Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od rujan, 2016

Hrana se baca

Trgovci su oslobođeni plaćanja PDV-a, a hrana se i dalje baca
Vrijednost donirane hrane, od stupanja na snagu pravilnika koji regulira to pitanje, iznosila je 4,5 milijuna kuna, no nije premašila iznos ranije donirane hrane Iako su trgovci u Hrvatskoj od lani oslobođeni plaćanja PDV-a na doniranu hranu, sustav još nije zaživio jer se i dalje baca velika količina hrane, dovoljna za suzbijanje gladi, poručili su u četvrtak sudionici okruglog stola "Doniranje hrane i siromaštvo u Hrvatskoj".

Vrijednost donirane hrane, od stupanja na snagu pravilnika koji regulira to pitanje, iznosila je 4,5 milijuna kuna, no nije premašila iznos ranije donirane hrane, rekao je novinarima predstavnik "Mreže hrane" Zoran Grozdanov.

Dodao je da hrane ima dovoljno, ali se baca jer je mogućim donatorima isplativije držati hranu na policama do zadnjeg dana, pa makar i na najvećim popustima, i onda baciti, nego donirati.

Dodatni problem je, kazao je, što polovica donirane hrane ide na Zagreb, gd…

DOBRO PITANJE :)

Zašto kupujemo odjeću koju ne nosimo Psihologinja specijalizirana za psihologiju konzumerizma otkrila je tri najveća razloga zašto kupujemo odjeću koju nikad nećemo obući Odjeća koju ne nosimo zaprema u prosjeku puno veći dio ormara od one koju nosimo, a kad postanemo svjesni toga, zapitamo se i sami zašto smo je uopće kupili.

Znanstvenici su se pozabavili tim pitanjem i nakon istraživanja došli do zaključka da postoje tri razloga, evo koji su to:

Artikl nam se previše sviđa - ma koliko čudno ovo nekome zvučalo, postoje kupci kojima se kupljeni artikl toliko sviđa da ga ne žele uništiti nošenjem. Ovaj fenomen naziva se averzija od gubitka, a pojavljuje se kod ljudi koji su se osjećali zakinutima ili su doživjeli gubitke u djetinjstvu,

Ignoriramo veliku manu artikla - ovo je najčešći razlog zašto kupujemo nešto što više nikad nećemo obući jer smo to kupili na sniženju, zanemarivši viđenu manu. Kit Yarrow, psihologinja konzumerizma kaže da je ovo klasičan primjer fenomena kognitivne pristr…

Zabrinjavajući trend

Hrvati kupuju i piju sve više lijekova Po podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2015. godinu, potrošnja lijekova u Hrvatskoj i dalje je u porastu, a najviše novca građani daju za lijekove protiv bolova i temperature.
Tako su, primjerice, na lijekove na bazi acetisalicilne kiseline poput aspirina i andola građani lani potrošili 50 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što lekadol i lupocet, 40 milijuna kuna.
Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove protiv boli, poput Neofena, Ibuprofena i sličnih, građani potrošili 32 milijuna kuna.

Ukupna potrošnja lijekova u 2015. iznosila je 5,2 milijarde kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na 2014. godinu.

Podaci HALMED-a pokazuju kako se svaki dan u Hrvatskoj na tisuću stanovnika popije 998 doza nekog lijeka, tj. gotovo jedna tableta dnevno po stanovniku.

Ukupno gledajući, u Hrvatskoj najveću potrošnju imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti, a odmah iza su lij…

BRRR

Kakve sve grozote postoje u kućnoj prašini Znanstvenici su otkrili 45 toksičnih kemijskih komponenata proizašlih iz kućanskih proizvoda široke potrošnje, a deset među njima iznimno štetno utječe na zdravlje, osobito kod sasvim male djece. Kućna prašina prepuna je toksičnih tvari koje tamo dospijevaju iz raznih proizvoda široke potrošnje koje svakodnevno kupujemo i koristimo u kućanstvu, pokazalo je opsežno istraživanje znanstvenika s američkog Institute Milken pri Sveučilištu George Washington koje je rezultat sinteze 26 ranijih istraživanja obavljenih na temelju uzoraka kućne prašine. 

U 90 posto analiziranih uzoraka pronađeno je 10 iznimno štetnih kemijskih spojeva. Među njima je najzastupljeniji dietilheksil ftalat (DEHP), odnosno vrsta ftalata.

Ftalati su organski kemijski spojevi, esteri ftalatne kiseline i alifatskih alkohola koji su poznati kao plastifikatori ili omekšivači. To su hlapljive tekućine koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove mobilnosti. Ne koriste se s…

ISTRAŽIVANJE

Hrvati su vjernici, ali ... Hrvatska je osma zemlja s najmanjim brojem ateista u Europi. Čak 69 posto Hrvata vjeruje u Boga, a 22 posto vjeruje u 'višu silu'. Vjera je Hrvatskoj prilično važna stvar, iako ne baš toliko koliko inače govore podaci iz popisa stanovništva - tamo imamo preko 90 posto katolika, dok u istraživanju koje ovdje navodimo 69 posto Hrvata vjeruje u Boga, a još 22 u višu silu ...

Podaci istraživanja koje je provela Europska komisija govore kako u Francuskoj živi najviše ateista, a u Rumunjskoj gdje 92 posto ljudi vjeruje u Boga, ih je najmanje (1 posto).

Naime, u Francuskoj 40 posto stanovnika ne vjeruje u nikakva nadnaravna bića, Boga ili višu silu. Na Malti i u Turskoj čak 94 posto njih vjeruje isključivo u Boga, dok je u Češkoj taj postotak najmanji - samo 16 posto.

Najnesigurniji su u Luksemburgu gdje se njih osam posto izjasnilo da ne znaju šta da vjeruju.

Što se tiče naših susjeda, Slovenci su se smjestili visoko na ljestvicu ateista, gdje se uglavnom nal…

GROZNO

Koliko je opasna ovisnost o pametnim telefonima? Sve je veći broj ljudi, posebice mladih, koji su ovisni o svom smartphoneu do te mjere da se zgražaju pri pomisli da ostanu bez svog mobilnog telefona na neko vrijeme Ako shvatite da ste sve rastreseniji zbog svog pametnog telefona, da vam je jako teško od njega se odvojiti ili bez ikakvog posebnog razloga svako malo provjeravate SMS-ove, pozive i društvene mreže tada biste se trebali zapitati je li vam možda potrebna psihološka pomoć.

Sve je veći broj ljudi, posebice mladih, koji su ovisni o svom smartphoneu do te mjere da se zgražaju pri pomisli da ostanu bez svog mobilnog telefona na neko vrijeme, pri čemu se kod spomenutog scenarija javlja ozbiljna nelagoda.

Istraživanje koje je proveo institut Nielsen pokazuje da su tim fenomenom najviše zahvaćeni korisnici pametnih telefona u Singapuru, Južnoj Koreji, Kini i Tajvanu. Najviše tih mobitela po glavi stanovnika posjeduju žitelji Singapura i Hong Konga, dva puta više od Amerikanaca. Čak …

Polako dolazi ....

Srednjovjekovno bezumlje

Crkva pokrovitelj okupljanja ginekologa, udruge zgrožene
Visoki pokrovitelji skupa na koji su pozvani liječnice i liječnici specijalisti, odvjetnici i drugi su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i kardinal Josip Bozanić... Hoće li se barem dignuti glas protesta protiv ovakvog srednjovjekovnog bezumlja, samo je jedan od komentara na društvenim mrežama.

Mnogi su bili ogorčeni 1. Hrvatskim kongresom forenzične ginekologije i perinatologije u Topuskom, i to samo zbog jednog razloga. Visoki pokrovitelji skupa na koji su pozvani liječnice i liječnici specijalisti, odvjetnici i drugi su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i kardinal Josip Bozanić. Organizator je, među ostalima, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu.
Zloupotreba ovlastiBrojne su joj udruge poručile da je podržavajući jedan religijski određen skup koji nasrće na prava žena zloupotrijebila svoje ovlasti umjesto da štiti ustavne vrijednosti. Među njima su Neformalna inicijativa civilnog društva, Centar za građansku hrabrost…

PROBLEM DILJEM HRVATSKE

Unatoč izdašnoj plaći i do nekoliko tisuća eura - nema ih ni za lijek Diljem Hrvatske i dalje se spominje problem radne snage u kuhinjama restorana, hotela, konoba.Priznaju to i šefovi kuhinja i direktori hotela. Kuhara ni za lijek, unatoč izdašnoj plaći i do nekoliko tisuća eura.
Je li problem u slabom plaćanju ili nedostatku kvalitetnog kadra, upitali smo same kuhare.

"I jedno i drugo. Pravog šefa koji je željan učiti, educirati, nije problem platiti. Izaberem najbolje za poslije, odrade sa mnom dvije godine, oni misle da znaju sve i odu ća. Ovi im ponudi tisuću kuna više, idu ća", kaže Braco Sanjin, kuhar.

Diljem Hrvatske zaposlene su tisuće kuhara i drugog osoblja. A plaće kuhara znaju biti i po nekoliko tisuća eura.

"Naravno da je teško uvijek nać dobroga djelatnika dobroga kolegu u bilo kojoj branši, a što se tiče ugostiteljstva i hotelijerstva, mislim da je posebno specifično naći dobroga kolegu djelatnika", kaže Joze Tomaš, direktor hotela.

"Žele ljudi radit…

PARAOLIMPIJSKA POBJEDNICA

Sandra Paović: Ovo je zlato za čitavu Hrvatsku koja je bila uz mene nakon nesreće

Gubitnici...

Oni su nekad bili u vrhu, a sad su najveći politički gubitnici...

STVARNO?

3 stvari koje morati prestati raditi da biste bili sretni Sreća je često neuhvatljiva, reći će ljudi koji smatraju da nisu sretni, no zapravo je potrebno samo ispraviti ove tri loše navike i bit će vam na dohvat ruke Sreća je relativan pojam i svi joj na neki način težimo, svjesno ili nesvjesno, no jedan od glavnih problema je činjenica da velik broj ljudi vjeruje da je ona posljedica slučajnosti ... što naravno nije istina.

Dovoljne su male promjene u navikama i životnim stavovima da se sreća isprovocira, uhvati i zadrži, a ovo su tri stvari kojih se većina ljudi mora odreći kako bi bila sretna. 

Negativan stav - pesimizam i negativne misli imaju snažan utjecaj na raspoloženje, pa posljedično i na osjećaj sreće i zadovoljstva. Naravno, svakodnevno nam se događaju neke loše stvari koje je praktički nemoguće izbjeći, no jednostavno se moramo naučiti nositi s njima. Najjednostavniji i najučinkovitiji način je - tražiti pozitivne stvari u životu i uživati u njima.

Želja za savršenstvom - sv…

Djeca znaju ...

DJECA O ŽIVOTINJAMA:
-- Leptir je insekt iz porodice helikoptera. -- Švicarske krave koriste se pretežno za pravljenje čokolade. -- Najkorisnija životinja je svinja.Od nje možemo upotrijebiti sve, meso od naprijed i straga, kožu za cipele, čekinje za četke i ime za psovanje! -- Krave ne smiju brzo trčati da ne bi prolile mlijeko. -- Zoološki vrt je super stvar. Tamo možemo vidjeti i životinje koje ne postoje. -- Sve ribe nose jaja, a ruske čak i kavijar. -- Svi psi vole vodu. Neki čak toliko da u njoj i žive. To su morski psi. -- Akvarijum je malo stakleno more gdje žive domaće ribe. -- Razlika između sela i grada je ta što je trava na selu iz jednog dijela, a u gradu je isprekidana.
Izvor: Google+

Prosječna godišnja potrošnja

'U Hrvatskoj se loše živi, kupuje se ono što se mora'Prosječna hrvatska obitelj najviše novca troši na hranu. I to je izravan pokazatelj da se loše živi, kažu analitičari. Kupuje se što se mora. No, zanimljivo je da se u isto vrijeme dosta troši na cigarete i alkohol, a za obrazovanje vrlo malo.
Na godišnjoj razini prosječno hrvatsko kućanstvo najviše troši na hranu i bezalkoholna pića, točnije 22.221 kunu, slijede troškovi stanovanja i režija, 13.192 kune, potom prijevoz, 10.573 kune.

'Ali je zapravo nepobitna činjenica da se upravo udio troška hrane i energije, troška stanovanja, troška bezalkoholna alkoholnoga pića, najbolje pokazuje koliko smo mi siromašna zemlja. I onda se to sve skupa radi na uštrb nekih drugih kategorija od kojih se jednostavno mora odustati, jer za njih sredstava nema', kaže Krešimir Sever iz Nezavisnog hrvatskog sindikata.

No, teško se odustaje od duhana i alkohola. Pa tako na godišnjoj razini prosječna hrvatska obitelj, za te dvije stavke, potro…

TUŽNA ISTINA

Živimo sve duže ... ali jadno! Nisu se znatno produljile godine života u zdravlju, što znači da ljudi zapravo žive dulje s kroničnim bolestima i invalidnostima Ljudi u svijetu žive duže, ali ne u zdravlju nego u bolesti, pokazuje studija o najčešćim bolestima i ozljedama u 188 država.

Opće zdravlje zadnjih se deset godina unaprijedilo diljem svijeta zahvaljujući velikom napretku u borbi sa zaraznim bolestima i malarijom i postignućima u borbi protiv bolesti majke i djeteta.

Očekivani životni vijek sve je dulji, ali se nisu znatno produljile godine života u zdravlju, što znači da ljudi zapravo žive dulje s kroničnim bolestima i invalidnostima, navodi se u analizi objavljenoj u časopisu Lancet.
"Svijet je jako napredovao kad je zdravlje u pitanju, ali sada je potrebno napredovati u prevenciji i liječenju glavnih uzroka bolesti i invalidnosti", rekao je Theo Vos, profesor na sveučilištu u Washingtonu koji je glavni autor studije.

Globalni očekivani životni vijek za oba spola se sa …