.

.

180.000 radnih mjesta je ugroženo u malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj

28 kolovoza 2016

MULJAŽE



Kako nas varaju na domaćim proizvodima

Mnogo je slučajeva da pakiranje proizvoda vrišti natpisima 'domaće', 'proizvedeno u Hrvatskoj' ili prepoznatljivim crveno-bijelim kockicama, a roba zapravo stiže tko zna odakle

Hrvatske proizvode domaći kupci vole i cijene više od ostalih. No u trgovinama se skrivaju i artikli koji na prvi pogled lako zavaraju da stižu iz Hrvatske, iako je lijepa njihova neka sasvim druga zemlja.

Istarski salamin tako s Istrom povezuje samo receptura i pakiranje, dok je zapravo napravljen u Italiji. Tuna ukrašena crveno-bijelim kvadratićima aludira da je hrvatska, a zapravo stiže iz Španjolske. Tvrtka koja svoje proizvode reklamira kao "Samo najbolje iz Dalmacije", bosiljak uvozi iz Egipta, a origano iz Turske, a dalmatinski barba svoje je lignje ulovio u Južnoj Koreji. 

Na nekim proizvodima je jasno istaknuto da dolaze iz Hrvatske. Međutim, deklaracija govori nešto drugo. Piše da je zemlja podrijetla - zemlje članice Europske Unije i zemlje koje nisu članice Europske Unije. Na kraju priče ne znamo dolazi li i kap ovog meda iz Hrvatske. 

Kupci su zgroženi
Slučajevi navedeni u ovoj priči možda nisu primjer nečega nelegalnog, ali kupci bi trebali prijaviti kad im se nešto čini nepoštenim.

"To su marketinški trikovi i od slučaja do slučaja treba procjenjivati da li takav marketinški trik pošten ili bi se smatrao nepoštenom poslovnom praksom. Ako bi se smatrao nepoštenom poslovnom praksom, svakako ga se može sankcionirati, odnosno zabraniti", izjavila je Dijana Kladar, pravna savjetnica udruge Potrošač.

Nebrojenim akcijama Kupujmo hrvatsko od domaćih se proizvoda polako stvorio brend za kojega su kupci spremni platiti više. Baš je zato unosno nešto okititi hrvatskim ruhom, čak ako je i još donedavno plivalo na drugoj strani svijeta.  


26 kolovoza 2016

COOL :)



Razgovarate sami sa sobom? Odlično, vi ste - genij!

Jesu li vas zadirkivali ako bi vas otkrili da pričate sami sa sobom? Bili su u krivu. Naime, ova je navika odlika genija, što je potvrdilo i znanstveno istraživanje

Razgovor sam sa sobom obično nije blagonaklono prihvaćen od okoline jer su prve reakcije prsti na glavi i ostali neverbalni znakovi kojima pokazuju da misle da ste ludi, no zapravo je istina potpuno drugačija - vi ste genije!

Studiju su vodili psiholozi Daniel Swigley i Gary Lupyan, a glavna je hipoteza bila da razgovaranje sa sobom ima i korisna svojstva. I neki od najpametnijih ljudi na svijetu imali su ovu naviku. Čak je i slavni Albert Einstein potiho samom sebi ponavljao svoje rečenice.
 
Mozak radi učinkovitije
U jednom su eksperimentu psiholozi 20 ispitanika poslali u supermarket. Trebali su otkriti određeni predmet, prvi put u tišini, a drugi put su mogli ponavljati ime artikla. Rezultati su pokazali da su ljudi lakše pronalazili artikl kad su govorili sami sa sobom. Naime, glasno govorenje poboljšava pamćenje. Ipak, psiholozi su istaknuli da ova metoda pomaže samo ako se radi o predmetima koji su nam poznati od ranije. Primjerice, od ranije znate da je banana žuta i specifičnoga oblika, pa se ponavljanjem njezina naziva aktiviraju vizualna svojstva u mozgu. Međutim, ukoliko ponavljate nešto što ne možete vizualizirati, zapravo ćete postići kontraefekt, odnosno samo ćete se usporiti i zbuniti.

Organiziraju se misli
Psihologinja Linda Sapadin kazala je da razgovor sa samim sobom pomaže u donošenju važnih i teških odluka, te pomaže razbistriti um i odvojiti važno od nevažnoga. Osim toga, pričanje sa sobom pomaže organizirati i zbrkane misli u glavi, što može smiriti živce.

Lakše se ostvaruju ciljevi
Ukoliko pred sebe postavite neke ciljeve, izgovorite ih naglas. Onda će se činiti manje teški i lakše ostvarivi. Osim toga, naglas izgovoreni ciljevi usredotočuju vašu pozornost, kontroliraju tijek vaših emocija i onemogućava distrakcije, odnosno lakše krećete dalje, ukoliko putem naiđete na problem.


22 kolovoza 2016

SASVIM MALA STRANKA



Ako će oni smanjiti PDV, mi ćemo ukinuti nezaposlenost

Biračima su obećali ukidanje nezaposlenosti, kraći radni tjedan, bruto plaće i besplatni internet, pri čemu misle da nisu neozbiljniji od ostalih

Robert Zuber i Tomislav Pulić početkom godine predstavili su dokumentarni film “Kandidat” u kojem su se uključili u izbore za predstavnika stanara u jednom zagrebačkom neboderu. Idući projekt trebala im je biti kandidatura na lokalnim izborima, ali pad Vlade dao im je mogućnost da svojom na brzinu utemeljenom Sasvim malom strankom (SMS) krenu odmah na parlamentarne izbore.

– Hrvatima nudimo ukidanje nezaposlenosti dekretom, bruto plaće, četverodnevni radni tjedan i besplatni internet za sve. Pri tome nismo nimalo neozbiljniji od ostalih stranaka, koje nude smanjenje PDV-a i povećanje BDP-a bez objašnjenja kako to misle provesti – kaže nam Zuber, dodajući da je cilj SMS-a humorom skrenuti pozornost na neodgovorni i nesankcionirani predizborni diskurs.

Na stranačkim listama na kojima je ravno 50 posto žena nalaze se i Vedrana Rudan, Ella Dvornik.
..
– Interes za stranku toliki je da više ni sam ne znam točan broj članova. Želja nam je privući što više mladih. Zato ćemo lobirati za postavljanje više Pokemona pred biračka mjesta. Kad već nemamo mnogo novca, snalazimo se s kapitalom koji imamo – objasnio je predsjednik stranke Tomislav Pulić, osvrćući se se na obilno citiranje motiva igrice Pokemon Go u njihovoj kampanji. 


19 kolovoza 2016

Špancirfest 2016



Prigodni poštanski žig i koverta

Povodom 18. „punoljetnoga“ Špancirfesta 2016., Hrvatska pošta izdala je prigodni žig koji će vrijediti SAMO prvi dan „Špancira“ u petak 19.08. Sve poštanske pošiljke koje tog dana odlaze iz Varaždina imati će na sebi taj žig Špancirfesta.

Da bi priča bila kompletna i zaokružena naš varaždinski notar Krunoslav Čolo oblikovao je i izradio prigodnu kovertu sa takozvanom cinderellom (ukrasnom naljepnicom u obliku poštanske marke).

Pomenuta cinderella izrađena je na temu 240. obljetnice od velikog požara u Varaždinu, 1776. godine, nakon čega Varaždin gubi status glavnog grada Hrvatske.

Sve ostale informacije i kupnju prigodnog kompleta možete dobiti u „bilježničkoj kancelariji“ gradskog notara na Špancirfestu (kućica boje fuksije). 
Tekst i foto: blogger


17 kolovoza 2016

EH, DA ...



Kako preživjeti povratak s godišnjeg bez stresa

Povratak s godišnjeg odmora i ulazak u dnevnu rutinu na poslu mnogim ljudima predstavlja priličan problem, pa evo par savjeta za preživljavanje

Jedno je britansko istraživanje pokazalo kako je četvrtina radnika barem jednom slagala da su bolesni, samo da se prvi dan nakon godišnjeg ne bi morali vratiti na posao

Na poslu ćete ih lako prepoznati jer su barem tri nijanse preplanutiji od vas i još su uvijek mislima na godišnjem. 

Važno je na vrijeme pomaknuti spavanje da se budimo ranije. Također ne treba zanemariti fizičku aktivnost jer na godišnjem plivamo, igramo picigin, šetamo se ili planinarimo, dok se na poslu često zabijemo u urede nakon kojih idemo doma i odmah upadamo u tu lošu rutinu.

Povratak na posao zna izazvati blagu depresiju. Prije davnih 111 godina pisac Elbert Hubbard napisao je nešto što i dan danas stoji - kako ne postoji čovjek kojemu je odmor potreban više od onoga tko se upravo vratio s odmora.

Zato pokušajte poslušati neki od današnjih savjeta da vam bude lakše. A najvažniji savjet od svih je -  ignorirajte nas koji ćemo na godišnji tek nakon što ste se vi svi vratili. Jer bit će nam tako dobro...


BEZ PERSPEKTIVE



Niti se školuju niti rade – 59.000 mladih do 24 godine nije nigdje

“Mjere za zapošljavanje mladih trebaju biti usmjerenije na teško zapošljive skupine mladih, a ne na najbolje s fakultetima”
Hrvatska se ubraja među tri zemlje EU, koje su rekorderi po udjelu mladih u dobi od 20 do 24 godine koji nisu nigdje – ne rade, ne školuju se i nisu na osposobljavanju, pokazuju jučer objavljeni podaci Eurostata. Takvih mladih koje se naziva NEET populacijom u Hrvatskoj je 24,2%, a od nas su lošije još samo Grčka i Italija. Iako su se vlade hvalile mjerama za zapošljavanje mladih, posljednjih desetak godina u Hrvatskoj se situacija pogoršala pa danas imamo gotovo četvrtinu mladih u dobi od 20 do 24 godine, ili njih oko 59.000, koji nisu zaposleni, ne školuju se i nisu na obuci, dok smo ih 2006. imali 18,8%.

Norveška praksa
U EU je ukupno 5 milijuna mladih (17,3%) u dobi od 20 do 24 godine koji se ne školuju, ne rade i nisu na osoposbljavanju. Prema Eurostatu, najmanji udio mladih koji su izvan tržišta rada, osposobljavanja i obrazovanja imaju Nizozemska, Luksemburg, Danska, Njemačka i Švedska.

Iva Tomić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe da prema procjenama u nas najveći udio NEET mladih otpada na nezaposlene, ali problem je što mi za razliku od drugih zemalja EU nemamo evidenciju tko su naši NEET mladi, osim ako nisu evidentirani na burzi.

– Premda Europska komisija naglašava da fokus treba biti na NEET mladima, koje treba aktivirati na tržište rada ili ih vratiti u obrazovni sustav, mi još nismo fokusirani na NEET populaciju iako se dosta govori o nezaposlenim mladima. Sada HDZ ističe da će im biti u fokusu mladi do 35 godina, kojima će osigurati nepovratna sredstva i povoljne kredite za pokretanje posla, što nije loša mjera, no treba imati na umu da nisu svi mladi poduzetnici niti će to postati pa teže zapošljivim mladima treba pristupiti na drugačiji način. 
Poticajne mjere za zapošljavanje mladih trebaju biti usmjerenije na teško zapošljive skupine mladih, koji imaju financijskih, zdravstvenih i obiteljskih teškoća, a ne na one najbolje koji su završili fakultete i koji će lakše snaći – kaže Tomić.

Gore stanje nego 2006.
Norveška, koja u Europi ima jednu od najnižih NEET stopa, primjerice, ističe, ima umrežene podatke o NEET mladima i individualiziran pristup pa mladima pomaže u zapošljavanju ili ih vraća u sustav obrazovanja. A Poljska, kaže, ima mobilni zavod za zapošljavanje koji obilazi mlade u ruralnim sredinama i savjetuje ih o zapošljavanju, dok su naši mladi po selima prepušteni sami sebi. U Hrvatskoj se situacija znatno pogoršala od 2006. jer, osim što danas imamo više NEET mladih u dobi od 20 do 24 godine, imamo i manje mladih koji su zaposleni, a pozitivno je što se danas više mladih školuje u dobi do 24 godine nego 2006.


11 kolovoza 2016

Pakao tek stiže



Temperature do 77°C uzrokovat će još veće sukobe od današnjih

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Iraku su ovog ljeta zabilježeni rekordni toplinski indeksi.
Rekordne temperature koje su ovoga ljeta pogodile mnoge države mogle bi biti najava pakla koji tek stiže, opet su upozorili eksperti za klimatske promjene, čije najave zvuče zastrašujuće.

Naime, ističu ti stručnjaci, nastave li se ovakvi trendovi, narednih će desetljeća u pojedinim dijelovima svijeta doći do nestašice vode, a temperature će biti toliko ekstremno visoke da ljudi u tim područjima doslovno više neće moći živjeti, prenosi Washington Post.

Primjerice, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Iraku su ovog ljeta zabilježeni rekordni toplinski indeksi (veličina koja je izračunata na temelju temperature zraka i njegove relativne vlažnosti), dok su i u okolici utvrđene dosad neviđene teperature od kada je mjerenja.

U Džedi (Saudijska Arabija) su izmjerena 52 stupnja, u Basri (Irak) 54, koliko i u kuvajtskom Mitribahu. Ta je mjerenja potvrdila i Svjetska meteorološka organizacija, čime su službeno oboreni rekordi u istočnoj hemisferi.

"Nastave li temperature rasti, uslijedit će daleko veći sukobi i izbjegličke krize u odnosu na ove kojima danas svjedočimo", upozorio je Adel Abdellatif, savjetnik u Ujedinjenim narodima koji proučava efekte klimatskih promjena na arapske zemlje. 

Podsjetimo, ne tako davno je u časopisu Nature Climate Change rečeno da bi Perzijski zaljev mogao do kraja stoljeća ostati potpuno pust jer su simulacije na računalima otkrile da bi se dnevne temperature mogle početi penjati i do 77 °C!


IZJAVA DANA



Objava na Facebooku
 

Laburisti o obećanjima SDP-a i HDZ-a: 'Upiškit ćemo se u pelene od smijeha!'

08 kolovoza 2016

Umire li Hrvatska?



Iselilo nas je više od 250 tisuća, ali niti jedan političar

Svakoga dana u našoj je državi 40 Hrvata manje!
Umire li Hrvatska? Odmah ćemo vam dati odgovor, iako smo sigurni da bi ga se teško sjetili. Među onima koji odlaze iz države trbuhom za kruhom, a takvih je od osnutka Hrvatske nešto više od 250 tisuća, nije iselio niti jedan hrvatski političar. Dodajmo i da je svakoga dana u državi 40 Hrvata manje!

"To je točna informacija, te brojke su prestrašne. Mi čak i ne znamo kako će se one odraziti u budućnosti, a odrazit će se na sve moguće sustave u državi. Mi gotovo da tome ne posvećujemo ozbiljnu pažnu i gotovo da nema ozbiljne političke reakcije na to", potvrdio je demograf Stjepan Šterc.


Problem je u tomu što političari, koji odlučuju o budućnosti ove države, od 1991. godine demografsku problematiku smatraju usputnom temom, iako je ona u temelju gospodarskog i ukupnog razvoja zemlje. Demografija treba nadilaziti sve politike i treba biti strateška hrvatska priča.


"I zaista taj koncenzus je hrvatskoj potreban i mislim da će demografska problematika morati ući u barem prvih 5 ključnih strateških točaka ukupnog razvoja Hrvatske", ističe Šterc.

Demografski su procesi dugotrajni, a danas snosimo posljedice politika od prije 20-30 godina. No bit će ih još. Za tridesetak godina Hrvatska će trpjeti zbog današnjih politika.

"Imamo depopulaciju stanovništva, imamo depopulaciju prostora. Stotine naselja su potpuno ispražnjena u Hrvatskoj. Dijelovi Hrvatske su prazni. Imamo starenje stanovništva. Imamo negativni migracijski saldo", navodi Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK.

03 kolovoza 2016

ILUZIJE?



Osobni bankrot nije baš omiljen

Osobni bankrot najavljivan je kao revolucionaran potez koji će hrvatske građane spasiti od ralja zlih bankara, no u prvih pola godine rezultati su - mizerni

Osobni bankrot Hrvatima očito nije omiljeni izlaz iz dužničkog ropstva - od početka ove godine, kada je zakonom omogućen osobni bankrot, Financijska agencija zaprimila je 570 zahtjeva za pokretanje izvansudskih postupaka, koji prethode samom postupku stečaja pred sudovima, a od toga je do sada 182 postupka završilo neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju podaci Fine.

Zakon kojim je omogućen osobni bankrot - Zakon o stečaju potrošača, stupio je na snagu 1. siječnja ove godine i po njemu taj postupak mogu zatražiti građani ili obrtnici, odnosno osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju li manje od 20 vjerovnika, ne duguju više od 100 tisuća kuna i nad njima još nije pokrenut predstečajni ili stečajni postupak.

Postupke stečajeva potrošača vode sudovi, no zakon određuje da se prije pokretanja sudskog postupka u izvansudskom postupku pokuša postići nagodba između dužnika i vjerovnika, i to u jednom od 21 savjetovališta u sklopu Fine u svim hrvatskim županijama.

Izvansudski postupak traje najduže 30 dana od dana sastanka navedenoga u pozivu za sudjelovanje i iznimno se može produžiti za dodatnih 30 dana, a nakon isteka roka savjetovalište potrošaču izdaje potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio. Takva se potvrda izdaje i u slučaju kada neki od vjerovnika, nakon objave poziva za sudjelovanje, izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku, pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine.

Podaci Fine pokazuju da je od 1. siječnja do 1. kolovoza pokretanje izvansudskog postupka zatražilo 569 građana i jedan obrtnik, odnosno osoba koja obavlja samostalnu djelatnost. Ukupan iznos njihovih prijavljenih obveza dosegnuo je 235,3 milijuna kuna.

Do 1. kolovoza je 182 postupka završilo izdavanjem potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma. Po podacima Fine, najviše je takvih potvrda, njih 35 izdano u zagrebačkom savjetovalištu, a slijedi savjetovalište u Osijeku sa 24 izdane potvrde o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma


01 kolovoza 2016

HRVATSKA POSLA



Kako stranke cijede državne tvrtke

Stara boljka koruptivnog upravljanja strateškim poduzećima u državnom vlasništvu neće biti riješena, smatraju naši sugovornici, ako se popratni sustav ne demokratizira


Ne nazire se kraj dubioznoj praksi stranačkog upravljanja velikim javnim poduzećima u Hrvatskoj, zaključak je koji se nameće i uoči predstojećih parlamentarnih izbora u rujnu. Dobar aktualni primjer koji se, međutim, u javnosti i dalje premalo eksponira, jest onaj Hrvatske elektroprivrede. Prošli tjedan je tako objavljen plan restrukturiranja te strateške kompanije s brojnim kontroverznim potezima, među kojima je i otpuštanje oko 1500 radnika. Ali nigdje se ne spominje rez koji bi zahvatio menadžersku strukturu, dakle, upravni kadar koji se tamo gomila od izbora do izbora i ujedno generira pojave kao što su korupcija, klijentilizam, nepotizam i tsl.

Primjera takve prakse ima u ovom trenutku, nažalost, mnogo: Hrvatske šume pročule su se zbog apsurdnih milijunskih bonusa za predsjednika uprave, Hrvatska radiotelevizija predmet je skandaloznog vladinog uzurpiranja viška ovlasti u razdoblju između dvaju saborskih saziva, Inin vodeći kadar iz hrvatske državne kvote sumnjiči se za povlađivanje mađarskog interesa, Podravkin je inkriminiran još u prošlom desetljeću i tek nedavno dijelom osuđen. Pritom upada u oko da sve političke stranke u opoziciji redovno obećavaju demokratiziranje i profesionaliziranje upravljanja javnim poduzećima, ali to nekim čudom zaborave čim eventualno preuzmu vlast, pa samo nastave uhljebljivati svoje uzdanike na vodećim položajima.

Pripreme za privatizaciju
„Posrijedi je ideja i poodmakla praksa pukog reduciranja radne snage", tumači Kursar krajnje nakane s takvim modelom, „kao pripreme za 'akceleriranje' poduzeća, tj. njegovu postupnu, totalnu ili djelomičnu privatizaciju. Menadžment se zato nagrađuje bonusima, a zatečeni radnici i sindikati, kako je izjavio jedan od prozvanih menadžera, nisu relevantni da 'nešto govore o poslovanju tog društva', jer je 'njihov interes suprotan interesu poslodavca'". Ali čim se pojmovi oko tih interesa malo razmaknu, ispostavi se da je poslodavac ustvari kolektivni subjekt države i javnosti. Naspram njega stoga ne bi trebalo locirati radnike nego moćne pojedince na vrhu koji vode računa primarno o svojoj privatnoj dobrobiti.Tonči Kursar, politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, smatra da je diskusija o moralu spornih menadžera - poput onog u Hrvatskim šumama - promašena. Jer, posrijedi je predizborna politizacija slučaja koji će pasti u zaborav odmah nakon izbora, da bi se s istim modelom nastavilo djelovati bez obzira na nositelja vlasti. A nipošto ne treba zaboraviti da je veća dobit poduzeća, realizirana ili tek najavljena, gotovo uvijek povezana sa smanjivanjem broja radnika ili plaća i drugih radnih prava zaposlenih. Tako je u slučaju plana za HEP, tako je bilo u HŠ-u, kao i na HRT-u, ili u Ini.