.

.

Hrvatska hitno treba veće plaće, sindikati će ih tražiti i akcijom na ulici


29 travnja 2016

ISTRAŽIVANJE



Srbija 'jača' od Hrvatske

Prema istraživanju "Power Matrix", Njemačka je zauzela prvo mjesto na ljestvici najutjecajnijih europskih država. Naime, europsko izdanje portala Politico objavilo je rezultate istraživanja najutjecajnijih osoba i država u Europi. Lista je nastala usporedbama utjecaja lidera država te diplomata u EU, stabilnosti vlada, jasne strategije država te njihove "sirove snage", prenosi N1 televizija .

Njemačka je zauzela prvo mjesto, a slijede Velika Britanija i Italija. Kad su u pitanju zemlje regije, najbolje mjesto je zauzela Srbija s 19. mjestom dok su Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Albanija poredane od 30. do 33. mjesta.

Jedan od ključnih faktora za odabir najutjecajnije države u Europi je rastući utjecaj lidera zemalja s popisa, kao i uloga veleposlanika koji pripremaju susrete i vode politiku diplomacije.

Srpski premijer Aleksandar Vučić dobio je dobre ocjene jer s njim EU može rješavati probleme. Zbog toga je Srbija bolje rangirana i od Slovenije, Portugala, Rumunjske i Bugarske.


28 travnja 2016

IZJAVA DANA



 

NOVI NAPAD NENADA STAZIĆA U SABORU 

 

 

 

'Dignite glas. Nakon ove Vlade i ministra cijela kultura će stati pod jednu ustašku kapu'

ANALIZA BISNODEA



DESET PODUZEĆA KOJIMA JE DRŽAVA DALA NAJVIŠE NOVCA Na čelu liste tvrtka kojoj je iz proračuna isplaćen 31 milijun kn po zaposleniku!

Među prvih deset tvrtki koje su 2015. dobile najviše novca po zaposleniku su 4 cestarske tvrtke: Bina-Istra, AC Zagreb-Macelj, Hrvatske ceste i HAC

Lani je iz državnog proračuna poduzećima isplaćeno 12,7 milijardi kuna, što je 7,7 posto manje nego godinu prije, kada su ostvarila rekordan transfer iz proračuna. U zadnje tri godine, pokazuje Analiza isplata državnog proračuna koju je provela Bisnode, hrvatska podružnica ponuđača poslovnih i bonitetnih informacija sa sjedištem u Stockholmu, poslovnim subjektima je isplaćeno 38,9 milijardi kuna, 15,2 posto svih isplata iz proračuna. Najveći dio otišao je jedinicama regionalne i lokalne samouprave, te bolnicama i financijskim institucijama.

Kad je riječ o poduzećima, nije poznato po kojoj osnovi ona ostvaruju te prihode iz proračuna, ali može se pretpostaviti da je riječ o različitim oblicima sufinanciranja koja ona ostvaruju na temelju ugovora koje imaju s državom. Iznos koji ta poduzeća primaju iz proračuna u prosjeku čini jedan posto njihovih ukupno ostvarenih prihoda. Međutim, njih tri posto primi više sredstava iz proračuna nego što sami uprihoduju.

Posljedica krize



U srednji sloj, koji je zaštitnik demokracije, kod nas se mogu ubrojiti tek rijetke profesije

Postali smo kolonija u kojoj će i dalje kopnjeti srednji sloj – kreativan dio naroda kojem je stalo do društva

– Srednja klasa učiteljima i nastavnicima danas je samo ideal i nedostižan cilj. Puno smo bliže društvenom dnu nego srednjoj klasi. Ne znam po čemu bih se trebao osjećati pripadnikom srednje klase. Učitelji i nastavnici nisu nikakva srednja klasa jer ne mogu otići na pristojan godišnji odmor, na more idu oni kojima roditelji imaju apartman ili su ga naslijedili, a to nije ljetovanje koje vas svrstava u srednju klasu. Plaća učitelja od 6000 kuna s 20 godina staža nije dovoljna za život srednje klase, a mlađi kolege imaju manje plaće i stambeno su nezbrinuti jer nisu ni kreditno sposobni. Možda srednja klasa mogu biti kolege koji su na kraju radnog vijeka i koji su se stambeno zbrinuli u neka druga vremena – kaže srednjoškolski profesor i predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić o životu nekad tipičnih predstavnika srednje klase koji to više nisu. Nemaju novca ni za odlaske u kina, kazališta, ni za stručnu literaturu.

Osiromašeni radnici
Najbolja je država ona u kojoj se većina stanovništva ubraja u srednju klasu, kako je to još ustvrdio Aristotel, a u Hrvatskoj je ona na izdisaju. To što 70,1% građana prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove kućanstva dovoljno govori što je ostalo od srednje klase kod nas. Dok su se u SAD-u zabrinuli jer je, prema studiji Pew Research Center, prvi put u više od četiri desetljeća zabilježeno da kućanstva koja po godišnjim prihodima spadaju u srednju klasu ne čine više većinu stanovništva, nego njih 43%, u nas nestajanje srednje klase, važne za funkcioniranje demokracije, politiku posebno ne brine.

Mi zato imamo većinski osiromašene radnike jer njih 54,1% prema podacima DZS-a zarađuje plaću od 2500 do 5500 kuna. Pripadnici srednje klase uz visoku stručnu spremu imaju profesije koje, kaže sociolog dr. Dragan Bagić, imaju siguran posao ili nemaju visoku razinu nesigurnosti radnog mjesta što znači da će, ako i izgube radno mjesto, vrlo brzo naći novi posao

26 travnja 2016

Čudo neviđeno



Ovakvo parkiranje u Varaždinu niste nikada vidjeli

Na Facebook stranici pod nazivom Seljo Driving možete pronaći najčešće fotografije s loše ili krivo parkiranim automobilima u Varaždinu ili Varaždinskoj županiji, no ova današnja fotografija nas je jednostavno zaprepastila.


Naime, vozač je parkirao posred cvijetnjaka preko varaždinskog HNK.

Zašto je tako parkirao nikome nije jasno, no fotografija je postala viralna i počela je kružiti društvenim mrežama.


25 travnja 2016

IZJAVA DANA



MOST-ov Kovačić: 'Ukoliko je budućnost HDZ-a u starim isluženim kadrovima onda mogu samo reći `ko vas je**!'

23 travnja 2016

Osnivač Bellabeata



Osnivač Bellabeata Sandro Mur ispričao je, gostujući u emisiji Pressing na N1 Televiziji kako funkcionira njihova tvrtka, kako zapošljavaju, ali i zašto tvrtka nije registrirana u Hrvatskoj. Njihove proizvode nude svjetski giganti poput Targeta i BestBuy-a, a promoviraju ih vrhunske sportašice, mahom svjetske prvakinje.

Otkrio je kako Bellabeat traži nove ljude koji će dizajnirati hardverski dio njihovog proizvoda te da pokušavaju proširiti taj tema od četvero ljudi, ali dodaje kako je vrlo teško naći prave kadrove.

"U Hrvatskoj je statusno biti arhitekt, pravnik, ali svijet ne ide u tom svijetu. Naše društvo radi takve ljude, a tehnološkim kompanijama je jako teško naći ljude koji idu u skladu s onim što svijet traži", objašnjava Mur.

Cijeli članak pročitajte na indexu.


19 travnja 2016

Kritika



'Predsjednica kao da je došla s dvogodišnje misije na Marsu'

Zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh putem Facebooka kritizirao je predsjednicu rekavši da se ponaša kao da je nakon dvije godine pala s Marsa.
"Predsjednica je danas, kao da je tek sinoć stigla iz dvogodišnje misije na Marsu, oštro progovorila o zločinačkom karakteru tzv. NDH i onima koji ga relativiziraju, stvarajući duboke ideološke podjele u hrvatskome društvu.

Nije li upravo ona, teatralno izbacujući Titovu bistu s Pantovčaka, dala krila onima koji su tu gestu iskoristili da svoj šovinistički bijes iskale na hrvatskome antifašizmu i pokrenu novi val relativizacije ustaškoga fašističkog i u samoj svojoj biti protunarodnog, antihrvatskog pokreta?

Nije li ona ta koja 'nije čula' masovna skandiranja ustaškoga pozdrava na nogometnim utakmicama? Nije li ona ta koja je lani bojkotirala državnu komemoraciju u Jasenovcu, samo da se ne nađe u istome društvu s lijevo-liberalnom vladom, antifašističkim organizacijama i predstavnicima stradalničkih zajednica? Nije li upravo ona sve do sada kad bi je god pitali o ustaškim zločinima uvijek 'jednako osuđivala sve totalitarizme'?

Pa ako se gospođa predsjednica ponaša kao da je nije bilo među nama protekle dvije godine, to ne znači da smo mi budale na čiji zaborav može tako bahato računati", napisao je Richembergh.


16 travnja 2016

Izvozimo i pacijente



Liječe se u Brčkom jer je jeftinije i brže

BOLJA SKRB Ultrazvuk je u Brčkom i do deset puta jeftiniji nego u Hrvatskoj, na preglede se ne čeka, pregled vida i liječenje zuba su povoljniji, kažu mještani u Gunji i okolici
Prezentirajući reformu Hitne pomoći ministar Dario Nakić dao je novu nadu mještanim Cvelferije, najistočnijeg dijela Hrvatske, da će konačno imati bolju i hitniju zdravstvenu zaštitu nego do sada.

Naime, Zavodu za hitnu medicinu u Drenovcima obećao je još jedan interventni tim, kojega će sada činiti i liječnik (do sada su u timu bili samo sestra i tehničar) i koji će moći odmah na licu mjesta pružiti potrebnu pomoć, a ne samo prevesti pacijente u bolnicu u Vinkovce. Zbog dosadašnjih propusta i nedostatne pomoći, stanovnici Cvelferije, a to znači desetak sela oko Gunje, uz granicu sa BiH, bili su prisiljeni zdravstvenu pomoć potražiti ‘preko granice’. Naime, u samo jedan kilometar udaljenom Brčkom mještani Gunje i drugih sela već godinama, bez problema, obavljaju sve pretrage i dobiju svu potrebnu medicinsku skrb, naravno, uz plaćanje. Bolnica u Brčkom potpuno je uređena i suvremeno opremljena jer Brčko Distrikt dobiva veliki novac i pomoć od međunarodne zajednice. Imaju ultrazvuk, CT, magnetsku rezonancu i sve što je potrebno za učinkovit hitan prijem pacijenata.

Vikendom imaju ambulantu

Upravo stoga mještani Gunje i Cvelferije odlučuju se radije ići u Brčko po pomoć nego u 60 kilometara udaljene Vinkovce.
- Ako nam je hitno, onda je Brčko puno bliže rješenje. Do Vinkovaca i nazad treba nam 150 kuna goriva, još tamo izgubiš cijeli dan na čekanje, a u Brčkom to sve obavimo za sat vremena i platimo nekih 20, 30 konvertibilnih maraka, što je 80 ili 120 kuna. Osim toga, kod njih se ne čeka, dobiješ odmah sve što ti treba i doktori su jako dobri i ljubazni. Nekoliko puta sam tamo završio na Hitnoj, oni su me i vozili.

Liste srama



Od 30 milijardi kuna duga naplatili – 1,17 milijardi

Na listi iz siječnja 2016. godine nalazi se 71 tisuća građana i 11 tisuća poslovnih subjekata. U nepune četiri godine naplaćeno 4% duga
Lista srama donijela je u državni proračun 1,17 milijardi kuna, koliko je od srpnja 2012. pa do početka ovog tjedna naplaćeno poreznog duga.

Na prvoj se listi nalazilo oko 7000 tvrtki, 13.000 obrta i 102 tisuće građana koji su zajedno dugovali oko 30 milijardi kuna. U tri i pol godine porezna je administracija uspjela naplatiti oko 4 posto duga, pa se može zaključiti da se s preostalih 80 tisuća dužnika našla u pat-poziciji.

Kao i svi vjerovnici, država se najčešće koristi blokadom računa, a tek kad dužnik nema prihode i štednje iz koje bi se naplatili, ovršuje mu se imovina. Što s ljudima koji nemaju ni prihode ni imovine? Među dužnicima je puno seljaka koji nisu plaćali socijalne doprinose ili propalih obrtnika koji su zatvorili obrte, ali nisu znali da se moraju odjaviti i s mirovinskog.

Od objave prve liste pa od kraja siječnja ove godine ukupni porezni dug tvrtki i fizičkih osoba koje obavljaju neku djelatnost više se nego prepolovio i smanjio za 10,5 milijardi kuna na – 9,4 milijarde! No, to smanjenje nije bilo posljedica naplate nego otpisa kroz završene stečajne postupke ili u predstečajnim nagodbama. Obrtnicima je ukupni dug smanjen za 1,4 milijarde, a tvrtkama za 9,3 milijarde kuna.

– Od objavljene liste dužnika 31. srpnja 2012. zaključno s 4. travnja 2016. brisana su 7352 obveznika jer su dug objavljen na navedenim popisima uplatili u cijelosti u iznosu 790,612.044 kuna, a 11.865 obveznika, čiji je dug na temelju izvršenih uplata postao niži od iznosa koji je kriterij za objavu popisa, izvršile su uplate u iznosu od 381,158.349,86 kuna, navode u Poreznoj upravi.

Porezna uprava liste srama ažurira četiri puta godišnje, a na njoj se nalaze dugovanja starija od 90 dana, i to tvrtki s dugom većim od 300.000 kuna, obrtnika čiji dug premašuje 100.000 kuna te oko 71.000 građana koji duguju više od 15.000 kuna. 


09 travnja 2016

MA DA?!



Društvene mreže nas - deprimiraju!

Čine li nas Facebook i Twitter sretnijima? Čini se kako je odgovor na to pitanje: Ne - štoviše, radi se o okruženju koje deprimira čak petinu korisnika


Društvene mreže su depresivno okruženje za čak 20 posto korisnika, jer stres i konstantno promatranje naših i tuđih statusa i dokumentiranje svakog aspekta našeg života putem društvenih mreža sve više uzima danak.

Istraživanje je pokazalo da tinejdžeri veoma brzo gube sposobnost komuniciranja s ljudima, osim ako to nije putem pametnih telefona.

Poslodavci tvrde da mnogi novi zaposlenici, koji su tek završili škole, nisu pripremljeni za posao, odnosno radno mjesto gdje se moraju družiti i imati interakciju s ljudima van njihove dobne skupine, odnosno onda kada moraju razgovarati s osobama licem u lice i totalnim neznancima.
Također, postoje brojne studije od 2015. godine koje pokazuju negativni utjecaj društvenih mreža i koje kažu da nas one dovode do anksioznosti, izolacije i manjka samopouzdanja, a da ne govorimo o nedostatku sna.

07 travnja 2016

NISMO DOBRO...



HRVATI NA SAMOM DNU EUROPE PO PERCEPCIJI VLASTITOG ZDRAVLJA Ni u jednoj članici EU nema toliko ljudi koji misle da im je loše

Od svih članica Europske unije, Hrvatska ima najveći postotak stanovništva koji svoje zdravlje percipiraju kao loše ili vrlo loše, pokazalo je istraživanje Eurostata objavljeno u srijedu, uoči Svjetskog dana zdravlja koji se obilježava 7. travnja.

Hrvatska se po udjelu stanovnika koji svoje zdravlje ocjenjuju lošim nalazi na prvom mjestu s 13,4 posto, ispred Mađarske (11,4) i Portugala (11,3). Najmanje nezadovoljnih svojim zdravljem ima na Malti, gdje svoje zdravstveno stanje lošim smatra samo 1,7 posto stanovnika.

Najveći postotak građana koji svoje zdravlje ocjenjuju odličnim imaju Grčka (84,6), Irska (84,2) i Švedska (82,9), dok je u Hrvatskoj taj postotak 65,3.

Oko tri četvrtine osoba u dobi od 25 do 64 godine koje žive u Europskoj uniji svoje zdravstveno stanje smatra vrlo dobrim ili dobrim, nešto manje od 20 posto zadovoljavajućim, a manje od 7 posto lošim ili vrlo lošim, stoji u priopćenju.

Istraživanje je pokazalo da je stupanj obrazovanja važan socioekonomski faktor koji utječe na zdravstveno stanje. Dok tek nešto više od 60 posto stanovništva EU-a u dobi od 25 do 64 godine s niskim stupnjem obrazovanja svoje zdravstveno stanje smatra vrlo dobrim ili dobrim, taj se postotak u stanovnika s tercijarnim obrazovanjem penje do 85 posto. Takav je uzorak zabilježen u svim dobnim skupinama između 25 i 64 godine.


05 travnja 2016

Još uvijek traje uskrsna stanka



Što saborski zastupnici rade kad ne rade i kako zarade mjesečnu plaću od 15-ak tisuća kuna?

Saborski su zastupnici i dalje na uskrsnoj stanci. Kako plaću zarade kada ne rade u Saboru?

U Saboru nikog nema već dva tjedna jer njima još uvijek traje uskrsna stanka. I dok građani puno teže dolaze do svojih zastupnika, medijima je lakše. 

"Oni koji imaju moj broj mobitela mogu me dobiti u svako vrijeme, a na mailove odgovaram redovito", kaže Gordana Rusak, predsjednica saborskog Odbora za znanost i obrazovanje. 
 
Na opasku kako je nerealno da će običan građanin imati njen broj mobitela, kaže kako je tada mogu dobiti mailom.  

"Ali to ne znači da ja nisam danas radila", kaže Rusak.
Jasno je da od 151 zastupnika dio njih danas, baš kao ni jučer ili sutra - ne radi ništa. A svima ide mjesečna plaća od 15-ak tisuća kuna 

Objašnjava da je jutros predavala na zagrebačkom PMF-u. Njezina kolegica dan provodi u KBC-u Rijeka.
"Posla ima. ako se hoće. Svaki saborski zastupnik zapravo može naći područje u kojem će i kad nema saborskog zasjedanja moći itekako odraditi svoje vrijeme i pokazati zašto je izabran, a to je da služi svojim građanima", rekla je saborska zastupnica Ines Strenja Linić.

04 travnja 2016

Eurostat



Troškovi rada po satu u Hrvatskoj 9,8 eura, u Danskoj 41 euro

Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura.

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj blago su porasli u 2015., iako i dalje pripadaju među najniže u Europskoj uniji i znatno su ispod europskog prosjeka, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Prosječni su troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle godine iznosili 9,6 eura. Time su se nakon klizanja na 9,4 eura u godini ranije ponovo vratili na razinu iz 2013. godine, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura.

Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura. Pri vrhu su još Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu.

Na razini EU troškovi rada po satu prošle su godine u prosjeku iznosili 25 eura, te 29,5 eura u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.

Hrvatska je s povećanjem troškova rada po satu u 2015. za 1,7 posto, iskazanima u domaćoj valuti, istim kao u Danskoj, bilježila najmanje povećanje među zemljama EU koje nisu u sastavu eurozone.
Najviše su u toj skupini zemalja porasli prosječni troškovi rada po satu u Rumunjskoj, za 8,3 posto, te u Bugarskoj, za sedam posto.

01 travnja 2016

MA DA?!



Najzadovoljniji životom su - oženjeni!

Brak se pokazao kao glavni faktor zadovoljstva u životu, kažu Britanci, tako da priča o braku kao instituciji koja je zastarjela očito ne pije vodu ...

Zadovoljstvo je jedna je od glavnih stvari koja utječe na kvalitetu života, a zanimljivi podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazali su mjerenjem blagostanja da je najveća vjerojatnost za zadovoljstvo - brak!

Najmanje zadovoljni su rastavljeni ili razdvojeni, a brojke idu ovako: 34 posto oženjenih ljudi tako je ocijenilo svoje životno zadovoljstvo ocjenom 9 ili 10 od 10, u usporedbi s 28,9 posto udovaca ili onih koji žive s partnerom. Samo 19,5 posto onih koji su bili odvojeni ili razvedeni, bilo je vrlo zadovoljno sa svojim životima, što je manje od 21,9 posto samaca, koje je prijavilo veliko zadovoljstvo svojim životima.

Statistika je također pokazala kako je broj ljudi, koji imaju kraj sebe nekoga na koga se mogu osloniti, pao u razdoblju od 2011. do 2014. godine, s 86,4 posto ljudi u dobi od 16 godina na više, koji imaju partnera, prijatelja ili člana obitelji, na kojeg se mogu osloniti u teškim trenucima u 2011. godini na 84 posto u 2014. godini.

Od onih koji su u braku, samo 2,8 posto njih prijavilo je nisku razinu zadovoljstva životom, u usporedbi s 10 posto razvedenih.

Zadovoljstvo je, međutim, palo u područjima zdravlja, financija i slobodnog vremena.

No, s druge strane, jedno istraživanje s Harvarda, pokazalo je kako najvažniji pokazatelji dobrog života nisu ni ekonomske ni socijalne prirode, već snaga naših privatnih odnosa.