.

.

Prošle godine od predoziranja drogom je umrlo čak 90 ljudi

30 rujna 2015

DRSKI LOPOVI



POLICIJA UPOZORAVA: 'Naručio mobitel, unaprijed platio 900 kuna, a u paketu dobio samo čokoladicu i komad papira'

Policija savjetuje građanima dodatni oprez prilikom narudžbe i kupovine različitih, najčešće neprovjerenih, predmeta ili drugih transakcija s nepoznatim osobama

Praksa pokazuje da prijevare putem oglasnika nisu rijetkost - što je potvrdio i jučerašnji slučaj u kojem je muškarac u paketu umjesto skupocjenog mobitela pronašao komad papira i čokoladicu - pa policija poziva građane na dodatni oprez prilikom narudžbe i kupovine različitih, najčešće neprovjerenih, predmeta ili drugih transakcija s nepoznatim osobama.

Nedovoljnu pažnju prilikom narudžbe telefona skupo je platio 54-godišnjak koji je jučer bjelovarsko-bilogorskoj policiji prijavio da je 22. rujna telefonski sklopio dogovor s nepoznatim prodavateljem koji je na jednom internetskom oglasniku na prodaju oglasio skupocjeni mobilni telefon za iznos od 2600 kuna.

Dogovorili su da će oštećeni preko poduzeća za transfer novca uplatiti novčani iznos od 900 kuna, što je i učinio, a zatim će mu prodavač putem tiska poslati navedeni mobitel, te će potom oštećeni uplatiti ostatak novca.

Nakon nekoliko dana oštećeni je preuzeo paket na kiosku Tiska, a kada ga je otvorio pronašao je komad papira i jednu čokoladicu, dok mobitela nije bilo, izvijestila je u utorak policija, koja poziva građane da ne nasjedaju na takve oblike prijevare.

Policija savjetuje građanima dodatni oprez prilikom narudžbe i kupovine različitih, najčešće neprovjerenih, predmeta ili drugih transakcija s nepoznatim osobama. Počinitelji prijevara u pravilu su pristupačni i uvjerljivi, a ponekad se sva komunikacija odvija elektronski ili mobitelom, upozorava policija.

U nekim slučajevima počinitelji koriste lažni, odnosno tuđi identitet ili račune za transakcije. Oštećeni uglavnom tek nakon otvaranja preuzetog paketa shvate da su prevareni, da je paket prazan ili da je u njemu nešto sasvim drugo i nevrijedno.

Često se, kažu u policiji, radi o prijevarama u kojima su građani oštećeni za nekoliko stotina kuna ili do dvije tisuće kuna, a kako se progon počinitelja poduzima po privatnoj tužbi oštećenog, dio prevarenih građana niti ne prijavljuje prijevare.


28 rujna 2015

ZANIMLJIVO



Zašto je dobro biti mrzovoljno gunđalo?

Optimizam privlači sreću, no mrzovoljnost uspjeh – tako bi se mogli sažeti rezultati vrlo zanimljivog australskog istraživanja

Optimizam je dobar za ljude iz više razloga, no to ne znači da je pesimizam loš, pogotovo ako želite biti uspješni u životu, pokazalo je autstralsko istraživanje. Naime, zaključak znanstvenika je vrlo zanimljiv - prava doza negativnosti čini ljude odlučnijima, a zbog pesimizma ujedno i pažljivije slušaju te su općenito bolji u komunikaciji.

Štoviše, pokazalo se da u stresnim situacijama gunđala plivaju kao ribe u vodi, za razliku od vječnih optimista, jer su promišljeniji i daleko bolje percipiraju svoju okolinu i, posljedično, reagiraju puno kvalitetnije.

Već je u cijelom nizu prijašnjih istraživanja dokazano kako pesimisti bolje uočavaju detalje i puno preciznije čitaju izraze lica sugovornika, pa se na temelju tih rezultata može lako shvatiti zašto su neki od najvećih vođa u povijesti bili - pesimisti.

Istraživači su naveli primjer Winstona Churchilla koji je bio poznat po svojim depresivnim epizodama koje nije shvaćao tragično, nego ih je upravo koristio kako bi okrenuo neku tešku situaciju u svoju korist.

Stoga, ako vam je čaša uvijek napola prazna, ne očajavajte - to je znak da možete postati vrlo uspješni.


26 rujna 2015

Visoke marže



U Hrvatskoj hrana skuplja nego u Njemačkoj

Svjetski trend pada cijena kod nas se gotovo i ne osjeti zbog visokih marži, PDV-a i malih plaća
Cijene hrane prošli su mjesec na globalnoj razini zabilježile najoštriji pad u gotovo sedam godina pod utjecajem obilne opskrbe, nižih cijena energije i zabrinutosti zbog usporavanja kineskoga gospodarstva, izvijestila je ovih dana agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO. Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, žitarica, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, biljnih masnoća i šećera, u kolovozu su se u odnosu na srpanj strmoglavile za prosječnih 5,2%, šećeri i mlijeko za oko 10%, što se vidi i u sve nižim maloprodajnim cijenama u EU, pa i u Hrvatskoj, barem kad je riječ o osnovnoj potrošačkoj košarici.

Hiperprodukcija mlijeka
U Njemačkoj je, piše tamošnji Handelsblatt, hrana jeftinija nego ikad, čemu su kumovali i ruski embargo i enormni viškovi koje sad treba “utopiti” na unutarnjem tržištu, te hiperprodukcija mlijeka i mliječnih proizvoda otkako su u svibnju ukinute mliječne kvote. Jaja iz slobodnog uzgoja koštaju samo 4 kune za 10 komada, maslac (250 grama) 6 kuna, litra punomasnog svježeg mlijeka 4 kune, a litra mineralne kunu. I čips, energetski napici, sve je na povijesnom minimumu, tvrdi Handelsblatt, dok se u Hrvatskoj taj trend ogleda tek u pojedinim artiklima koje posljednjih mjeseci enormno uvozimo iz Poljske i sličnih zemalja. Mlijeko pijemo i jeftinije nego Nijemci - u nekim trgovačkim lancima i za 3,12 kuna. No uzme li se u obzir da je PDV u Njemačkoj na većinu osnovnih životnih namirnica 7% (na ostale 19%), a u nas uglavnom 25% (osim mlijeka, kruha, ulja, šećera i dječje hrane), u Hrvatskoj i dalje jedemo skuplje, a mnogi bi se složili i nezdravije. Samo nam je kruh dvostruko jeftiniji nego u Njemačkoj.

IZJAVA DANA






Branko Vukšić

Bilo nam je bolje kad nam je bilo gore


Dok su vladajući ustvrdili da je ovaj saziv Sabora dobro i kvalitetno radio, u korist građana, oporba ima potpuno drugačije mišljenje, te vjeruje kako nisu zaslužili ni ocjenu dovoljan, koju Hrvatski sabor inače dobiva u anketama među građanima.

24 rujna 2015

Alarmantno stanje



Europljani previše puše, piju i pretili su...

Stanovnici Starog kontinenta konzumiraju najviše alkohola na svijetu. Najviše se pije u Bjelorusiji i Litvi, a najmanje u muslimanskim zemljama Turskoj i Azerbejdžanu

Godišnji prosjek konzumacije alkohola u Europi je različit. U Europi se kreće od 0,32 do 14,4 litara čistog alkohola po stanovniku. U Njemačkoj je to 11 litara po stanovniku, a najviše piju Bjelorusi i Litvanci. Iako još uvijek Europljani dosta piju ipak je potrošnja alkohola opala. Deset posto manje nego 2005. godine

Što se tiče pretilosti, najviše pretilih ljudi živi u Americi (61 posto), ali ni Europa ne zaostaje sa 58,6 posto. Prekomjerna težina je često uzrok kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa.

Što se tiče konzumacije duhana Danci i Islanđani najmanje puše, a najviše Rusi, Gruzijci i Grci. U Europi oko 30 posto građana i dalje puši što je ipak manje nego prije, a to se vidi i po tome što je stopa smrtnosti pala, a očekivano trajanje života se uglavnom povećala za muškarce. 

Najopasnije se voziti po Grčkoj


Stopa smrtnosti uzrokovana ozljedama u opadanju je od 2002. godine najviše zahvaljujući poboljšanju sigurnosti na cestama. Od prometnih nesreća najviše stradaju muškarci od 15 do 44 godine. Najopasniji je promet u Kirgistanu, Moldaviji i Grčkoj, a Njemačka je puno bolja od prosjeka. 

U Europi je 2012. godine oko 95 posto djece cijepljeno protiv ospica i dječje paralize. Usprkos tome naredne godine u pola europskih zemalja pojavile su se ospice. Prije svega kod odraslih koji nisu bili cijepljeni. Također opasnost od dječje paralize nije se smanjila. Ugroženo je 18 zemalja, od kojih su četiri vrlo ugrožene.


IZJAVA DANA




Saborski zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh

 

HNS ŽESTOKO OPALIO PO KARAMARKU I HDZ-U 

'Bilo bi im šteta dati i dvije nacrtane ovce da čuvaju. Jednu bi prodali Mađarima a druga bi im utekla'

23 rujna 2015

Dug raste



U svakoj sekundi Hrvatska se zaduži za 443 kn

Republika Hrvatska dužna je gotovo 290 milijardi kuna, a svaki njezin stanovnik zadužen je za više od 67.000 kuna, a svaka zaposlena osoba više od 187.000 kn

Hrvatski javni dug raste brzinom od 443,66 kn u sekundi i do kraja godine mogao bi dosegnuti kritičnu točku od 90% BDP-a, a do danas je narastao na gotovo 290 milijardi kuna, rečeno je u srijedu na predstavljanju prvog 'Brojača javnoga duga' kojeg je osmislila Udruga poreznih obveznika Lipa. Udruga želi građane u izbornoj godini podsjetiti na ozbiljnost situacije i potaknuti njezino rješavanje.
 
Svaki stanovnik Republike Hrvatske zadužen je za više od 67.000 kuna, a svaka zaposlena osoba više od 187.000 kuna.

Brojač, koji pokazuje povećanje javnog duga u stvarnom vremenu, bit će izložen na pet mjesta u Zagrebu, dva će biti na Trgu bana Jelačića, a ostali na Maksimiru, Cvjetnom trgu i na Vrbanima. 

Rast javnog duga jedna je od najvećih prepreka gospodarskog rasta Republike Hrvatske i nužno je zaustaviti daljnji rast duga kroz fiskalno odgovornu politiku, istaknuli su Vuk Vuković sa ZŠEM-a, Velimir Šonje iz Arhivanalitike te Davor Huić iz Lipe na predstavljanju 'Brojača', prenosi portal Manji porezi.


21 rujna 2015

Skraćeno radno vrijeme



Šveđani počeli raditi šest sati dnevno, naši poslodavci kažu: U Hrvatskoj to nije moguće!

Švedski zdravstveni centri, ali i informatičke tvrtke, masovno prelaze na šestosatni radni dan, što diže produktivnost
Na prvi pogled švedski dom umirovljenika ne izgleda kao mjesto u kojemu će se razvijati novi radni modeli i sustav rada budućnosti, no upravo to se događa u njegovalištu Svartensvald u Gothenbergu. Naime, upravo je to mjesto gdje su, uz pomoć subvencija lokalnih vlasti, medicinske sestre i njegovateljice prešle s uobičajenog osmosatnog na šestosatni radni dan

Logika je bila vrlo jednostavna. Zaposlenici se manje umaraju tijekom kraćeg radnog dana, a relativno odmoran zaposlenik bolje obavlja svoj posao. Ovaj pristup pokazao se punim pogotkom. Ionako visoki standard usluga postao je još bolji, zaposlenice su učinkovitije, a štićenici doma zadovoljniji.

Pridružuju se informatičari
"Pristup sestara prema nama uvijek je bio dobar, ali ovo što se događa posljednjih mjeseci, otkad je skraćen radni dan, donijelo je dodatna poboljšanja. Potpuno podržavamo ove promjene, za sve je bolje – kaže jedan od štićenika ovog velikog doma umirovljenika koji skrbi i o ljudima s posebnim potrebama.

Rezultati su toliko dobri da je skraćeni radni dan odmah uvelo nekoliko klinika i bolnica u gradovima diljem Švedske, ali i nekoliko privatnih tvrtki koje se bave izradom računalnih programa.–Nije nam bitno koliko dugo ljudi sjede za stolom u uredu, već kakav i koliko kvalitetan proizvod stvaraju. Ljudi su kreativni kada su odmorni, i to se odmah vidjelo po rezultatima – kažu u tvrtki Filimundus, koja razvija aplikacije za pametne telefone. Kako tvrde, na povratak na stari, osmosatni radni dan više i ne pomišljaju. Da je šestosatni radni dan vjerojatno budući radni standard ne samo u Švedskoj već i u cijeloj Europi, drže i u 
Hrvatskoj gospodarskoj komori.

'Osmosatni rad bit će prošlost'
Zna li se da se produktivnost s vremenom povećala, čemu u prilog idu i novi tehnološki alati, takvo što se sigurno može očekivati, prvo u razvijenim, ali i socijalno osjetljivijim zemljama. Švedska i druge skandinavske zemlje prednjače u tome – kaže Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku u HGK, ističući kako treba odrediti koja su to zanimanja u kojima bi se sa skraćenim radnim vremenom povećala produktivnost i učinkovitost radnika, a s druge strane i zaposlenost. Svakako bi trebalo razmotriti i skupinu između 50 i 64 godine, u kojoj ih je trenutačno samo 50% zaposleno.– Osmosatno radno vrijeme kao kategorija fiksnog radnog vremena sigurno će otići u povijest u 21. stoljeću – uvjeren je Vidović.

Za skraćeni radni dan prvo moramo imati švedske uvjete

HUP
Iz Hrvatske udruge poslodavaca pozdravljaju svaki model koji donosi veću učinkovitost i zadovoljstvo radnika, ali u ovome trenutku, tvrde, nije moguće uspoređivati Hrvatsku sa Švedskom i njihovim načinom rada. Kako kažu, da bi se uspoređivali sa Švedskom i implementirali njihove modele, prvo moramo ostvariti gospodarske preduvjete koje ta zemlja danas ima na raspolaganju.


19 rujna 2015

BISNODE WEEKLY OVERVIEW



Proizvođači vina zarađuju 155% više od uzgajivača grožđa

Više od 5% zaposlenih u poljoprivredi bavi se uzgojem grožđa
S ozbirom na to da su proteklih nekoliko tjedana poljoprivredne aktivnosti usmjerne na berbu grožđa, tvrtka Bisnode pripremila je osvrt za djelatnost uzgoja grožđa te proizvodnje vina.

''Na temelju baze podataka od preko 300 milijuna zapisa o poslovnim subjektima, analiziran je broj zaposlenih, prosječan iznos neto plaća te je dan pregled iznosa investicija i vrijednost izvoza te usporedba sa sektorom poljoprivrede i prerađivačke industrije u cjelini.

U analizu su uključena poduzeća koja su obvezna predavati godišnja financijska izvješća, a među njima je 100 poduzeća registriranih za uzgoj grožđa te njih 222 čija je djelatnost u razredu proizvodnje vina od grožđa. Promatrajući na razini sektora djelatnosti, među poljoprivrednicima za uzgoj grožđa se specijaliziralo 3,77% poduzeća, od ukupno njih 2.655, dok je udio proizvođača vina 1,70% između 13.034 poduzeća u prerađivačkoj industriji.

18 rujna 2015

VARAŽDIN NA NOGAMA



Izbjeglice stižu u Varaždin, Habuš i Štromar pozivaju Varaždince na toleranciju i razumijevanje!

Grad Varaždin je danas, 18. rujna dobio obavijest od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom da će se vojarna u Optujskoj ulici u Varaždinu početi pripremati za prihvat izbjeglica.

Tim povodom gradonačelnik Goran Habuš i župan Predrag Štromar upućuju javnosti slijedeće priopćenje koje prenosimo u cjelosti:

"U očekivanju prvih izbjeglica u Varaždinu ističemo kako nismo previše iznenađeni takvim razvojem situacije jer se napuštena vojarna u Optujskoj ulici već ranije spominjala kao mjesto njihovog privremenog zbrinjavanja na putu prema Njemačkoj i drugim zemljama zapadne Europe. Moramo naglasiti da je vojarna u Optujskoj ulici u vlasništvu i nadležnosti države RH. Mi smo na vrijeme upozoravali da uvjeti u vojarni nisu odgovarajući za prihvat ljudi te da su nama, kao jedinici lokalne samouprave, tu mogućnosti vrlo ograničene. No, pripreme vojarne za prihvat izbjeglica su već počele i nadamo se da će biti osigurani minimalni uvjeti za privremeni boravak tih ljudi.

Ono što najmanje možemo učiniti je shvaćanje situaciju u kojoj su se našli ti ljudi. Varaždin je otvoren, gostoljubiv grad i razumije patnje tih ljudi koji bježe od rata i stradanja. Mi ne možemo ostati nijemi jer u izbjeglicama vidimo prije svega ljude, kojima su potrebni voda, hrana i prenoćište. Podsjećam da smo takvu situaciju već osjetili kada je devedesetih godina u Varaždinu bilo zbrinuto na tisuće izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Tada smo pokazali svoju spremnost i humanost, pa je Varaždin s ponosom primio priznanje Internacionalne lige humanista.

Uvjereni smo da će građani Varaždina i Varaždinske županije ponovo u ovoj izbjegličkoj krizi koja je zahvatila Europu pokazati svu svoju ljudskost i humanost. Učiniti ćemo sve što je u našoj moći i za što smo nadležni da tim ljudima olakšamo, naglašavamo, privremeni boravak. Izražavamo spremnost da kao prvi ljudi grada i županije izađemo u susret tim ljudima i u razgovoru s njima vidimo kako im možemo olakšati situaciju. Svjesni smo da Varaždin kao mali grad ne može samostalno rješavati njihove probleme i razloge zašto su u potrazi za sretnijim životom došli sve do nas. To je globalan problem za koji najodgovorniji političari naše države, Europe i svijeta još traže trajnije rješenje.

Pozivamo sve građane Varaždina i Varaždinske županije da budu tolerantni i puni razumijevanja prema tim ljudima.

Goran Habuš, gradonačelnik Grada Varaždina
Predrag Štromar, župan Varaždinske županije

Dodajmo i to da je za 14 sati sazvan hitan sastanak Stožera za zaštitu i spašavanje Varaždinske županije, nakon čega će biti poznato više detalja o dolasku izbjeglica u Varaždin.






IZBJEGLICE IPAK NE DOLAZE U VARAŽDIN

Kišić: Varaždin nije "u igri" do daljnjega, situacija će se rješavati na istoku zemlje

Nakon što je oko 15 sati završen hitni sastanak Stožera za zaštitu i spašavanje Varaždinske županije u vojarni u Optujskoj ulici, kamo su trebale biti smještene izbjeglice koje su već kroz nekoliko sati trebale početi stizati u Varaždin, dogodio se preokret.

- Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje rekao je da prekinemo s ovom akcijom s kojom smo u tijeku i krenuli u pripreme. Odlukom MUP-a i zapovjedi s državnog vrha, kompletna priča, nazovimo je tako, propada. Dakle Varaždin više nije "u igri", barem ne do daljnjega. U ovom trenutku Varaždin i Varaždinska županija neće trebati osigurati prihvat izbjeglica. Situacija će se rješavati na istoku zemlje – rekao je Alen Kišić, načelnik Stožera za zašitu i spašavanje.

Izbjeglice ni neće u Varaždin?

Unatoč tome Krizni stožer je i dalje u stanju pripravnosti, a vojnici koji su upućeni u Varaždin vraćeni su natrag.

- Sve aktivnosti koje smo dogovorili na hitnom sastanku se prekidaju. Mi smo spremni, no siguran sam da idućih dana neće biti potrebe, a vrlo vjerojatno do kraja izbjegličke krize neće biti potrebe da Varaždin bude prihvatni centar – rekao je Kišić.

17 rujna 2015

VAŽAN POPIS



10 artikala koje prikuplja Crveni križ

Hrvatski Crveni križ otvara apel 'Pomozimo izbjeglicama na području Republike Hrvatske' te prikuplja novčane i materijalne donacije.
Donirati je moguće:

• Uplatom na žiro račun otvoren u Privrednoj banci Zagreb, broj: IBAN HR6923400091511555516
Poziv na broj: 14


Za uplate iz inozemstva SWIFT: PBZGHR2X
• Internetskim donacijama na www.hck.hr
• Donacijama putem poziva na telefonski broj 060 9011 (cijena poziva 6 kuna i 25 lipa, PDV je uključen)

Uz pomoć prikupljenih novčanih sredstava Hrvatski Crveni križ osigurat će za izbjeglice hranu, vodu, higijenske potrepštine te setove za prvu pomoć. Također, dio sredstava bit će utrošen za troškove distribucije humanitarne pomoći, kao i za aktivnosti interventnih timova koje će Hrvatski Crveni križ poslati na područja gdje se nalaze izbjeglice ako se za to pojavi potreba. Riječ je o timovima koji će pružati psihosocijalnu podršku izbjeglicama i pomagati u dijeljenju humanitarne pomoći.

Hrvatski Crveni križ prikuplja i materijalne donacije. Građani mogu donacije donijeti u najbliže društvo Hrvatskog Crvenog križa.

Točna lokacija na kojoj će se prikupljati pomoć u Gradu Zagrebu bit će objavljena tijekom dana.
Tvrtke koje žele donirati navedene proizvode, pozivamo da se jave na e-mail: redcross@hck.hr ili
prikupljanje-sredstava@hck.hr


Popis artikala koje prikuplja CK:
- Tost/dvopek
- Sir u listićima
- Riblje konzerve
- Pileće paštete
- Datulje/grožđice
- Dječja hrana – kašice u staklenkama i formule za miješanje s vodom
- Suhi keksi – mini pakiranje
- Mini sapun
- Maramice za dezinfekciju bez alkohola
- Gel za dezinfekciju bez alkohola
- Dječje pelene u različitim veličinama
- Higijenski ulošci


Hrvatski Crveni križ neće prikupljati niti distribuirati ništa osim gore navedenih artikala.

Molimo građane da zasad ne donose odjeću jer je ima dovoljno na zalihama.
Hrvatski Crveni križ unaprijed se zahvaljuje svima onima koji će odgovoriti na ovaj apel.

Osnovan krizni stožer za izbjeglice



Premijer je rekao da smo dokazali kako se znamo ponašati kao ljudi

“Tijekom noći je, prema informacijama koje imamo, u zemlju ušlo još oko 5000 ljudi, migranata, izbjeglica. Ovo je jedna humanitarna situacija, kriza, radimo sve što je u interesu hrvatske sigurnosti, to nam je na prvom mjestu, zatim humanosti, pravila, sve dok to budemo u stanju. Mi smo tranzit i ponašat ćemo se prema njima bolje nego neke druge države, ali naše mogućnosti su ograničene,” rekao je premijer Zoran Milanović na početku 253. sjednice Vlade.

14 rujna 2015

13 rujna 2015

SRAMOTA



Građani pojma nemaju kako se troši njihov novac

Vlada se ponaša kao pijani milijunaš, trubi na sve strane kako je uredila državu, a transparentnost proračuna niža je nego u - Bangladešu?!

Indeks otvorenosti proračuna za 2015. godinu za Hrvatsku iznosi 53 boda, što je osam bodova lošiji rezultat nego u prethodnom istraživanju i ukazuje kako je nužno poboljšati kvalitetu i dostupnost podataka o državnom proračunu, objavio je Institut za javne financije (IJF) prenoseći u četvrtak objavljeno izvješće neprofitne organizacije International Budget Partnership (IBP)

U osvrtu 'Otvorenost državnog proračuna - pogoršanje kvalitete i opsežnosti informacija o državnim prihodima i rashodima' Mihaela Bronić i Ivica Urban s IJF-a navode kako je indeks otvorenosti proračuna 2015. rezultat petog kruga IBP-ovog istraživanja (od 2006. se provodi svake dvije godine).

Indeks za 2015. izračunat je za 102 države na temelju podataka iz 2012. i 2014. godine, a računa se na temelju 109 pitanja iz upitnika kojim se istražuje objavljuje li državna vlast osam ključnih proračunskih dokumenata i koliko su opsežne informacije objavljene u tim dokumentima.

Indeks može iznositi od nula do sto bodova, a ove su godine najbolji rezultat postigli Novi Zeland (88 bodova), Švedska (87 bodova), Južna Afrika (86 bodova), Norveška (84 boda) i Sjedinjene Američke Države (81 bod), dok su najlošiji Katar i Saudijska Arabija (s nula bodova).

Prosječna vrijednost indeksa za 2015. iznosila je 45, što znači da je građanima analiziranih država u prosjeku dostupno samo 45 posto traženih informacija o državnim prihodima i rashodima u ključnim proračunskim dokumentima.


12 rujna 2015

ŠPARANJE ENERGIJE



LIJENI STE? NE BRINITE, TAKO I TREBA BITI Najnovija studija dokazuje da je lijenost ljudima urođena

Ljudi su biološki stvoreni da budi lijeni, sugerira kanadska studija koju prenosi BBC.

Kanadski znanstvenici zatražili su da devet dobrovoljaca stavi nožne proteze koje otežavaju hod njihovim uobičajenim tempom.

Za svega nekoliko minuta svaki je dobrovoljac pronašao način da prilagodi svoj standardni ritam hoda, koji se možda razvija i desetljećima, kako bi koristio manje energije.

Istraživači s fakulteta Simona Frasera kažu da podsvjesni živčani sustav, kad je prepušten sam sebi, usklađuje pokrete tako da se troši što manje energije. A to je, napisali su u članku u časopicu Current Biology, sasvim u skladu s tendencijom da se u zadatke uloži što je moguće manje truda.

"Ovdje smo pokazali psihološki temelj lijenosti", kaže vodeći autor studije Max Donelan. "Demonstrirali smo da čak i kod dobro uvježbanih pokreta, poput hoda, živčani sustav podsvjesno nagleda korištenje energije i kontinuirano usklađuje pokrete u stalnoj zadaći da se prođe što 'jeftinije'", naglasio je.

Kad ljudi krenu na trčanje, kažu znanstvenici, njihov mozak u pozadini treba naporno raditi kako bi nadvladao podsvijest. "To je loša vijest za one koji vole puno jesti", rekao je Donelan.


10 rujna 2015

Znanstvenik



Ljudi ne bi trebali raditi prije deset sati ujutro

Da bi bili produktivni i manje skloni alkoholu, radnici na posao ne bi trebali dolaziti prije 10, a studenti na nastavu prije 11 sati, upozoravaju znanstvenici

Forsiranje radnika mlađih od 55 godina da dolaze na posao prije deset sati je kontraproduktivno. Radnici su umorni, imunitet im je slabiji te su skloniji bolestima i pod većim su stresom. To vodi slabijoj memoriji i manjku pažnje, a može završiti alkoholizmom ili uzimanjem droga, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Oxford.

- Njihova tijela su iscrpljena zbog neispavanosti, a to itekako utječe na produktivnost. Nakon 55 godine ljudi trebaju manje sna, ali do tad bi trebali s poslom počinjati u deset sati da bi bili puni radnog elana i produktivnosti. Radni dan kasnije bi trebao počinjati i učenicima te studentima. Starija djeca u školu ne bi trebala prije 11 sati - objašnjava dr. Paul Kelly, znanstveni suradnik na Oxfordu.

Studije pokazuju da se prosječan školarac u dobi od deset godina ne može kvalitetno usredotočiti na nastavu prije 8.30, a srednjoškolci stari 16 godina prije 10 sati. Za studente je najbolje vrijeme za nastavu i učenje nakon 11 sati. Tada bi bolje učili i bilo bi manje problema u njihovom ponašanju jer bi bili odmorniji, piše Daily Mail.

- Živimo u neispavanom društvu. Ne možemo promijeniti naš 24-satni bioritam. Ne možemo jednostavno naučiti ustajati u određeno vrijeme. Naše tijelo živi u harmoniji sa suncem, nedostatak sna je mučenje, a to rade i u bolnicama. Društvo bi moralo uskladiti početak posla i škola s prirodnim ljudskim satom jer ovako kod radnika, učenika i studenata dolazi do zdravstvenih i psihičkih problema - dodaje znanstvenik.


09 rujna 2015

INVAZIVNA VRSTA



U OSIJEKU NAŠLI LEGLO AZIJSKOG TIGRASTOG KOMARCA

Iznimno je prilagodljiv i invazivan, a prenosi smrtonosne zaraze

Nakon obližnjeg Čepina u kojem je njegova pojava zbilježene prošle godine, pa ponovno prije desetak dana, leglo azijskog tigrastog komarca pronađeno je i u Osijeku. Konkretno, u prigradskom naselju Brijest neposredno uz Centralno groblje. S Odjela za biologiju osječkog Sveučilišta, čiji je tim entomologa i pronašao ovu invazivnu vrstu, izvijestili su kako su „poduzete sve radnje vezane uz dezinsekciju komaraca koja će uslijediti u narednom razdoblju.“

Kao što je poznato riječ je o komarcu koji je prenositelj zaraznih bolesti poput vrućice Zapadnog Nila, Dengue vrućice i Chikununya vrućice, a koje u nekim slučajevima mogu biti i opasne po život, no stručnjaci ističu da nema mjesta panici. Porijeklo mu je inače u jugoistočnoj Aziji, a na europski kontinent najčešće dođe transportom jajašaca u rabljenim automobilskim gumama, dok se daljnje širenje pripisuje njegovim iznimno prilagodljivim karakteristikama sa sposobnošću prezimljavanja i na temperaturama do -10°C.

„Kako je riječ o vrsti od velikog javnozdravstvenog značenja najvažnije je brzo reagirati i provesti pravovremene akcije suzbijanja ove vrste komaraca vrste na infestiranom području. Sanacija legala i redukcija odraslih jedinki tigrastog komarca iz okoliša prvi je korak,“ istaknuli su na Odjelu za biologiju s kojeg su pozvali i građane da budu odgovorni i da svoj okoliš održavaju čistim, jer tako mogu uvelike doprinijeti sprečavanju širenja tigrastog komarca.

Tako je primjerice potrebno najmanje jednom tjedno posude s vodom i/ili mijenjati vodu u vazama s cvijećem, staklenkama, posudama, kantama, bačvama i sličnim predmetima, staviti mreže na ventilacijske otvore i poboljšati zatvaranje šahtova septičkih jama, vaze s cvijećem na grobljima ispuniti vlažnim pijeskom kako se u njima ne bi nakupljala voda, a one koje se ne koriste okrenuti prema dolje...


07 rujna 2015

VELIKO ODOBRAVANJE



VLADA OBJAVILA NA FACEBOOKU 'Od jeseni legalizacija kanabisa u medicinske svrhe ' u 20 sati dobila 5000 lajkova

Od jeseni legalizacija kanabisa u medicini”. Ta je objava na službenom Vladinu profilu na Facebooku u samo 20 sati otkad je objavljena, dobila gotovo 5000 lajkova, a natpis s tom porukom u zelenom kvadratu s listovima marihuane podijelilo je nešto manje od 500 ljudi.

Broj lajkova zabilježili smo jučer oko 17.40 sati, ali prema nekim predviđanjima, objava bi mogla postati i rekordna po broju lajkova.

No, zasad ipak nije i najpopularnija. Na prvome mjestu najlajkanijih objava je ona iz ožujka kada je Vlada obavijestila građane da “i psihičko nasilje u obitelji postaje kazneno djelo”. Ta je objava dobila 7405 lajkova. Na drugome mjestu po popularnosti je fotografija zahvale vatrogascima koji su gasili vatru na Pelješcu i Korčuli, a snimili su je sami zagrebački vatrogasci. Fotografija koja prikazuje kratki predah iscrpljenih heroja iz srpnja zaradila je 6740 lajkova.

Na trećem je mjestu galerija fotografija vojnog mimohoda u povodu 20. obljetnice Oluje s 5187 lajkova, a na četvrtome objava o kanabisu. Facebook korisnicima svidjela se i Vladina odluka iz studenoga prošle godine da povećaju naknadu za stručno osposobljavanje s 1600 na 2400 kuna, a s 4505 lajkova našla se na petome mjestu. Ovoj top-listi približila se i objava o pomoći izbjeglicama iz Sirije, koja je skupila oko 3500 lajkova, kao i ona o puštanju u promet novog Končareva vlaka koja je osvojila 3390 lajkova.


Genijalno



Genijalni potez tate iz Šibenika

Tata je odlučio biti uz svoju kćer na njezin prvi dan škole pa je zatvorio vrata trgovine.

'Trenutno smo zatvoreni jer je prvi dan škole, a to nisam mogao propustiti', natpis je koji je u ponedjeljak osvanuo na vratima jedne šibenske trgovine.

Napisao ga je šibenski dizajner i trgovac Danijel Hrg jer je njegova kći Dorotea danas krenula u prvi razred osnovne škole.
'Naravno da sam je morao ispratiti u školu. Nisam htio da ona ide s mamom dok sam ja sam u studiju. Dorotea se inače jako veseli školi i mogu reći da se super snašla', rekao je simpatični tata za ŠibenikIN. 




05 rujna 2015

BRAVO



Pravobraniteljica za djecu raspalila po vjeronauku u školama

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić uputila je u petak poruku javnosti u povodu početka nove školske godine.

U poruci se poziva sve roditelje, učitelje i druge odrasle osobe koji sudjeluju u životu djece da ih podrže u nastojanju da ponovno uhvate korak s brojnim školskim obvezama, a sve vozače da se s posebnom pažnjom odnose prema najmlađim sudionicima u prometu.

"Prvašićima moramo pružiti najviše pažnje pa pozivam roditelje i djeci bliske osobe da im se što više posvete prvih dana škole. Učitelje i sve školske zaposlenike pozivam da im pomognu upoznati svoja prava i nove odgovornosti koje su stekli polaskom u školu, da budu strpljivi i s onim najsporijima, te da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se svako dijete u školi osjećalo dobrodošlo, prihvaćeno i sigurno", kaže u pismu dječja pravobraniteljica.

Pravobraniteljica je također Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) uputila preporuke o zaštiti prava i interesa djece u odgojno-obrazovnim ustanovama. Riječ je o ukupno dvadeset preporuka, prijedloga i stajališta koji se odnose na veliki broj područja te objedinjuju problematiku najčešćih pritužbi na kršenja prava djece u odgojno-obrazovnome sustavu.

U njima se navodi da je nužno osigurati kontinuirani rad i sustavno (su)financiranje pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju, te da se nastavnici trebaju dodatno educirati za prepoznavanje njihovih potreba, kao i za rad s djecom s problemima u ponašanju.

Činjenice




Deset činjenica koje dokazuju da ste Hrvat

Ekipa sa stranice Slavorum odlučila je svijetu objasniti što znači biti Hrvat:

1. Tvoji Baba i Dida za doručak popiju čašicu rakije

2. Tata inzistira da sam izvana doneseš šibu i onda će te on izmlatiti

3. Tvoji roditelji inzistiraju da ćeš biti nitko u životu ako ne završiš fakultet

4. Tvoja majka pere suđe prije nego što ga stavi u perilicu za suđe

5. Vegetarijanstvo je koncept koji tvoji roditelji ne razumiju

6. Živiš s roditeljima dok se ne vjenčaš

7. Svaki put kad se razboliš mama misli da je to zato što nisi dovoljno jeo

8. Baba i Dida nose barem tri sloja odjeće bez obzira na godišnja doba

9. Kad je uzrujan, nije neobično da te tata pošalje "u pizdu materinu" (*uz ovo ide i komentar: bolje da ne prevodimo)

10. Smijete na godišnji samo u svoju zemlju, što i nije tako loše", piše Slavorum.


03 rujna 2015

STRAVIČNI PRIZOR



NAJVEĆA KRIZA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA Europski premijeri zgroženi fotografijom mrtvog dječaka: 'Ne smijemo više dopustiti ISIS-u da kontrolira Siriju. To je glavni problem'

02 rujna 2015

Mrzovoljni Hrvati



Rijetko se smijemo i imamo malo emocija

Prema negativnim emocijama Hrvati su 'jači' od europskog prosjeka, a pozitivnih emocija imaju malo pa se malo i smiju, pokazuju rezultati Gallupovog istraživanja

Prema posljednjem Gallupovom istraživanju o emocijama, Hrvati su se našli s negativne strane spektra. Mrzovoljni Hrvati prema negativnim emocijama su 'jači' od europskog prosjeka, a pozitivnih emocija imaju malo pa se malo i smiju, piše Eclectica.

Ispitanici su odgovarali na pitanja poput - 'Jeste li se jučer puno smijali?', 'Jeste li se jučer odmorili', 'Jesu li se jučer prema vama odnosili s poštovanjem?' i 'Jeste li jučer naučili nešto novo ili zanimljivo?', 'Jeste li jučer osjetili ove emocije? (užitak, fizička bol, briga, tuga, stres, ljutnja)'.

Manje emocije od nas imaju države koje su bile u sovjetskom bloku, a od nas su bolje i Poljska, Slovačka, Latvija i Estonija.

Zemlje s najviše emocija, i to pozitivnih, su latinoameričke zemlje