zbog kojeg je prijavljena sudu EU.

Kako je to zadnja mjera za koju se Komisija odlučuje, tek nakon što postane jasno da se Komisija i određena država nikako ne slažu u interpretaciji, i ovaj podatak neusporediv je s drugim državama jer se pred sud ide nakon višegodišnjih pokušaja rješavanja međusobnom komunikacijom


IZJAVA DANA



 

 

Karamarko u Vrgorcu:

 

'HDZ-ova pobjeda na izborima bit će tsunami'

09 srpnja 2015

STATISTIČKI IZVJEŠTAJ



HRVATSKA NAJVIŠE U EU DAJE ZA PLAĆE I PRIVILEGIJE POLITIČARA Eurostat razotkrio natprosječna izdvajanja

Da je u Hrvatskoj vrlo poželjno biti političar i raditi za neku državnu službu složit će se mnogi, a tome se i ne treba čuditi pogleda li se koliko novca država izdvaja za taj segment društva. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je na prvom mjestu među zemljama EU po potrošnji za "izvršne i zakonodavne organe", a u koje se uvrštavaju institucije poput Vlade i Sabora. Njihov trošak je 9,7 posto ukupnih proračunskih izdataka ili 4,6 posto BDP-a.

Usporedbe radi, prosjek za EU je više nego upola manji: iznosi 4,2 posto udjela u ukupnim rashodima i 2,1 posto udjela u BDP-u. U odnosu na neke razvijene zemlje razlika je još drastičnija. Proizlazi da Hrvatska troši za izvršnu i zakonodavnu vlast tri puta više nego, primjerice, Velika Britanija kada je riječ o udjelu u ukupnim rashodima, dok je prema udjelu u BDP-u razlika i veća.

Praćenje troškova

Prema riječima Marka Krištofa, ravnatelja DZS-a, riječ je o funkcionalnoj klasifikaciji troškova koja se još razvija. Podskupini izvršna i zakonodavna vlast pripadaju važnije jedinice poput Sabora, Ministarstva financija, Ministarstva vanjskih poslova i DIP-a, koje "imaju značajne izdatke za zaposlene i velike materijalne troškove". Dodaje da su tu potrebna unapređenja i kada je riječ, primjerice, o zakonodavnoj vlasti, možda bi bilo ispravnije odvojiti saborske zastupnike od podupirućih službi, ali to nije učinjeno.

Sam Eurostat navodi da je podatak za Hrvatsku proizvoljan, pa je moguće da će još biti korekcija. Međutim, one ostaju kao još jedan indikator kako je Hrvatskoj potrebna racionalizacija troškova i kad je riječ o institucijama poput ministarstva i Sabora.

Druga krajnost

Osim općih javnih usluga u koje ulaze izvršna i zakonodavna vlast, a na koje puno troši, Hrvatska se izdvaja i po niskoj potrošnji za socijalnu zaštitu, koja obuhvaća i pomoć za bolesne i invalide, mirovine, naknada za nezaposlene i dječji doplatak.

U Hrvatskoj se u te svrhe troši 30 posto proračuna, a prosjek za EU je 40 posto. Pritom posebno loše prolaze nezaposleni na koje odlazi tek 0,6 posto rashoda dok je prosjek za EU 3,2 posto.
Podaci Eurostata pokazuju da je državna potrošnja u Hrvatskoj lani iznosila 48 posto BDP-a i u odnosu na godinu ranije rashodi su povećani za 0,3 postotna poena. Tako je državna potrošnja u Hrvatskoj danas točno na razini prosjeka EU, a to znači da manje troši od razvijenih zemalja, ali više od većine usporedivih zemalja iz regije.

Veće državne rashode od Hrvatske, prema udjelu u BDP-u, imaju Mađarska (50,1 posto), Slovenija (49,8 posto), ali i Grčka (49,3), koja je tehnički došla do bankrota. U baltičkim zemljama, koje mnogi navode kao uzor kad je riječ o niskoj državnoj potrošnji, ona se kreće od 34,9 posto u Litvi do 38,8 posto u Estoniji.

Putokaz za rezove

U polovici zemalja EU lani su rashodi smanjeni, najviše u Grčkoj i Sloveniji, a u polovici su povećani. U slučaju Hrvatske postoji snažna potreba da se smanje rashodi. Svjetska banka radila je analize koje su pokazale gdje su moguće uštede, a podaci Eurostata vlastima nude i dodatni uvid u strukturu rashoda te odstupanja u odnosu na druge zemlje.


06 srpnja 2015

Istraživanje



Gotovo 60 posto Hrvata je protiv uvođenja eura
Uvođenje eura podržava tek 29 posto građana, dok se njih gotovo 60 posto protivi euru i želi da kuna ostane hrvatska valuta, bilo privremeno ili trajno

Agencija Promocija plus napravila je istraživanje za RTL koje je jasno pokazalo da Hrvati ne žele uvođenje eura. Uvođenje eura podržava tek 29 posto građana, dok se njih gotovo 60 posto protivi euru i želi da kuna ostane hrvatska valuta, bilo privremeno ili trajno. O tome se nije izjasnilo 9,9 posto ispitanih, dok ostala rješenja podržava 0,6 posto. 
 

USPUTNE ZABILJEŠKE



GRCI I HRVATI ZAPRAVO SU JAKO SLIČNI Svađaju se, svi su protiv njih, žive iznad mogućnosti, ne vole strance...

Ovih dana došla mi je u ruke knjiga “Nije lako biti Grk” (On the Unhapiness of Being Greek), zanimljiva posebno u času kad cijela Europa govori o Grčkoj i pokušava shvatiti što se s njom događa. Pisac 65 knjiga i filozof Nikos Dimou, najpoznatiji po provokativnim i britkim esejima i aforizmima. Naravno, živcira mnoge Grke, a neki ga drže i izdajicom. Knjiga objavljena prvi put 1975. postala je bestseller i doživjela još 30-ak izdanja i mnoštvo prijevoda. I još važnije, sudeći po citiranosti, kao da nije nimalo izgubila od svoje svježine i aktualnosti.

Dimou pokušava proniknuti u mentalitet sugrađana i, aforizmima odgovoriti na pitanje kako ih razumjeti, dotičući se ključnih pojmova poput mitova, strahova, ponosa, gubitka obraza, ekonomije, religije, seksa i još koješto. Dakle, zbog čega je teško biti Grk?

“Prije svega zbog toga jer imaju problem s identitetom”, kaže Dimou. Žive između istoka i zapada, stare slave i novog siromaštva. Prvi je problem uvjerenje, koje on ismijava, da Grci potječu direktno od starih Grka, od Aristotela, Platona, Sokrata i Perikla i tako se dovode u nemoguću situaciju usporedbe s vrhuncima klasične grčke civilizacije. Po njima, posve je samorazumljivo da oni kao “potomci” starih Grka nikako ne mogu biti urbanizirani balkanski seljaci, što ustvari jesu. Ovakvo zapravo mazohističko poimanje sebe vodi ih ravno u depresiju i kompleks manje vrijednosti. Zato je i samosažaljenje još jedna njihova karakteristika. Vrlo su skloni teorijama zavjere, vječno im drugi prijete, ucjenjuju ih, ponižavaju ili ih uopće ne razumiju. Što ih navodi da misle kako su im drugi uvijek krivi za sve. Odgovornost? Odgovornost ne pada s neba, nju društvo razvija - samo što to društvo nije grčko. “Mi smo ljudi koji ne razmišljamo racionalno, nego emocionalno”, kaže Dimou, a to je znak nezrelosti.

04 srpnja 2015

IZJAVA DANA





Hoće li napustiti Petrovu stolicu?

 

Papa Franjo: Biti doživotno na položaju je diktatura







Koliko lidera postaju kao paunovi, kazao je Papa i dodao kako je to vražje djelo, a vrag u čovjeka ulazi kroz lisnicu, to su za njega ulazna vrata. Kada se to dogodi zajednica pati, a dobro je ograničeno.

02 srpnja 2015

Europa 'kuha'



Vlakovi stali, vani je preko 40, nema struje...

Temperaturni rekord zabilježen je u španjolskoj Cordobi i to 44 stupnja. Kod nas je puno ugodnije iako se značajan porast temperature očekuje tijekom idućeg tjedna

Srijeda je u Velikoj Britaniji bila najtopliji dan u posljednjih 10 godina. Temperature zraka penjale su se čak do 37 stupnjeva Celzijusa. U Londonu koji se "kuhao" na 34 stupnja značajno je bio povećan broj hitnih intervencija, a u cijeloj je zemlji bio poremećen željeznički promet s obzirom da su neke linije obustavljene iz straha od savijanja metalnih tračnica na visokim temperaturama.

Ništa bolje nije u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu, Švicarskoj...ekstremno visoke temperature dovele su do oštećenja prijenosne opreme pa je na zapadu Francuske više od 600.000 domova ostalo bez struje. Temperatura u Parizu kreće se oko 39 stupnjeva, a na jugu zemlje mogla bi narasti čak do 42. I u Francuskoj velikih problema ima u željezničkom prometu. 

Kako bi smanjili zagrijavanje, pariške gradske vlasti ponudile su besplatno parkiranje, ograničile brzinu kretanja vozila i pozvale ljude da koriste javni prijevoz. 

Španjolska u Cordobi mjeri temperaturni rekord, čak 44 stupnjeva Celzijusa. Vlada je upozorila stanovništvo na pojačan oprez, posebno starije ljude kao i one s kroničnim bolestima. 

Naši krajevi zasad su pošteđeni velikih vrućina. Vrijeme je lijepo i, još uvijek, ugodno s obzirom da se temperature kreću oko 30 stupnjeva. No, već idućeg tjedna očekuje nas rast temperatura pa bi tako u utorak i srijedu u većini krajeva moglo biti oko 35 pa čak i do 37 stupnjeva Celzijusa


OPTIMIST ?



Uvijek kasnite ili ste neuredni? Onda ste optimist i kreativac

Koliko god željeli biti uredni ili dolaziti na vrijeme, to je za njih nemoguća misija jer im mozak radi drugačije od ljudi koji su točni i dobro organizirani, kažu znanstvenici

Budite s njima blagi jer nisu oni krivi što kasne, ne mogu držati kuću urednom.... Znanstvenici kažu da za to mogao biti kriv mozak takvih ljudi, odnosno njegova građa te si oni jednostavno ne mogu pomoći. Koliko god željeli biti uredni ili dolaziti na vrijeme, to je za njih nemoguća misija.

Ljudi koji konstantno kasne su ustvari optimistični. Oni vjeruju da mogu napraviti više zadataka u određenom vremenu od ostalih ljudi. Ali, obično krivo procjene vrijeme i na kraju zakasne. Naprimjer, mogu zastati i mirisati ruže jer ne žele propustiti uživanje u tom trenutku. 

Znanstvenici su otkrili da optimizam dobro utječe na zdravlje, umanjuje stres kao i rizik od kardiovaskularnih bolesti te jača imunitet. Optimistični ljudi često duže i sretnije žive od onih koji stalno brinu i sve vide negativno. Osjećaj sreće povećava produktivnost, kreativnost i sklonost timskom radu na poslu, piše Elite Daily.

Neuredni ljudi pak često pokušavaju uspostaviti red u kućanstvu ili na poslu, ali to jednostavno ne mogu održavati. Oni će neku stvar spremiti na posebno mjesto da bi znali gdje je, ali kasnije će zaboraviti gdje su je spremili, i po tko zna koji put će "pretumbati" cijelu kuću ne bi li ju pronašli.

Oni su svjesni da je biti organiziran super jer to štedi vrijeme i daje dobru preglednost, ali nikako ne mogu uspostaviti takav red. Prije će se sjetiti ispod koje hrpe nabacanih stvari su nešto ostavili, nego da su tu istu stvar ciljano spremili u neku ladicu, to će zaboraviti gdje je.

Znanstvenici kažu da su ovakvi ljudi kreativni, ne žele da im životom upravljaju razna pravila koja njima nemaju smisla jer im moždane vijuge rade drugačije nego kod dobro organiziranih ljudi. Oni nisu lijeni već su vrlo maštoviti i hrabri, piše Elite Daily.