.

.

Još malo vrućina ovoga tjedna, a potom kraj ljetnih toplina?



28 prosinca 2016

LIJEČNICI UPOZORAVAJU



''Ne gomilajte zalihe lijekova, to je potpuno besmisleno!''

Kad je o potrošnji lijekova riječ Hrvati kao da ne pitaju za cijenu! Skloni su pretjeranom uzimanju lijekova pa ni ne čudi što je svake godine sve veća potrošnja. Liječnici upozoravaju da je gomilanje zaliha lijekova u domovima nepotrebno. Lijekove treba uzimati tek kada liječnik propiše terapiju.

S receptom ili bez - kupnja lijekova je u porastu, a s time i potrošnja. "Definitivno možemo reći da je potrošnja lijekova u Hrvatskoj u porastu. Pogotovo u ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme kada se pacijenti žele opskrbiti sa svojom kroničnom terapijom da im se ne dogodi da su tijekom praznika bez lijekova'', kaže Tena Tarade, mag.pharm, Gradske ljekarne Zagreb.

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove, Hrvati najviše troše lijekove za srce, živce i želudac. Ukupno je u 2015. na lijekove potrošeno više od 5 milijardi kuna.

2015. potrošili smo 2,68 posto više lijekova, nego godinu prije, te 5,2 posto više novca.

Liječnici upozoravaju kako građani lijekove troše i onda kada ne bi trebali. "One famozne kućne apoteke kada naši ljudi vole imati određene rezerve nekih lijekova. Samostalno mijenjanje ili uvođenje terapije je potpuno pogrešno. Spremanje zaliha određenog lijeka je besmisleno", kaže Milan Mazalin, obiteljski liječnik.

Liječnici upozoravaju - lijekove treba uzimati samo kada je to potrebno i uz nadzor liječnika koji terapiju i propisuje.


22 prosinca 2016

Božićnice



Kolike božićnice su isplaćene u velikim domaćim tvrtkama

Istraživanje portala Moj Posao provedeno početkom ovog mjeseca pokazalo je da 60 posto zaposlenih Hrvata očekuje božićnicu, što je pet posto više nego što se očekivalo prošle godine.
Tportal je istražio s koliko su novca su dmaće kompanije razveselile radnike. Ispada da je prosječna božićnica u takvim tvrtkama oko 1.500 kuna, no poslodavci to podebljavaju raznim poklonima i dodacima.

Adris Grupa
Sve tvrtke u sastavu Adris Grupe isplatile su božićnicu. Zaposlenici Adrisa i Abilije dobili su po 1.500 kuna neto i prigodni poklon u vrijednosti od 400 kuna, ali i poklon za dijete do 15 godina u iznosu od 600 kuna.

Podravka
Podravka u skladu s odredbama kolektivnog ugovora Grupe Podravka svake godine radnicima isplaćuje božićnicu. Ove godine ukupna vrijednost božićnice iznosi 1.500 kuna. Od ukupnog iznosa, 750 kuna isplaćeno je u prosincu s plaćom za studeni, a preostali dio radnici su dobili u obliku poklona u naravi.

Osim toga, Podravka redovito radnicima isplaćuje poklon u naravi u iznosu od 400 kuna prigodom uskrsnih blagdana te regres od 100 kuna po danu godišnjeg odmora.

Agrokor
Kompanije iz sastava koncerna Agrokor Ivice Todorića ove godine će u skladu s kolektivnim ugovorom svojim radnicima podijeliti 60 milijuna kuna.

Ericsson Nikola Tesla
U sustav ove tvrtke nije ugrađena isplata božićnice, ali u Ericssonu se krajem svake godine, ovisno o procjeni godišnjih rezultata te na temelju uprave tvrtke, radnicima isplaćuje predujam godišnje nagrade. Taj je iznos jednak za sve zaposlenike, no u Ericssonu ga ne otkrivaju, ali dodaju kako zaposlenike nagrađuju i bonom od 400 kuna za kupnju u jednom trgovačkom lancu.

Hrvatski Telekom
Hrvatski Telekom i ove je godine svoje zaposlenike obradovao božićnicom od 1.250 kuna. Tradicionalno je organiziran i Božić za klince, druženje djece zaposlenika uz kino i kokice, a isplaćeno je i 600 kuna za prigodni poklon svakom djetetu do 15. godine života.

Kolika će božićnnica biti u još nekim domaćim tvrtkama pročitajte OVDJE.

19 prosinca 2016

GROZNO



Zašto je uvozna hrana jeftinija od domaće

Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar, stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu i gostujući predavač na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj u intervjuu za Večernji list otkrio je zašto je uvoz tako viso

Komentiravši uporabu pesticida, Znaor je rekao da su hrvatski proizvođači sve do prije godinu - dvije mogli kupovati pesticida koliko su mogli i primjenjivati ih bez ikakva znanja. " Danas oni koji ih upotrebljavaju u komercijalne svrhe moraju položiti nekakav ispit, ali on uopće nije dovoljno rigorozan da bi većina poljoprivrednika shvatila dubinu problema. Pesticidima se previše vjeruje i nikad se ne razmišlja unaprijed o nekim preventivnim mjerama koje bi smanjile njihovu uporabu", rekao je Znaor za Večernji list.

Objasnio je i zašto je uvozna hrana jeftinija od domaće. "Gospodarstva su nam mala i rascjepkana i zakonom o nasljeđivanju sve se više cjepkaju, a tako ne mogu biti konkurentna velikoj proizvodnji. S druge strane, proizvođači u razvijenim zemljama su učinkovitiji. Dok kod nas većina poljoprivrednika nerazumno baca pesticide i mineralna gnojiva uokolo, bez ikakve preporuke, po vlastitom filingu, vani je tako da onaj tko zna gleda trebaju li uopće i kako će baciti 100 nečega, a da mu to donese 200 nečega drugoga. Mit je kako drugi imaju veće potpore. Hrvatska po hektaru ima veće potpore od prosjeka EU. K tome, malo ljudi zna da i drugi europski poljoprivrednici posluju s gubitkom. Ovih je dana jako puno povika o uvoznom mesu. Danska je među najjačim uzgajivačima svinja u Europi. Ima oko 40.000 poljoprivrednika, a mi 100 tisuća aktivnih. Po broju stanovnika tu smo negdje, oni imaju 5,5 milijuna, no dug danskih poljoprivrednika iznosi oko 50 milijardi eura, svaki u prosjeku 1,2 milijuna, a kako ih banke stišću, primorani su meso prodavati ispod proizvodne cijene samo da bi mogli otplatiti sljedeću ratu bankama. Njih 40 tisuća dužno je koliko cijela danska država. A i tamo poljoprivrednik dobiva 10-15% cijene koju potrošač plaća na policama, dok ostatak beru prerađivači i trgovci, kao i u Hrvatskoj", rekao je Znaor.

14 prosinca 2016

Skandal dana u Hrvatskoj!?



Crvene petokrake okružile predsjednicu države
Nekoliko "simbola totalitarnog sustava" iznenada je jučer zaskočilo predsjednicu Republike Hrvatske u službenom posjetu Varaždinu. Kamere su zabilježile onaj inkriminirajući trenutak kada su se iznad glave Kolinde Grabar Kitarović prijeteći nadvile crvene petokrake.

Doduše, bile su to obične zvjezdice s okićenog božićnog drvca, ali i one su bile dovoljne da izazove paniku po društvenim mrežama i izlože predsjednicu države sramoćenju i podsmijehu.

Više na http://www.24sata.hr/kolumne/skandal-crvene-petokrake-okruzile-predsjednicu-drzave-503301


13 prosinca 2016

Ured naručio četiri tone lososa



Predsjednicu zbunilo pitanje

Predsjednici Kolindi Grabar Kitarović u Varaždinu je postavljeno pitanje zašto je njezin Ured naručio četiri tone ribe, no predsjednica očito nije znala o čemu se radi. Pogledajte...


Nakon što je otvorila privremeni ured u Varaždinu, predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović zbunilo je pitanje novinarke N1 o javnoj nabavi ribe za Ured predsjednice. Naime, postavljeno joj je pitanje zašto je njezin Ured naručio četiri tone ribe, no predsjednica očito nije znala o čemu se radi. 
- Oprostite, čiji ured? - pitala je predsjednica, na što joj je novinarka rekla Ured predsjednice. 
- ... je naručio četiri tone ribe?! - zbunjena je predsjednica.

Novinarka: Da, lososa.

Predsjednica: Lososa?

Tada je jedan od pomoćnika predsjednice pokušao 'spasiti' stvar objašnjavajući javnu nabavu.
- Dobro, odgovorit će vam Ured. Mislim, pitanjima javne nabave u Uredu stvarno se ne bavim -  kazala je na kraju predsjednica.

Inače, prema podacima objavljenim u Narodnim novinama natječaj za nabavu gotovo četiri tone ribe za restoran Ureda predsjednice pao je već dva puta jer jedini ponuditelj, tvrtka Ugoru, ne može udovoljiti uvjetima natječaja. 

Ured predsjednice o četiri tone ribe: To je okvirna količina za dvije godine

Nakon toga, za N1 se o svemu oglasio i Ured predsjednice. 

- Sukladno Zakonu o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj: 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) u Elektroničkom oglasniku javne nabave objavljen je poziv na nadmetanje za nabavu i isporuku namirnica za potrebe restorana u Uredu predsjednice Republike Hrvatske. 

Ured predsjednice Republike Hrvatske pokrenuo je otvoreni postupak javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma za razdoblje od 2 (dvije) godine. 

Vezano na Vaš upit o količini od četiri tone ribe navedenoj u troškovniku, radi se o okvirnoj količini za razdoblje od dvije godine. U dokumentaciji za nadmetanje navedeno je da je količina predmeta nabave iz pojedinačnih ugovora na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma ovisna o potrebama Naručitelja, te se Ured ne obvezuje na realizaciju svih količina iz pojedinačnih ugovora. Troškovnik predviđa široku paletu mogućih potreba za pojedinim namjernicama koje se mogu pojaviti. 

Potrošnja ribe, kao i ostalih namirnica, ovisi o programima i aktivnostima koji se odvijaju u Uredu predsjednice Republike Hrvatske, tj. o broju državnih posjeta, prijema, organizacija summita i ostalih protokolarnih događanja, te obroka koji se spravljaju u restoranu Ureda predsjednice Republike Hrvatske. 

Prilikom sastavljanja Troškovnika za nabavu ribe vodilo se računa o raznolikosti i dostupnosti pojedinih vrsta tijekom cijele godine, te o količinama predviđenim u svrhu realizacije zahtjevnijih protokolarnih menija - stoji u odgovoru Ureda predsjednice N1 televiziji.


BLOKIRANI



330.000 hrvatskih obitelji zauvijek je zarobljeno u prezaduženosti i siromaštvu

Ističu kako pojam povrede ljudskih prava "nije ništa drugo nego uljepšani izraz za najteže zločine koje država vrši nad građaninom"
Iz udruge Blokirani u subotu su, u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca, upozorili kako se u u Hrvatskoj sustavno krši niz ljudskih,  političkih, socijalnih, pravnih te ekonomskih prava, a posebno se to negativno odražava "na život prezaduženih i osiromašenih 330.000 hrvatskih obitelji te 30.000 blokiranih privrednih subjekata".

"Činjenica jest da se u Hrvatskoj - uzročno posljedičnim vezama dvojbenih, nepotpunih, nepreciznih te štetnih odredbi zakona na poslovanje privrednih subjekata te na život i aktivnost građana, osobito na život prezaduženih i osiromašenih 330 000 blokiranih obitelji te 30 000 blokiranih privrednih subjekata - sustavno krši niz ljudskih, političkih, socijalnih, pravnih te ekonomskih prava ljudi Republike Hrvatske", navode Blokirani.

Ističu kako pojam povrede ljudskih prava "nije ništa drugo nego uljepšani izraz za najteže zločine koje država vrši nad građaninom".

"Povrede ljudskih prava, kao zločini koji se vrše po nalogu, s odobrenjem, odnosno trpljenjem, ili pod zaštitom vlade, ugrožavaju u najvećoj mjeri unutarnji, kao i vanjski mir svake države", kažu u otvorenom pismu.

10 prosinca 2016

Papa



Današnja Europa nema lidera koji gledaju u budućnost
Franjo smatra da su francuski političar Robert Schuman, talijanski Alcide De Gasperi i njemački političar Konrad Adenauer "istinski" radili na europskome jedinstvu

U Europi danas nema lidera koji gledaju u budućnost, smatra papa Franjo, koji je u intervjuu za belgijski katolički tjednik u srijedu pohvalno govorio o poslijeratnoj generaciji političara koja je postavila temelje Europskoj uniji.  

Franjo smatra da su francuski političar Robert Schuman, talijanski Alcide De Gasperi i njemački političar Konrad Adenauer "istinski" radili na europskome jedinstvu, videći u njemu način koji će omogućiti da "više nikad ne bude rata". To je kazao za belgijski katolički tjednik Tertio koji je prenio Vatikan.

"No nakon njih... danas više nema lidera, a Europa treba lidere, one koji gledaju u budućnost", smatra Sveti Otac. 

Franjo je te izjave dao u vrijeme kada u Europi jačaju stranke protiv političkog establišmenta, gospodarski rast je slab, a rastu podjele među državama članicama o tome kako se nositi s rekordnim priljevom izbjeglica i migranata. 

Rođen u Argentini u obitelji talijanskih doseljenika, Franjo je prvi neeuropski papa u 13 stoljeća. Često je pozivao Europu da odbaci kapitalističku neumjerenost, da vodi računa o migrantima i doseljenicima i ublaži nezaposlenost mladih. 

U intervjuu za belgijski tjednik Papa je ponovio da je zabrinut jer smatra kako se "djelomičan treći svjetski rat već događa" u sukobima u Ukrajini, na Bliskom istoku, Africi te u Jemenu. 


06 prosinca 2016

NOVA OBVEZA U PRIPREMI



NOVI UDAR NA HRVATSKE POTROŠAČE Trgovci će kupcima uskoro morati naplaćivati i one najtanje, jednokratne vrećice za voće, povrće i meso?

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u svom prijedlogu Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine, o kojem je u petak završena javna rasprava, navodi kako je "potrebno uvesti obveznu naplatu za lagane plastične vrećice za nošenje", ali i sve prodavatelje obavezati da na mjestu prodaje plastičnih vrećica informiraju potrošače o utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica na okoliš, piše Novi list.

Takve bi obavijesti, navodi se, trebale stajati i na mjestima gdje potrošači sami uzimaju plastične vrećice za voće i povrće, piše Novi list.

U Novom listu iz Ministarstva nisu dobili odgovor na pitanje na koje se točno vrećice odnosi uvođenje obavezne naplate, pogotovo jer većina dućana već naplaćuje sve vrećice, osim onih najtanjih, za zamatanje voća i povrća odnosno mesa. Ustaljena praksa sada će vjerojatno biti unesena i u zakon, kao obaveza za sve.

Hrvatska mora smanjiti broj vrećica u upotrebi zbog direktive EU donesene u travnju prošle godine, koja nas obvezuje da do 2019. godine trošimo najviše 90 vrećica po stanovniku, a do kraja 2025. najviše 40. Pritom se misli na vrećice debljine od 15 do 50 mikrona, a to nisu one najtanje, za voće i povrće. Kako će države članice ograničiti upotrebu vrećica, ovisi o njima, no to je moguće učiniti ili zabranom upotrebe ili njihovom naplatom.

Od 2008. godine njihova upotreba smanjila se za čak 60 posto, no činjenica je da se besplatne – najtanje, jednokratne vrećice za voće i povrće, najviše i koriste. Te vrećice, tanje od 15 mikrona, EU je izuzeo iz direktive donesene u travnju prošle godine, smatrajući da bi njihova manja upotreba mogla dovesti do ugrožavanja sigurnosti hrane.

Prosječni hrvatski potrošač godišnje upotrijebi 150 debljih, višekratnih vrećica, ali još oko 250 onih najtanjih, dakle ukupno oko 400 vrećica.


03 prosinca 2016

Sve će poskupjeti



Jeftinije će jedino biti umrijeti…

Nevladini aktivisti jučer su ispred Sabora dočekali zastupnike s velikim likom Superhika, antijunaka koji je otimao siromašnima da bi dao bogatima.

Iako su i Vlada i ministar financija Zdravko Marić uporno ponavljali da ne uzimaju ništa siromašnima, a da reformom rasterećuju plaće, činjenica je da će srednji sloj od Nove godine više izgubiti nego dobiti. Oni s najnižim plaćama neće osjetiti promjenu. Prosječna plaća od 5600 kuna za samca će porasti od 40 do 100 kuna. Osoba u Zagrebu na koju je prijavljeno dvoje djece osjetit će povećanje plaće oko 200 kuna. Tek oni s plaćama iznad 15.000 kuna osjetit će povećanje od tisuću i više kuna.

Izgledno je da će poskupiti svaka vožnja autocestom, a zbog rasta PDV-a ugostiteljima očekuje se poskupljenje kave u kafićima od kunu do dvije, soka i piva 2-3 kune, a primjerice obične pizze od pet do deset kuna.

Kupnja novog automobila od iduće godine bit će još veći luksuz. Zbog novog sustava poreza poskupjet će svi automobili, od najjeftinijih do najskupljih. Automobil do 100.000 kuna će poskupjeti od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna zbog novog obračuna, ovisno o ekološkim karakteristikama. Najskuplja i najsnažnija vozila trebala bi poskupiti nekoliko desetaka tisuća kuna.

Za vozače tu nije kraj loših vijesti. Može se očekivati rast cijena svih goriva jer su bogati arapski proizvođači odlučili smanjiti količine koje crpe kako bi rasla cijena nafte. Rast cijene nafte osjetit ćemo i na poskupljenju goriva.

Pušači će već na početku godine kutiju cigareta plaćati oko kunu više, a do kraja 2017. od dvije do tri kune više. Čak i oni koji koriste elektroničke cigarete plaćat će više. Poskupjet će i šećer.

Oni koji kupuju prvu nekretninu više neće biti oslobođeni sadašnjih pet posto poreza na promet nekretnine. Doduše, Vlada je smanjila od Nove godina taj porez na četiri posto za sve, a za 1500 sretnika bit će osigurane i subvencije za kupnju prvog stana. Vlada je planirala oporezovati i nasljeđivanje mirovina iz II. stupa nakon smrti zaposlenika, ali su se jučer, na telefonskoj sjednici, ipak u zadnji tren predomislili i odustali od tog poteza, pišu 24 sata.


01 prosinca 2016

FOTO moja šetnja Varaždinom 1.12.2016.

Svaki stanovnik EU godišnje baci 173 kilograma hrane



"Podaci za Hrvatsku su zabrinjavajući"

Europa osim rješenja migrantske krize traži i rješenje koje bi zaustavilo bacanje hrane što je u Europskoj uniji ozbiljan problem.
Na godinu se baci 88 milijuna tona hrane ili 173 kilograma po stanovniku. Vrijednost bačene hrane je 143 milijarde eura.

Najviše se hrana baca u kućanstvu: 47 milijuna tona, i to je 53% od sve bačene hrane.
125 milijuna ljudi u Europi na pragu je siromaštva.

U Bruxellesu je konferenciju na ovu temu pratio Vjekoslav Đaić koji je u Dnevniku Nove TV razgovarao s Biljanom Borzan, izvjestiteljicom Europskog parlamenta za hranu.

Koliko će parlamentu trebati da donese neki prvi akcijski plan?
Ovo izvješće bi trebalo biti izglasano do ljeta na plenarnoj sjednici, a u svakom slučaju na Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane u četvrtom mjesecu. Za europske prilike to je poprilično brzo.

Koja je zemlja to najbolje riješila, a moglo bi funkcionirati kod nas?
Hrvatska je jedna od rijetkih zemlji koja nema banke hrane koje su posrednik između donatora i osoba u potrebi. One na sebe preuzimaju odgovornost da ta hrana bude ispravna i zdrava. Dobar primjer je Slovenija koja je napravila koordinaciju različitih ministarstava unutar Vlade koja se bave ovom problematikom. I naša ministarstva bi se trebala dogovoriti da pokrenemo nešto jer su podaci o bacanju hrane zabrinjavajući.

Kako ćete povezati sve elemente, od proizvođača do kućanstva, koja najviše bacaju hrane?
Trenutno 52 propisa reguliraju ovu tematiku. Nemoguće je napraviti jedinstveni akt koji će obuhvatiti baš sve. Dio je u ingerenciji država članica tako da ne možemo baš sve riješiti s europskog nivoa. Možemo riješiti stvari vezane uz otpad i okoliš, ali socijalne mjere su u ingerenciji država članica. Treba vidjeti postojeće propise i kako ih doraditi.

Ovo je humanitarno pitanje, a mi imamo i problem zdravstveno neispravne hrane. Je li Hrvatska, uvjetno rečeno, postala skladište loše hrane koja dolazi iz ostatka EU?
Moramo razlikovati kvalitetu i sigurnost hrane. O kvaliteti bi se moglo raspravljati jer tu pretpostavljamo da ima određenih razlika. Što se sigurnosti tiče, tu nema razlika, incidenti se događaju svugdje. Svaka država može pooštriti propise i povećati broj inspekcija.


30 studenoga 2016

WTF?!



Hrvati su netrpeljivi prema drugim narodima?

Hrvatska je zemlja koja u posjedu ima relevantni zakonodavni okvir koji regulira područje diskriminacije, međutim kao i drugdje, i kod nas ima dosta pojava diskriminacije, prvenstveno na etničkoj osnovi

Dvodnevnu konferenciju "Dobre prakse prikupljanje podataka o (ne)jednakosti" organizirao je Centar za mirovne studije (CMS) u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade i Institutom za ljudska prava Ludwig Boltzmann, a njome se želi potaknuti rasprava o perspektivama poboljšanja prikupljanja podataka u području suzbijanja diskriminacije i zaštite ljudskih prava, koje bi u budućnosti mogle rezultirati i kvalitetnijim javnim politikama u ovome području.

Cilj konferencije je okupiti relevantne aktere koji sudjeluju u donošenju i provedbi javnih politika suzbijanja diskriminacije i koji u svom radu prikupljaju podatke o (ne)jednakosti - predstavnike institucija na nacionalnoj i lokalnoj razini, akademske zajednice, sindikata i organizacija civilnog društva.

"Hrvatska je zemlja koja u posjedu ima relevantni zakonodavni okvir koji regulira područje diskriminacije. Međutim, kao i drugdje, i kod nas ima dosta pojava diskriminacije. Na europskom nivou uglavnom se radi o diskriminaciji po spolnoj osnovi. Kada je riječ o Hrvatskoj, to je prvenstveno diskriminacija po etničkoj osnovi", kazao je ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH Branko Sočanec.
Naglasio je da je mjerenje nejednakosti veoma bitno kako bi se moglo kreirati nacionalne politike koje bi se borile protiv raznoraznih oblika diskriminacije i omogućile stvaranje boljih uvjeta za određene skupine koje su uglavnom nositelji tog problema.

26 studenoga 2016

'Lijepa' procjena



Hrvati će za Božić potrošiti 12 milijardi kn!

To je povećanje za pola milijarde kuna nego prošle godine u isto vrijeme. Najviše će se, kao i obično, prodavati igračke, potom odjeća i obuća, na trećem mjestu je bijela tehnika

Maloprodajni promet mogao bi porasti za najmanje 3,2 posto u odnosu na prošlu godinu. Za to je zaslužan optimizam potrošača nakon rasta prosječnih plaća.


Najudarnije vrijeme prosinačke kupovine već je tradicionalno vikend prije Božića, odnosno od 19. do 24. prosinca. Procjene Hrvatske gospodarske komore su da će potrošnja u prosincu 2016. godine biti nešto veća od 12 milijardi kuna, a to je povećanje za pola milijarde kuna nego prošle godine u isto vrijeme.

- Najviše će se, kao i obično, prodavati igračke, potom odjeća i obuća, na trećem mjestu je bijela tehnika, a na četvrtom su hrana i piće - rekla je Tomislava Ravlić, pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pozvala je građane na kupovinu domaćih proizvoda kako bi poduprli hrvatsko gospodarstvo u skladu s europskim trendovima gdje je sve prisutnija kupnja istih. 

- Prema saznanjima Komore, gotovo 80 posto građana spremno je izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za uvoznim proizvodima - istaknula je Ravlić. Vjeruje da će potrošnja rasti unatoč situaciji sa salmonelom.
- Kupci će pronaći zamjenu za one proizvode koji su proglašeni zdravstveno neispravnima - dodala je Ravlić.

Švicarska banka Credit Suisse i ove je godine objavila ljestvicu najbogatijih država na svijetu. Hrvati tako s 22.303 dolara po odrasloj osobi imaju dvostruko manje od svjetskog prosjeka, ali su triput bogatiji od Srbije. Ispred Hrvatske je pak Slovenija s 57.376 dolara po osobi.
     

22 studenoga 2016

A možemo proizvesti hrane za 18 milijuna ljudi



Uvozimo šarane iz Vijetnama, med i češnjak iz Kine, povrće iz Egipta...

Osječko-baranjski dožupan i stručnjak za poljoprivredu Željko Kraljičak navodi neke nevjerojatne podatke da Hrvatska uvozi filete šarana iz Vijetnama, zamrznutu ribu iz Skandinavije, vina iz Južnoafričke Republike, med, grah i češnjak iz Kine...
Stručnjak za tržište hrane Stipan Bilić kazao je za Glas Slavonije da Hrvatska može proizvesti hrane za 18 milijuna potrošača, ali da je naš sustav napravljen tako da više pogoduje uvozu nego prodaji domaćih proizvoda. 

– Otvorili smo tržište prema EU i vjerojatno je hrvatsko tržište, u odnosu na sve zemlje članice, najotvorenije za proizvode Unije – upozorava Bilić. 

Osječko-baranjski dožupan i stručnjak za poljoprivredu Željko Kraljičak navodi neke nevjerojatne podatke da Hrvatska uvozi filete šarana iz Vijetnama, zamrznutu ribu iz Skandinavije, vina iz Južnoafričke Republike, med, grah i češnjak iz Kine, začine iz Egipta, mlijeko iz drugih zemalja EU, a svinjetinu iz Danske i Nizozemske. 

Uvozimo čak i suhe šljive, i to iz SAD-a, povrće iz Španjolske, Egipta, Grčke, Italije, čak i slamu iz Mađarske.

>>Staro meso željeli vratiti u trgovine, sve će biti uništeno
>>Hrana koje se uvozi iz EU ne prolazi gotovo nikakvu sanitarnu kontrolu


20 studenoga 2016

Tamo gdje se i pingvini smrzavaju



5 užasno hladnih mjesta za život

Prosječna temperatura u Verkhoyansku u siječnju iznosi 45 stupnjeva ispod ništice, a najhladnija temperatura ikad je izmjerena 1892., kad je živa pokazivala -67,7!

Trenutno u Lijepoj Našoj čekate da prava zima pokuca na vrata i maštate o bijegu u toplije krajeve? Nakon ovog članka ćete vjerojatno spoznati koliko ste sretni što ne živite u nekom od sljedećih mjesta na kugli zemaljskoj…

Verkhoyansk
Naravno, spominjanje najhladnijih mjesta nije moguće bez onih u Rusiji. Ako je vjerovati podacima iz 2002., u ovom gradiću živi 1434 duša. Verkhoyansk se smjestio u sibirskim prostranstvima, a vlasti su nekad davno tamo tjerale političke neistomišljenike (još davno prije Staljinove ere). Prosječna temperatura u siječnju iznosi 45 stupnjeva ispod ništice, a najhladnija temperatura ikad je izmjerena 1892. godine, kad je živa pokazivala minus 67,7!

International Falls, Minnesota
Dobro, ovdje nije hladno kao u sibirskim prostranstvima, no svejedno, International Falls je jedno od najhladnijih mjesta u Sjedinjenim Američkim Državama. Nalazi se na granici s Kanadom, a dom je ovdje našlo nešto više od 6 tisuća stanovnika. Prosječna temperatura u prvom mjesecu iznosi neugodnih -19 stupnjeva.

Fraser, Colorado
Ostanimo još malo u prvoj sili svijeta. Ovo selo koje leži na otprilike 3 tisuće metara nadmorske visine nalazi se u blizini popularnog skijališta, a u njemu živi 910 ljudi. Prosječna godišnja temperatura je 0 celzijevaca, a u lipnju i ispod nule. Inače, Fraser i Internationl Falls su dugo vodili bitku oko titule "Icebox oft he Nation", koja je na kraju ipak pripali gradu u Minnesoti.

Yakutsk

Idemo opet u Rusiju! Yakutsk vam je zasigurno poznat kao jedno od polja na popularnoj društvenoj igri Rizik, ali teško da ste ikad znali koje temperature ovdje vladaju. Već u rujnu sve oko vas se počinje lagano smrzavati, a takva je situacija sve do proljeća i dolaska ožujka. U siječnju je prosjek temperature 36 ispod nule, ali oko 200 tisuća stanovnika vremenom se naviklo na ovu klimu. Primjerice, grad ima brojna kazališta, muzeje, pa čak i zoološki vrt, u kojem vjerojatno najviše uživaju polarni medvjedi.

Hell, Norveška
Mjesto koje je postalo poznato zahvaljujući svom imenu. Tako u "Pakao" dolaze mnogi turisti samo kako bi se slikali pored natpisa na kojima piše 'Hell', ali većina ih ipak dolazi u neka toplija vremena. Naime, od prosinca pa do ožujka ovdje vladaju led i snijeg, pa je Hell pogodniji za pingvine nego za ljude.



18 studenoga 2016

Cibalijin naklon Gradu heroju



"Jedno veliko HVALA za sve"

Vinkovački stadion osvijetljen je stotinama lampiona dan uoči obilježavanja 25. obljetnice pada Vukovara. Cibalia je poslala prelijepu poruku zajedništva uoči ove tužne obljetnice


IZJAVA DANA








Kerum poručio Trumpu

'Nemoj me kopirati Donalde, naj.... ćeš'

 
Rekao bih mu: Donalde, nemoj me kopirati, naje*** ćeš. Uzimaj plaću, ne doniraj i ne pomaži nikome puno jer će to iskoristiti protiv tebe i proglasit će te budalom - poručio je Kerum...

15 studenoga 2016

EH, DA ...



7 životnih lekcija koje obično naučimo prekasno

Životne lekcije obično učimo na potpuno pogrešan način - na vlastitoj koži, umjesto da poslušamo savjete mudrijih od sebe ili analziramo propuste prijatelja i poznanika

Životne lekcije savladavaju se, dakako, iskustvom, no nekad ih moramo naučiti na teži način.Ako je moguće, dolje navedene stvari bolje je naučiti što prije.

1. Ako želiš "raditi ono što voliš", moraš raditi tri puta više od drugih - većina ljudi provede život ne radeći ono što voli. Umjesto toga, rade ono što su rekli da bi trebali činiti, ili ono što su im roditelji, prijatelji ili kolege sugerirali da bi trebali raditi. Ali ako želite u životu raditi ono što volite, morate to doživljavati kao privilegiju, a ne očekivanje. Ako uistinu želite raditi ono čemu težite, morate uložiti ogroman napor.

2. Iza ljutnje uvijek stoji strah - mudri Yoda je kazao: "Strah je put na tamnu stranu: Strah vodi prema ljutnji, ljutnja vodi prema mržnji, mržnja vodi prema patnji." Kad god patimo, posebno ako je u pitanju dugo vrijeme, najprije vjerujemo da je to zbog nečega izvan nas, zbog nečega što mrzimo. Ispod te mržnje zapravo se krije ljutnja, nešto što smo zadržavali u sebi jako dugo. Iza svega je uvijek strah. Strah od gubitka, strah od ranjivosti, strah da ćete biti napušteni. Ako budete u mogućnosti postati svjesni straha, vidjet ćete bezbrižnu sjenku i suosjećajnost - i tada ćete moći krenuti naprijed.

3. Naše svakodnevne navike formiraju našu budućnost - ono što radite danas je jedan korak prema onome što ćete biti sutra. Kada se određeni obrazac djelovanja ili ponašanja ponavlja kroz cijeli tjedan, osjetit će se promjena, na razini mjeseca osjetit će se mala razlika. Kada se to određeno djelovanje nastavi tijekom jedne, dvije ili primjerice pet godina, možda više nećete moći prepoznati sebe - pomijenit ćete se u potpunosti. Nikada ne podcjenjujte moć navike - pa i one male. Bile one dobre ili loše, vaše navike određuju ono što ćete na kraju postati.

4. I vašim osjećajima je potrebna praksa - kada razmišljamo o praksi, najčešće mislimo o vještinama poput vježbanja sviranja klavira ili vježbanja nekog sporta. Ali i vašim emocijama također treba vježba. Možete vježbati kako biti ponizan, da znate oprostiti. Može vježbati bijes, ljutnju, dramu, sukob... Ono što je čovjek emotivno, odraz je onog što svjesno ili nesvjesno prakticira. Primjerice, niste se rodili uznemireni, samo ste tu emociju više prakticirali od radosti.

5. Svatko ima svoj vlastiti plan - ovo zvuči kao klišej i često ovu rečenicu izgovaramo u negativnom kontekstu. Ali, svaki čovjek na kraju dana, sam sebi podvlači crtu. Svi imamo svoje snove, ciljeve, obitelji i prijatelje, i svi želimo te osnovne stvari u životu, ali za njihovo ostvarenje svaki čovjek mora imati svoj plan. Ne možete kontrolirati druge, niti od njih očekivati da vas stave ispred sebe. Umjesto takvog očekivanja, na svom putu, povremeno se usredotočite na tuđe snove, kao što što će i drugi na vaše.

6. Dostignuća vas nikada neće ispunjavati kao put - za ostvarenje tog cilja ili plana ne bi smjeli žrtvovati vlastitu dobrobit i dobrobit ljudi koji vas okružuju. Ako do njega ne možete doći bez emocionalnog naprezanja i ako na putu ostvarenja tog cilja ne možete uživati, on je besmislen.

7. Raditi i smijati se ne isključuje jedno drugo - ako se smijete i istodobno radite - to ne znači da zadatak ne shvaćate ozbiljno. Najbolje ideje dolaze kroz jednostavnost, a najbolji rad se ostvaruje u trenucima radosti. Smijati se se dok radite ili rješavate probleme, znači i otvarati nove mogućnosti. Nažalost, mnogi to nikada ne shvate i zato postaju mrzovoljni. Možete se zabavljati i raditi istovremeno - ostvarit ćete i više nego što ste zamislili


13 studenoga 2016

Bijela idila

Varaždinski bregi, Martinkovec 13.11. (iznad Var. Toplica)





























Ivanščica 13.11.pravi zimski ugođaj
 

09 studenoga 2016

KOLIKO TO KOŠTA GRAĐANE?



Tihomir Orešković zatražio i dobio 6+6 mjeseci plaće, ali ne samo on

Nakon što mu je završio mandat, bivši premijer Tihomir Orešković, doznaje Dnevnik Nove TV, traži da mu se iz proračuna isplaćuje šest mjeseci puna i šest pola plaće.

Prema informaciji, koju smo dobili iz Vlade, Oreškoviću je odobreno šest mjeseci pune i šest mjeseci pola plaće. I ne samo njemu. Šest mjeseci pune i šest pola plaće odobreno je i predstojniku njegova ureda Nevenu Zeliću, te bivšim ministrima Bernardici Juretić i Dariju Nakiću. Naknadu primaju po starim propisima, prije nedavnih Mostovih izmjena zakona.

Orešković će tako, za prvih šest mjeseci, ne nađe li posao kako je prije najavio, primati 22 tisuće kuna neto, idućih šest, pola od tog iznosa.

Tko nije zatražio 6+6

6+6 nisu zatražili bivši ministri Nada Šikić, Predrag Šustar, Dubravka Jurlina Alibegović, koji se vraćaju na stare poslove, te bivši ministar obrane i šef SOA-e Josip Buljević, koji još uvijek čeka novi zadatak, moguće u diplomaciji.

No, treba reći da je zakon o sukobu interesa ipak za mnoge dužnosnike prepreka u traženju posla. 12 mjeseci ne mogu se vratiti na svoje bivše radno mjesto ili biti članovi uprave i nadzornih odbora.

Koliko to stoji porezne obveznike?

Analizirali smo koliko ta povlastica u prosjeku stoji porezne obveznike.
Za primjer možemo uzeti sedmi saziv sabora. Ukupno 55-etero zastupnika i zastupnica prima ili je primalo tu naknadu. Sve to, vi cijenjeni porezni obveznici, platili ste 7 milijuna kuna brutto.

Ali to nije sve. Plaćat ćete i naknadu zastupnicima iz osmog, te plaće zastupnicima iz devetog, sadašnjeg, saziva parlamenta. Dakle, do kraja godine, čak tri saziva Sabora istodobno.

Osim što imaju prava, dužnosnici imaju i obveze. Primjerice, nakon isteka mandata, objaviti imovinsku karticu.

Orešković je to napravio. Iz imovinske kartice gospodina Oreškovića vidljiva je jedna promjena. Nakon mandata ima manju ušteđevinu nego na početku. Dakle, u veljači je imao oko 15 milijuna kuna, a sada je Orešković prijavio 14 milijuna i 300 tisuća kuna ušteđevine. Dakle, u osam mjeseci bivši premijer potrošio je 700 tisuća kuna s bankovnog računa.


06 studenoga 2016

Pesimizam je zarazan



Ljudi koji nas iscrpljuju loši za imunitet

Izloženost bijesu i stresu od samo pet minuta može uzdrmati rad imunološkog sustava u idućih šest sati. Problem je i pesimizam koji je zarazan...

Poslovica “U zdravom tijelu zdrav duh” vrijedi i obrnuto jer istraživanja pokazuju da negativne emocije mogu biti okidač za brojne zdravstvene probleme.


Negativna energija utječe i na stanje mozga, i to tako da vidimo loše stvari, dok one dobre jedva doživljavamo. No ljutnja, cinizam i neprijateljstvo loše utječu i na zdravlje – od krvnog tlaka pa do imunološkog sustava. Najbolji primjer su ljutnja i bijes. Kad smo okruženi ljudima koji iz nas crpe mentalnu energiju, u tijelu se pokreću okidači za visoki krvni tlak, stres, anksioznost, glavobolje i lošu cirkulaciju.

Istraživanja pokazuju da je izloženost petominutnom bijesu toliko loša i stresna da može pogoršati imunološki sustav na više od šest sati. Svi ovi zdravstveni problemi na kraju mogu dovesti do ozbiljnijih stanja, poput srčanog ili moždanog udara, objašnjava kardiologinja Cynthia Thaik.

Nepovjerenje je također pogubno za ljudski organizam. Znanstveno istraživanje iz 2014. objavljeno u časopisu Neurologija povezuje cinizam s velikim rizikom od dementnosti, dok isti rezultati nisu zabilježeni kod smirenijih i opuštenijih ljudi. Još jedno istraživanje iz 2009. godine bavilo se stanjem čak 100 tisuća žena, a rezultati su zabrinjavajući – sudionice koje su bile izrazito cinične imale su velike šanse za srčana oboljenja.

03 studenoga 2016

HNB pod povećalom



Vujčiću plaća raste na čak 38.000 kuna

Guverner HNB-a je i dosad s 35.000 kn bio najbolje plaćeni javni dužnosnik, a sada dodatno profitira. Jednom je Vujčić tražio i da mu HNB plati kaznu za parkiranje, a svoju plaću smatra realnom

HNB
ima stručnjake, ali je javnost iritiralo i niz povlastica koje zaposlenici imaju, a da njihovo poslovanje baš nitko ne kontrolira.


Na današnjoj raspravi zakona koji će dovesti reviziju u HNB isplivalo je da će guverner i njegovi ljudi opet najviše profitirati od porezne reforme. Gordan Maras (SDP) prigovorio je Mostu što predlažu zakon koji će uvesti više transparentnosti u HNB, ali s druge strane podržavaju reformu koja će ionako povećati velike plaće u HNB-u.

- Podržavate reformu koja će povećati plaće u Savjetu HNB-a za tri do četiri tisuće kuna - rekao je Gordan Maras.

Po informativnim izračunima nakon što je ministar financija Zdravko Marić predstavio svoju reformu, guverner će zaista imati povećanje plaće oko tri tisuće kuna pa bi od 1. siječnja trebao imati plaću oko 38.000 kuna neto. I dosad je bio najplaćeniji javni službenik jer mu je plaća oko 35.000 kuna. Njegov zamjenik imao je dosad plaću oko 31.000 kuna.

Zaposlenici HNB-a inače imaju, uz dobro plaćeni posao, i niz pogodnosti, koje su jednu po jednu otkrivali mediji. Primjerice, imali su pravo na povlaštene kredite u kojem im HNB financira dio kamate, imaju pravo na slobodne aktivnosti koje plaća HNB.

Mostovac Tomislav Panenić ih je prozvao da im HNB plaća skvoš, saune i masaže. HNB ima i vrhunske kuhare koji spremaju namirnice za zaposlenike.

Boris Vujčić se ipak znao požaliti da mu je teško zadržati ljude jer u europskim bankarskim institucijama slični zaposlenici imaju još veće plaće. Svoju plaću on pak smatra opravdanom.

Ivan Pernar je rekao da “hohštapleri iz HNB-a žive kao bubrezi u loju, dok obični ljudi prose po cestama i kopaju po smeću”.
     

31 listopada 2016

Pripreme za Božić



7 načina da se pripremite za Božić - ne trošite u studenom

Kako biste si olakšali prosinac, ideja je da se počne štedjeti u studenom. Pokušajte izbjeći sva svoja iskušenja i tako na malim promjenama uštedjeti dovoljno

Ako ne želite bankrotirati u prosincu zbog dodatnih troškova na hranu, ukrase i darove počnite štedjeti u studenom. Vjerojatno ste jedna od većine Hrvata koji ne primaju trinaestu plaću niti dobivaju božićnicu, a ako čak i to dobivate šanse su svejedno velike da ćete potrošiti previše u prosincu i uvaliti svoj kućni budžet u duboke nevolje. 


Cilj svega je u studenom ne trošiti ništa, ili zanemarivo malo. Studeni je tako u inozemstvu, uz već poznatu etiketu "studeni bez brijanja" dobio još jedan nadimak - "studeni bez trošenja".

Trik je u tome da trošite novac samo na nužne stvari, a one se svode na
  • račune
  • hranu
  • prijevoz do posla
  • troškove vezane uz zdravlje
  • krediti/stanarina. 

Evo kako uspješno štedjeti u studenom: 

  1. Otklonite iskušenja - ako dobivate na mail obavijesti o popustima u omiljenim dućanima, kliknite unsubscribe u studenom. Tako ćete sva ta iskušenja svesti na minimum.
  2. Isplanirajte velike događaje - imate li krstitke, vjenčanja, rođendane razmislite na čemu možete uštedjeti. Nemojte kupovati novu haljinu ili cipele, budite kreativni s onim što već imate u ormaru. Tako ćete ipak uštedjeti dio novca. 
  3. Kuponi i kartice - Budući da je ovo mjesec štednje iskoristite sve što možete, a to se posebno odnosi na kupone i bodove na karticama koje imate. To je također novac, a ako ga ne iskoristite, bit će bačen.
  4. Kuhajte što više - Što god kupite vani, uključujući i obična peciva znači da trošite dodatni novac. Pokušajte doručak, večeru i užinu pronaći u onome što već imate doma, umjesto kupovanja u pekari. 
  5. Smanjite broj kava u kafićima - Ako ste jedni od onih koji dnevno piju barem dvije do tri kave u kafiću, to znači da mjesečno potrošite od 240 do 600 kn na kavu (ako uzmemo u obzir cijene kave 8 i 10 kn). Kavu koju kupite u dućanu od 250 grama za cca 15 kuna možete piti tjedan dana. 
  6. Hodajte - studeni bi trebao biti topal, pa ako možete pokušajte izbjeći plaćanje javnog prijevoza, taksi pa čak i paljenje auta. To je također dodatni novac koji ćete uštedjeti, a hodanjem ćete puno pripomoći svom zdravlju.
  7. Hrana na poslu - nosite si ono što spremite doma, bilo da je riječ o sendviču ili kuhanom jelu. Gableci u prosjeku stoje 30 kuna, a ako ih jedete pet dana u tjednu to je oko 660 kuna mjesečno.