.

.

Još malo vrućina ovoga tjedna, a potom kraj ljetnih toplina?



28 srpnja 2016

IZJAVA DANA




Zoran Milanović:

'HDZ je bahat i beskrupulozan kod kuće, vani su manji od makovog zrna'

DETALJNA ANALIZA CIJENA



Evo koliko košta život u Hrvatskoj, a koliko u drugim zemljama

Najveća svjetska baza podataka o kvaliteti života u pojedinim gradovima, Numbeo, ažurirala je informacije za srpanj 2016. godine i iznijela nove podatke, između ostalog, i o životu u Hrvatskoj.

Uspoređujući tri hrvatska grada, Zagreb, Rijeku i Osijek, Numbeo navodi kako je život najskuplji upravo u najvećem gradu na Kvarneru. U Rijeci su tako skuplje namirnice kao i cijene u restoranima, a najam nekretnina tek je nešto jeftiniji od onog u glavnom gradu. U Osijeku je pak obrnuta situacija.

Prosječan obrok u restoranu u Hrvatskoj iznosi od 45 do 100 kuna po osobi (ovisno je li riječ o jeftinom ili skupom restoranu), dok ćete pivo kada izađete van popiti za 14 kuna. Naravno, cijene se uvelike razlikuju od gradova u unutrašnjosti i onih na Jadranu gdje su proizvodi uglavnom namijenjeni turistima, a na stranici www.numbeo.com možete usporediti cijene većih gradova u Hrvatskoj i saznati koliko ćete više novca morati izdvojiti dok ste na ljetovanju.

Osim cijena u restoranima, tu su navedeni i drugi zanimljivi podaci. Tako Numbeo navodi da Hrvati mjesečno režije za stan od 85 m2 plaćaju prosječno 1200 kuna, najam jednosobnog stana u centru grada stoji 2100 kuna, a kako za kupnju istog treba izdvojiti oko 14.400 kuna po četvornom metru.

Mjesečnu članarinu za fitness trening Hrvati pak prosječno plaćaju oko 240kn, u McDonald'su menu košta 35kn, jednosmjerna autobusna karta je 10kn, ljetna haljina oko 230 kuna, a sve to kupuje se s prosječnom neto plaćom od oko 5000 kuna.

Numbeo je inicijalno usporedio život u Hrvatskoj i s onim u SAD-u, pa zaključuje kako je kod nas cijena življenja čak 33.31 posto niža. U obzir nisu uzeli stanarinu koja je, napominju, prosječno 73.69 posto manja u Hrvatskoj nego u SAD-u.

Stranica je vrlo korisna i za one koji planiraju odseliti u inozemstvo, jer tu možete usporediti cijene između grada u kojem trenutno živite i onog u koji planirate preseliti. Tako su primjerice od svih navedenih stavki u australskom Melbourneu jeftiniji samo sir, traperice, benzin, automobili i režije. Ipak, prosječna plaća tamo iznosi 22.500 kuna, pa sami možete zaljučiti isplati li vam se pakirati kofere.



25 srpnja 2016

Bakterije



Bakterije u ljudskim crijevima stare najmanje 15 milijuna godina

Znanstvenici su pronašli genetičke dokaze da neke bakterije iz ljudskih crijeva potječu izravno od onih koje su živjele u crijevima naših predaka koje dijelimo s majmunima.
Neke bakterije u našim crijevima stare su najmanje 15 milijuna godina, daleko više od ljudske vrste, objavili su u četvrtak znanstvenici.

Otkriće sugerira da evolucija ima mnogo veću ulogu u sastavu crijevnog mikrobioma nego se mislilo, objašnjavaju znanstvenici u članku objavljenom u časopisu Science.

Te bakterije pridonose ranom razvoju naših crijeva, borbi našeg imunološkog sustava protiv patogena i mogle bi čak utjecati na naše raspoloženje i ponašanje, smatraju.

"Ovim istraživanjem smo pokazali da neke bakterije iz ljudskih crijeva potječu izravno od onih koje su živjele u crijevima naših predaka koje dijelimo s majmunima", rekao je Andrew Moeller, znanstvenik s kalifornijskog Berkleyja, jedan od autora istraživanja.

"To dokazuje da postoji neprekinuta linija tih bakterija već milijunima godina, od pojave afričkih majmuna."
Znanstvenici su pronašli genetičke dokaze da su te bakterije evoluirale u različite sojeve kada su zajednički preci čovjeka i majmuna počeli evoluirati u različite vrste.

Prvo razdvajanje crijevnih bakterija u nove sojeve dogodilo se prije oko 15,6 milijuna godina kada se linija gorila razdvojila od one hominida.

Drugo razdvajanje dogodilo se prije 5,3 milijuna godina kada se ljudska vrsta odvojila od čimpanzi i patuljastih čimpanzi (bonobo).

"Znamo već dugo da ljudi i naši najbliži rođaci, veliki majmuni, imaju te bakterije u svojim crijevima", rekao je Moeller.
"Najvažnije pitanje na koje smo nastojali dati odgovor je odakle potječu te bakterije, iz našeg okoliša ili naše evolucije, i koliko su dugo njihove linije opstale."

Znanstvenici su analizirali uzorke fekalnog materijala čimpanzi, patuljastih čimpanzi i gorila koji žive u divljini u Africi i ljudi u SAD-u.

Fosili i genetički podaci uputili su na zaključak da su se te četiri vrste hominida razvile od zajedničkog pretka koji je živio prije više od deset milijuna godina.

Znanstvenici su analizirali sve različite verzije jednog bakterijskog gena koji je bio prisutan u svim uzrocima.
Tako su rekonstruirali evolucijska stabla triju skupina crijevnih bakterija koje čine više od 20 posto ljudskog mikrobioma.

Dvije skupine imaju sličnu evoluciju s hominidima, ističu stručnjaci. (Hina)


19 srpnja 2016

EHH ...



Zašto odumire poljoprivreda u Hrvatskoj

Država je tek nedavno otkrila novih stotinjak tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta za koje nije znala da je njezino, a posljednja sustavna izmjera 5,6 milijuna hektara hrvatskog prostora napravljena je - u Austrougarskoj

Zbog lošeg upravljanja prostorom poljoprivredu u Hrvatskoj možemo proglasiti i najzapuštenijim, ako ne i odumirućim gospodarskim sektorom.

S druge strane imamo turizam gdje je dolazaka sve više, ali smo sve manje sposobni tim turistima ponuditi hranu iz vlastite proizvodnje.

Osnovni problem je malena prosječna veličina poljoprivredne čestice od samo 2,4 hektara, što je šest puta manje od europskog prosjeka, no provedbu okrupnjavanja (komasacije) zemljišta onemogućavaju nesređene zemljišne i katastarske knjige-,

Razmjeri ovog problema su strašni - država je tek nedavno otkrila novih stotinjak tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta za koje nije znala da je njezino, a posljednja sustavna izmjera 5,6 milijuna hektara 
hrvatskog prostora napravljena je - sredinom 19. stoljeća.

I onda se čudimo ...


17 srpnja 2016

IZJAVA DANA





'Ispričavam se građanima zbog pogrešaka koje je radio HDZ'

 



Osjećam ljudsku i političku potrebu osobno se ispričati svim hrvatskim građanima te članicama i članovima - bez obzira koliko sam mogao ili nisam mogao utjecati - napisao je Brkić 

Koja isprika...moš mislit kak je iskrena

13 srpnja 2016

PRIPAZITE



Što se obavezno baca nakon isteka roka trajanja

Mnoge stvari bacamo zapravo bez razloga - prošao je nominalni rok trajanja, a namirnice se mogu koristiti još dugo iza toga - no ne i ove

Rok trajanja mora stajati na namirnicama, a internet je pun savjeta o tome koje se zapravo niti ne moraju bacati nakon isteka, štoviše, mogu se normalno koristiti bez straha za zdravlje.

No, kad govorimo o sljedećim namirnicama, s njima nema šale - moraju u smeće!

Jaja - od kupovine mogu se koristiti maksimalno trideset dana, ali to je pravilo vrlo upitno, jer ne znamo kad su ona dospjela na police trgovina. Stoga se poslužite vrlo jednostavnim i efikasnim trikom. Uronite jaje u posudu s vodom, ukoliko potone na dno posude - svježe je, ukoliko se počinje naginjati ka površini, znači da je staro nekoliko dana, ali još uvijek spremno za uporabu. Ono koje je u potpunosti isplivalo na površinu, pokvareno je i trebate ga se čim prije riješiti. 

Mekani sirevi - tvrdi i polutvrdi sirevi traju bitno dulje od polumekanih i mekanih sireva, koji u svom sastavu imaju visok udio vode. Naime, nakon isteka roka trajanja u takvim se sirevima stvaraju bakterije koje su loše za organizam.

Meso - obavezno se morate pridržavati roka trajanja, a posebnu pozornost obratite na njegov izgled. Ukoliko je meso poprimilo smeđi ton, usto ima neugodan miris i tragove ružičaste sluzi, pokvarilo se i odmah ga bacite.

Riba i školjkaši - obavezno čuvati u hladnjaku i pripremiti što prije, jer se brzo kvare. Svježinu ribe provjerite tako da je dotaknete prstima i obratite pozornost na udubljenja. Ukoliko meso ribe ostane udubljeno i kad maknete prst, znači da nije svježa. Osim toga, obratite pozornost i na oči. Ne smiju biti mutne niti udubljene, jer je to također znak da riba nije svježa. Važno je voditi računa i o škrgama. One trebaju biti crvene ili ružičaste i bez tragova sluzi. Miris je još jedna stvar koja ukazuje na svježinu ribe. Ukoliko je on užegao ili kiselkast, a ne možete osjetiti niti miris mora, riba nije svježa i radije je nemojte kupiti.

Suhomesnati proizvodi i mesne prerađevine - u njima se može pronaći bakterija listerija, koja izaziva trovanje hranom i zaraznu bolest listeriozu, koja može stvoriti velike zdravstvene probleme. Stoga je važno pratiti rok trajanja ovakvih proizvoda i riješiti ih se čim on istekne.


08 srpnja 2016

SRAMOTA



Internet u Hrvatskoj je katastrofalno spor i skup

Sigurno ste se načitali i nagledali reklama o "brzom internetu" dostupnom hrvatskim građanima po "povoljnim cijenama" - e, pa to su zapravo bajke

S 22,86 pretplata širokopojasnog interneta preko nepokretne mreže na 100 stanovnika u lipnju 2015. Hrvatska se nalazi na začelju liste zemalja EU-a, zajedno sa Slovačkom (22,68), Bugarskom (21,32), Rumunjskom (20,5) i Poljskom (18,79).


Najveći broj pretplata na 100 stanovnika imale su Nizozemska (42,59) i Danska (42,22). Po broju pretplata širokopojasnog interneta preko pokretne mreže Hrvatska je znatno bolje rangirana. U tom je razdoblju bilo 68,14 pretplata na 100 stanovnika.

Istovremeno, po cijenama paketa usluga Hrvatska je znatno iznad prosjeka EU-a. Naime, minimalna mjesečna cijena paketa koji uključuje internet brzine 30 do 100 Mbps, fiksni telefon i TV uslugu u Hrvatskoj je 60,41 euro (cijena korigirana za paritet kupovne moći). Prosjek EU-a iznosio je 43,45 eura.

Najveće cijene zabilježene su u Portugalu (73,32 eura) i Irskoj (69,18 eura). S druge strane, značajno manje cijene od prosjeka bile su u Francuskoj (23,63 eura) i Poljskoj (24,95 eura). Ukupni prihod od internetskih usluga u prvom tromjesečju 2016. iznosio je 893,4 milijuna kuna i bio je 4,8 posto veći na međugodišnjoj razini, ističe se u analizi Ekonomskog instituta Zagreb.



05 srpnja 2016

Na putu prema dolje



Hrvatska uskoro najzaostalija i najsiromašnija zemlja EU

Uz stopu rasta manju od dva posto, do standarda iz 2008. došli bismo tek u 2023. godini, kaže analitičar Zvonimir Savić iz HGK

Hrvatskoj prijeti da će uskoro postati najzaostalija i najsiromašnija zemlja Europske unije. Pokazuje to podatak o kupovnoj moći građana po kojem je od 2008. do danas Hrvatska jedina zemlja članica koja je nazadovala u standardu, a već sad ima drugi najgori standard u EU.

Naime, Rumunjska je po kupovnoj moći i BDP-u po stanovniku prestigla Hrvatsku već ove godine iako se predviđalo da će se to dogoditi tek u 2018. Iza nas su ostali tek Bugari, koji nas ne mogu stići tako brzo, ali ako i dalje budu bilježili veće stope rasta od Hrvatske u jednom desetljeću, mogli bi sustići razliku u standardu. Podaci su to koje je sumirao Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji upozorava da smo 2008. bili za trećinu razvijeniji od Rumunjske.

Zašto su važni fondovi
Zašto je tome tako? Drugi rastu brže, rade više, a mi zaostajemo. Dok se u Hrvatskoj rast gospodarstva od 1,6 posto zabilježen u prošloj godini slavio kao konačni dokaz uspješnosti rada politike, Rumunjska je napredovala svake godine po stopama većima od 3 posto, a lanjski je rast zaokružila na 3,8 posto. Dio tog uspjeha leži u povlačenju novca iz europskih fondova. Hrvatska je, prema službenim podacima Europske Komisije, iz omotnice 2007. – 2013. iskoristila tek 65,2 posto novca i, prema tom kriteriju, postala je najneuspješnija članica. Grčka je u tom razdoblju iskoristila 99,9 posto raspoloživih sredstava, a Rumunjska je neuspjehom proglasila činjenicu da su dospjeli na oko 80 posto iskorištenosti fondova. Iskorištenost alokacije za drugu polovicu 2013., kada smo postali ravnopravna članica EU i u kojoj nam je na raspolaganju bilo 450 milijuna eura, manja je od 40 posto. A fondovi su važni jer se njima pokreću javne investicije bez opterećivanja budžeta pa je tako Slovačka 90 posto svih ulaganja u javnom sektoru financirala uz pomoć europskog novca, a slično su radile i Bugarska i Poljska. Europskim novcem uspjeli su neutralizirati krizu i postići visoke stope rasta, što u Hrvatskoj još nije zabilježeno.

03 srpnja 2016

Akademija HOK-a



Trendovi i dalje negativni, u pet godina nestalo 10.000 obrtnika

Pred nama su novi izbori i inzistirat ćemo na rješavanju naših zahtjeva bez obzira na to koja opcija pobijedi, poručio je čelnik HOK-a

Iako u posljednjih nekoliko kvartala Hrvatska postiže gospodarski rast, trendovi u obrtništvu i dalje su negativni. Prije pet godina bilo više od 86 tisuća aktivnih obrta, a danas ih je 10 tisuća manje.

U tišini, bez velike medijske pompe, u osobnoj tragediji tih obitelji nestao je cijeli jedan grad, kazao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec na jučerašnjoj svečanoj akademiji u povodu Dana Komore.
Siva ekonomija sveprisutna
Razlozi za to su, tvrdi Ranogajec, višestruki. HOK već godinama upozorava da su obrtnici opterećeni brojnim nametima i treba im kompas kako bi se snašli u moru često nedorečenih i neprovedivih propisa. Visoki troškovi poslovanja, nedostupnost jeftinog kapitala, još uvijek strogi inspekcijski nadzor i velika prisutnost sive ekonomije iz dana u dan otežavaju im poslovanje. No iako u HOK-u čine sve kako bi očuvali, unaprijedili i razvili obrtništvo, da i dalje bude stup hrvatskog gospodarstva, u nestabilnim političkim uvjetima nije lako, rekao je Ranogajec, podsjetivši kako je HOK još prije prošlih parlamentarnih izbora predstavio šest zahtjeva novoj vlasti – jačanje pravnog položaja obrtnika, fleksibilno radno zakonodavstvo i zapošljavanje, stabilnu poreznu politiku i financiranje obrta, financijsku disciplinu i bolju naplatu potraživanja, strukovno obrazovanje kao temelj razvoja te jačanje pozicije HOK-a kao zastupnika interesa obrtnika.