.

.

Hrvatska hitno treba veće plaće, sindikati će ih tražiti i akcijom na ulici


30 rujna 2016

Hrana se baca



Trgovci su oslobođeni plaćanja PDV-a, a hrana se i dalje baca

Vrijednost donirane hrane, od stupanja na snagu pravilnika koji regulira to pitanje, iznosila je 4,5 milijuna kuna, no nije premašila iznos ranije donirane hrane
Iako su trgovci u Hrvatskoj od lani oslobođeni plaćanja PDV-a na doniranu hranu, sustav još nije zaživio jer se i dalje baca velika količina hrane, dovoljna za suzbijanje gladi, poručili su u četvrtak sudionici okruglog stola "Doniranje hrane i siromaštvo u Hrvatskoj".

Vrijednost donirane hrane, od stupanja na snagu pravilnika koji regulira to pitanje, iznosila je 4,5 milijuna kuna, no nije premašila iznos ranije donirane hrane, rekao je novinarima predstavnik "Mreže hrane" Zoran Grozdanov.

Dodao je da hrane ima dovoljno, ali se baca jer je mogućim donatorima isplativije držati hranu na policama do zadnjeg dana, pa makar i na najvećim popustima, i onda baciti, nego donirati.

Dodatni problem je, kazao je, što polovica donirane hrane ide na Zagreb, gdje socijalne samoposluge, Crveni križ i Caritas bez problema mogu doći do donatora, dok Vukovar "ostaje na litri ulja".

Socijalnu sliku u tom gradu opisala je Irena Rajšić iz vukovarske Humanitarne udruge Duga koja je rekla da su protekla dva tjedna pomagali  ljudima u socijalnoj samoposluzi s litrom ulja i deset jaja. Ona drži da treba donijeti zakonsku regulativu kojom bi se "prisililo donatore da stvarno doniraju".

"Duga" u Vukovaru skrbi za 570 obitelji, od toga je 281 samačkih domaćinstava, najčešće umirovljenika, a ima i korisnike između 50 i 60 godina te obitelji bez primanja.

Grozdanov kaže da se Pravilnikom o doniranju hrane željelo potaknuti donatore na darivanje hrane kako ne bi plaćali njezino uništenje te kako bi pokazali socijalnu odgovornost i društveno odgovorno poslovanje.
"Ako petina stanovništva živi u siromaštvu potrebe za doniranjem hrane su velike i kad bi se veći dio bačene hrane preusmjerio, ne bi bilo gladnog čovjeka", ustvrdio je.

28 rujna 2016

DOBRO PITANJE :)



Zašto kupujemo odjeću koju ne nosimo

Psihologinja specijalizirana za psihologiju konzumerizma otkrila je tri najveća razloga zašto kupujemo odjeću koju nikad nećemo obući

Odjeća koju ne nosimo zaprema u prosjeku puno veći dio ormara od one koju nosimo, a kad postanemo svjesni toga, zapitamo se i sami zašto smo je uopće kupili.

Znanstvenici su se pozabavili tim pitanjem i nakon istraživanja došli do zaključka da postoje tri razloga, evo koji su to:

Artikl nam se previše sviđa - ma koliko čudno ovo nekome zvučalo, postoje kupci kojima se kupljeni artikl toliko sviđa da ga ne žele uništiti nošenjem. Ovaj fenomen naziva se averzija od gubitka, a pojavljuje se kod ljudi koji su se osjećali zakinutima ili su doživjeli gubitke u djetinjstvu,

Ignoriramo veliku manu artikla - ovo je najčešći razlog zašto kupujemo nešto što više nikad nećemo obući jer smo to kupili na sniženju, zanemarivši viđenu manu. Kit Yarrow, psihologinja konzumerizma kaže da je ovo klasičan primjer fenomena kognitivne pristranosti - ignoriramo informaciju koja nije u skladu s našim željama.

Kupujemo zbog fantazije, a ne realnosti - vrlo čest razlog je pogrešna percepcija nas samih, tj., ne želimo si priznati da smo se udebljali ili da nam zbog godina takav odjevni predmet jednostavno ne treba. Naravno, obično se radi o nekom odjevnom predmetu koji je barem jedan broj premalen.

Eto, sad znate i to ... pa nemojte ponavljati vlastite greške. 


26 rujna 2016

Zabrinjavajući trend



Hrvati kupuju i piju sve više lijekova
Po podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2015. godinu, potrošnja lijekova u Hrvatskoj i dalje je u porastu, a najviše novca građani daju za lijekove protiv bolova i temperature.

Tako su, primjerice, na lijekove na bazi acetisalicilne kiseline poput aspirina i andola građani lani potrošili 50 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što lekadol i lupocet, 40 milijuna kuna.
Visoka potražnja bila je i za ibuprofenom, pa su na lijekove protiv boli, poput Neofena, Ibuprofena i sličnih, građani potrošili 32 milijuna kuna.

Ukupna potrošnja lijekova u 2015. iznosila je 5,2 milijarde kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na 2014. godinu.

Podaci HALMED-a pokazuju kako se svaki dan u Hrvatskoj na tisuću stanovnika popije 998 doza nekog lijeka, tj. gotovo jedna tableta dnevno po stanovniku.

Ukupno gledajući, u Hrvatskoj najveću potrošnju imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti, a odmah iza su lijekovi za živčani te za probavni sustav.

Prema terapijskim skupinama, najviše novca je otišlo na citostatike, koji se koriste za liječenje malignih bolesti, zatim na antidijabetike ili lijekove za šećernu bolest te na psiholeptike i lijekove protiv visokog tlaka.
Podaci HALMED-a pokazuju i da je 86,5 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (oko 4,6 milijarda kuna), dok su 12 posto potrošenih lijekova (oko 640 milijuna) platili pacijenti.

S obzirom na način izdavanja, 90 posto lijekova izdano je na recept dok su ostali bili lijekovi iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.

Za 2015. godinu HALMED je zaprimio i obradio podatke za 3418 lijekova, odnosno njihovih farmaceutskih oblika, što je za 18 posto više nego u 2014. godini, a to je povećanje prisutno u gotovo svim skupinama lijekova.

Gledajući po županijama, najmanju potrošnju lijekova na tisuću stanovnika lani je imala Brodsko-posavska županija (528 doza), te Splitsko-dalmatinska (843 doze) i Zadarsko-kninska županija (885 doza).

Rekorder po broju popijenih lijekova na tisuću stanovnika bila je Požeško-slavonska županija (1.600 doza), a odmah iza nje Karlovačka županija (1.135 doza).


24 rujna 2016

BRRR



Kakve sve grozote postoje u kućnoj prašini

Znanstvenici su otkrili 45 toksičnih kemijskih komponenata proizašlih iz kućanskih proizvoda široke potrošnje, a deset među njima iznimno štetno utječe na zdravlje, osobito kod sasvim male djece.

Kućna prašina prepuna je toksičnih tvari koje tamo dospijevaju iz raznih proizvoda široke potrošnje koje svakodnevno kupujemo i koristimo u kućanstvu, pokazalo je opsežno istraživanje znanstvenika s američkog Institute Milken pri Sveučilištu George Washington koje je rezultat sinteze 26 ranijih istraživanja obavljenih na temelju uzoraka kućne prašine. 

U 90 posto analiziranih uzoraka pronađeno je 10 iznimno štetnih kemijskih spojeva. Među njima je najzastupljeniji dietilheksil ftalat (DEHP), odnosno vrsta ftalata.

Ftalati su organski kemijski spojevi, esteri ftalatne kiseline i alifatskih alkohola koji su poznati kao plastifikatori ili omekšivači. To su hlapljive tekućine koje se dodaju plastici polimera za povećanje njihove mobilnosti. Ne koriste se sami, već su uvijek uključeni u konačni proizvod (PVC). Čine osnovnu komponentu svih vrsta plastičnih ambalaža. Koriste se i u građevinskim materijalima, ljepilima, pesticidima, tekstilu, sredstvima za čišćenje, kozmetičkim preparatima, dječjim igračkama, medicinskim uređajima, ambalaži...

Mnoge studije upozoravaju na štetnost i učinak ftalata koji na ljudski organizam djeluju kao hormonski disruptori, što znači da remete ravnotežu hormona u živim bićima. Dokazana je i njihova kancerogenost, koja se prvenstveno manifestira u obliku zloćudnog raka dojke i raka testisa. Ftalati uzrokuju razne malformacije na tkivu testisa i slabiju plodnost muške populacije.

Druga po zastupljenosti toksična komponenta prašine su fenoli, sastojak brojnih sredstava za čišćenje kućanstava, potom sredstava otpornih na vatru, a otkriveno je i puno supstancija koje se koriste u izradi neprianjajućih kuhinjskih posuda.

Spomenute komponente osobito su štetne za sasvim malu djecu izloženu prašini kada pužu po podu, a potom stavljaju ruke u usta. Poznato je da su brojni ftalati odgovorni za respiratorne probleme kod njih.
Toksični kemijski spojevi u kućnoj su prašini prisutni u malim količinama, no s obzirom na to da smo im neprestano izloženi, trebalo bi pokušati ograničiti opasnost po zdravlje. Savjetuje se redovito pranje ruku, a prije kupnje provjera sastava kemijskih sredstava za čišćenje. To će djelomično pridonijeti smanjenju rizika od obolijevanja od raznih bolesti. 


21 rujna 2016

ISTRAŽIVANJE



Hrvati su vjernici, ali ...

Hrvatska je osma zemlja s najmanjim brojem ateista u Europi. Čak 69 posto Hrvata vjeruje u Boga, a 22 posto vjeruje u 'višu silu'.

Vjera je Hrvatskoj prilično važna stvar, iako ne baš toliko koliko inače govore podaci iz popisa stanovništva - tamo imamo preko 90 posto katolika, dok u istraživanju koje ovdje navodimo 69 posto Hrvata vjeruje u Boga, a još 22 u višu silu ...

Podaci istraživanja koje je provela Europska komisija govore kako u Francuskoj živi najviše ateista, a u Rumunjskoj gdje 92 posto ljudi vjeruje u Boga, ih je najmanje (1 posto).

Naime, u Francuskoj 40 posto stanovnika ne vjeruje u nikakva nadnaravna bića, Boga ili višu silu. Na Malti i u Turskoj čak 94 posto njih vjeruje isključivo u Boga, dok je u Češkoj taj postotak najmanji - samo 16 posto.

Najnesigurniji su u Luksemburgu gdje se njih osam posto izjasnilo da ne znaju šta da vjeruju.

Što se tiče naših susjeda, Slovenci su se smjestili visoko na ljestvicu ateista, gdje se uglavnom nalaze sjeverne zemlje. Od 32 države, oni su na 9. mjestu: samo ih 32 posto vjeruje u Boga, nešto više (36%) u višu silu, a 26 posto je ateista.

Mađarska je na 14. mjestu, a Italija se nalazi jedno mjesto ispod Hrvatske


GROZNO



Koliko je opasna ovisnost o pametnim telefonima?

Sve je veći broj ljudi, posebice mladih, koji su ovisni o svom smartphoneu do te mjere da se zgražaju pri pomisli da ostanu bez svog mobilnog telefona na neko vrijeme

Ako shvatite da ste sve rastreseniji zbog svog pametnog telefona, da vam je jako teško od njega se odvojiti ili bez ikakvog posebnog razloga svako malo provjeravate SMS-ove, pozive i društvene mreže tada biste se trebali zapitati je li vam možda potrebna psihološka pomoć.

Sve je veći broj ljudi, posebice mladih, koji su ovisni o svom smartphoneu do te mjere da se zgražaju pri pomisli da ostanu bez svog mobilnog telefona na neko vrijeme, pri čemu se kod spomenutog scenarija javlja ozbiljna nelagoda.

Istraživanje koje je proveo institut Nielsen pokazuje da su tim fenomenom najviše zahvaćeni korisnici pametnih telefona u Singapuru, Južnoj Koreji, Kini i Tajvanu. Najviše tih mobitela po glavi stanovnika posjeduju žitelji Singapura i Hong Konga, dva puta više od Amerikanaca. Čak 87 posto od 5,4 milijuna stanovnika Singapura posjeduje pametne telefone, dok je u SAD-u taj broj 65 posto.

Azijci također prednjače i po količini vremena koje provode pretražujući svoj smartphone, a toliko su u tome neumjereni da je sve više mentalno oboljelih među ovisnicama o mobitelu. Stoga se psihijatri u spomenutim zemljama zalažu da se ta ovisnost prepozna kao ozbiljna psihološka bolest.

Posebice su mladi ljudi, pojašnjava liječnik Adrien Wang, skloni razviti ekstremnu ovisnost i navodi slučaj 18-godišnjaka koji se nije ni prao ni brijao, jedva da je jeo te je jako smršavio i izgledao je vrlo oronuo, poput beskućnika.

Ekstremni ovisnici, dodaje Wang, sve češće završavaju na antidepresivima. Ovisnost je toliko uhvatila maha da je u Singapuru pokrenut projekt već u osnovnim školama pod nazivom "kibernetička dobrobit", kako bi se učenicima i roditeljima ukazalo na opasnost prevelike upotrebe pametnih mobitela.


17 rujna 2016

Srednjovjekovno bezumlje



Crkva pokrovitelj okupljanja ginekologa, udruge zgrožene

Visoki pokrovitelji skupa na koji su pozvani liječnice i liječnici specijalisti, odvjetnici i drugi su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i kardinal Josip Bozanić...
Hoće li se barem dignuti glas protesta protiv ovakvog srednjovjekovnog bezumlja, samo je jedan od komentara na društvenim mrežama.

Mnogi su bili ogorčeni 1. Hrvatskim kongresom forenzične ginekologije i perinatologije u Topuskom, i to samo zbog jednog razloga. Visoki pokrovitelji skupa na koji su pozvani liječnice i liječnici specijalisti, odvjetnici i drugi su predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i kardinal Josip Bozanić. Organizator je, među ostalima, Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu.

Zloupotreba ovlasti

Brojne su joj udruge poručile da je podržavajući jedan religijski određen skup koji nasrće na prava žena zloupotrijebila svoje ovlasti umjesto da štiti ustavne vrijednosti. Među njima su Neformalna inicijativa civilnog društva, Centar za građansku hrabrost, Protagora - udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i udruga Rode. Smatraju da bilo kakvo povezivanje vrha Katoličke crkve s ginekologijom u okviru sustava javnog zdravstva predstavlja zvono za uzbunu, s obzirom na to da Katolička crkva sustavno želi smanjiti opseg reproduktivnih prava žena. Udruga Rode čak je pozvala na bojkot Kongresa. Podržao ih je ugledni zagrebački ginekolog Dubravko Lepušić.

- Podržavam Udrugu Rode i ograđujem se od kolega koji su organizirali ili sudjeluju na nečemu što nema veze s medicinom - napisao je na svojem profilu na Facebooku Lepušić. Dodao je kako u sekularnoj državi Crkvi nije mjesto na znanstvenim i stručnim skupovima, bez obzira na to što se radi tek o pokroviteljstvu.

- Time se daje značaj jednoj neznanstvenoj disciplini, a to je religija. Ja prema tim ljudima imam ljudsko poštovanje, ali smatram da nemaju što raditi kao pokrovitelji ovakvih skupova - zaključio je Lepušić.
Stotine građana složilo se s njim na društvenoj mreži.

- Hrvatsku je napustila pamet. Primitivizam i bezobraština caruju - napisala je korisnica.

Bili su i protiv pilule

- Religija je privatni odnos svakog čovjeka sa svevišnjim i tako treba i ostati: u privatnosti kuće, crkve, džamije itd. - još je jedan od komentara na Facebooku. Bilo je i onih koji su podržali predsjednicu, ali je takvih bilo puno manje.

- Konačno država ima predsjednika koji zastupa većinu građana Hrvatske koji su katolici - napisao je jedan korisnik mreže.

Centar za građansku hrabrost podsjetio je kako je organizator Hrvatsko katoličko liječničko društvo početkom 2012. žestoko napalo tadašnjeg ministra zdravlja Rajka Ostojića zbog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. U nekoliko navrata tvrdili su i to da je “pilula za dan poslije” abortivno sredstvo, zbog čega je niz medicinskih stručnjaka koji su s njima stalno u ratu reagirao ustvrdivši da je riječ o znanstveno sasvim neutemeljenoj tvrdnji.


15 rujna 2016

PROBLEM DILJEM HRVATSKE



Unatoč izdašnoj plaći i do nekoliko tisuća eura - nema ih ni za lijek

Diljem Hrvatske i dalje se spominje problem radne snage u kuhinjama restorana, hotela, konoba.

Priznaju to i šefovi kuhinja i direktori hotela. Kuhara ni za lijek, unatoč izdašnoj plaći i do nekoliko tisuća eura.
Je li problem u slabom plaćanju ili nedostatku kvalitetnog kadra, upitali smo same kuhare.

"I jedno i drugo. Pravog šefa koji je željan učiti, educirati, nije problem platiti. Izaberem najbolje za poslije, odrade sa mnom dvije godine, oni misle da znaju sve i odu ća. Ovi im ponudi tisuću kuna više, idu ća", kaže Braco Sanjin, kuhar.

Diljem Hrvatske zaposlene su tisuće kuhara i drugog osoblja. A plaće kuhara znaju biti i po nekoliko tisuća eura.

"Naravno da je teško uvijek nać dobroga djelatnika dobroga kolegu u bilo kojoj branši, a što se tiče ugostiteljstva i hotelijerstva, mislim da je posebno specifično naći dobroga kolegu djelatnika", kaže Joze Tomaš, direktor hotela.

"Žele ljudi raditi, međutim tu nedostaje dosta znanja i organizacije prije svega", smatra kuhar Hrvoje Zirojević.

Kako bi Split dobio više kvalitetnih kuhara, barmena, slastičara, otvoren je prvi međunarodni studij gastronomije. Kvalitetan kuhar trebao bi brže i bolje naći dobar posao.


07 rujna 2016

STVARNO?




3 stvari koje morati prestati raditi da biste bili sretni

Sreća je često neuhvatljiva, reći će ljudi koji smatraju da nisu sretni, no zapravo je potrebno samo ispraviti ove tri loše navike i bit će vam na dohvat ruke

Sreća je relativan pojam i svi joj na neki način težimo, svjesno ili nesvjesno, no jedan od glavnih problema je činjenica da velik broj ljudi vjeruje da je ona posljedica slučajnosti ... što naravno nije istina.

Dovoljne su male promjene u navikama i životnim stavovima da se sreća isprovocira, uhvati i zadrži, a ovo su tri stvari kojih se većina ljudi mora odreći kako bi bila sretna

Negativan stav - pesimizam i negativne misli imaju snažan utjecaj na raspoloženje, pa posljedično i na osjećaj sreće i zadovoljstva. Naravno, svakodnevno nam se događaju neke loše stvari koje je praktički nemoguće izbjeći, no jednostavno se moramo naučiti nositi s njima. Najjednostavniji i najučinkovitiji način je - tražiti pozitivne stvari u životu i uživati u njima.

Želja za savršenstvom - svi bi rado imali savršen brak, tijelo, posao, zdravlje .. no koliko su ti ciljevi zapravo realni? Gotovo nimalo, pokazuju istraživanja, pa umjesto da cijelo vrijeme zavidite drugima jer mislite da imaju nešto od toga, uživajte u malim stvarima, to je pravi put do sreće.

Život u prošlosti - svaki trenuttak koji proživimo nepovratno odlazi u prošlost i tamo treba ostati. Ako spadate u one koji se ne mogu suzdržati od stalnog vraćanja u prošlost i razmišljanja u stilu "što bi bilo da sam ...", imate veliki problem koji trebate riješiti - jer živite u sadašnjosti, za budućnost, a prošlost neka ostane tamo gdje joj je mjesto ...


05 rujna 2016

Djeca znaju ...



DJECA O ŽIVOTINJAMA:

  -- Leptir je insekt iz porodice helikoptera.
  -- Švicarske krave koriste se pretežno za pravljenje čokolade.
  -- Najkorisnija životinja je svinja.Od nje možemo upotrijebiti sve, meso od naprijed i straga, kožu za cipele, čekinje za četke i ime za psovanje!
  -- Krave ne smiju brzo trčati da ne bi prolile mlijeko.
  -- Zoološki vrt je super stvar. Tamo možemo vidjeti i životinje koje ne postoje.
  -- Sve ribe nose jaja, a ruske čak i kavijar.
  -- Svi psi vole vodu. Neki čak toliko da u njoj i žive. To su morski psi.
  -- Akvarijum je malo stakleno more gdje žive domaće ribe.
  -- Razlika između sela i grada je ta što je trava na selu iz jednog dijela, a u gradu je isprekidana.

Izvor: Google+

03 rujna 2016

Prosječna godišnja potrošnja



'U Hrvatskoj se loše živi, kupuje se ono što se mora'

Prosječna hrvatska obitelj najviše novca troši na hranu. I to je izravan pokazatelj da se loše živi, kažu analitičari. Kupuje se što se mora. No, zanimljivo je da se u isto vrijeme dosta troši na cigarete i alkohol, a za obrazovanje vrlo malo.
Na godišnjoj razini prosječno hrvatsko kućanstvo najviše troši na hranu i bezalkoholna pića, točnije 22.221 kunu, slijede troškovi stanovanja i režija, 13.192 kune, potom prijevoz, 10.573 kune.

'Ali je zapravo nepobitna činjenica da se upravo udio troška hrane i energije, troška stanovanja, troška bezalkoholna alkoholnoga pića, najbolje pokazuje koliko smo mi siromašna zemlja. I onda se to sve skupa radi na uštrb nekih drugih kategorija od kojih se jednostavno mora odustati, jer za njih sredstava nema', kaže Krešimir Sever iz Nezavisnog hrvatskog sindikata.

No, teško se odustaje od duhana i alkohola. Pa tako na godišnjoj razini prosječna hrvatska obitelj, za te dvije stavke, potroši 2.683 kune, na zdravlje manje, 2.369 kuna, a na obrazovanje tek 850 kuna.

Draganu iz Njemačke, kojeg smo zatekli u Zagrebu, ne čini se da Hrvati žive loše. 'A ja vidim ovdje se isto fino živi, ljudi idu u kafiće. Znači, nije baš tolika velika kriza kao u Njemačkoj. Ja baš sa ženom pričam, kažem joj danas je radni dan, a kafići su puni. Toga u Njemačkoj nema', rekao je Dragan Marić iz Njemačke.

S ovom bi se izjavom prosječan Hrvat teško složio. Gospođa Sunčica kaže da se živi teško, unatoč tome što ima veću plaću od prosječne hrvatske.

'Plaća mi je 7 tisuća kuna. I uopće mi je neugodno žaliti se, to zvuči vulgarno naspram ljudi koji ne rade, naspram ljudi s puno manjim plaćama, ali meni su režije, režije su ogromne', kazala je Sunčica Džaić, odgajateljica.

Svaki iznenadni trošak, slaže se i gospodin Marijan, predstavlja problem.

'Nekada o tome uopće nismo razmišljali, a danas moramo voditi računa o svakom slučaju', kazao je Marijan Mrakovčić.

Iz Hrvatske gospodarske komore tvrde da je rješenje u oporavku gospodarstva.
'Oporavkom gospodarstva te rastom standarda građana za očekivati je da će i naši građani dakle promjeniti svoje navike kupnje i ulagati puno više novca u obrazovanje, kulturu, rekreaciju, sport', rekla je Ivona Bačelić Grgić iz Hrvatske gospodarske komore.
I to će biti izravni pokazatelji da građani bolje žive.



01 rujna 2016

TUŽNA ISTINA



Živimo sve duže ... ali jadno!

Nisu se znatno produljile godine života u zdravlju, što znači da ljudi zapravo žive dulje s kroničnim bolestima i invalidnostima

Ljudi u svijetu žive duže, ali ne u zdravlju nego u bolesti, pokazuje studija o najčešćim bolestima i ozljedama u 188 država.

Opće zdravlje zadnjih se deset godina unaprijedilo diljem svijeta zahvaljujući velikom napretku u borbi sa zaraznim bolestima i malarijom i postignućima u borbi protiv bolesti majke i djeteta.

Očekivani životni vijek sve je dulji, ali se nisu znatno produljile godine života u zdravlju, što znači da ljudi zapravo žive dulje s kroničnim bolestima i invalidnostima, navodi se u analizi objavljenoj u časopisu Lancet.
"Svijet je jako napredovao kad je zdravlje u pitanju, ali sada je potrebno napredovati u prevenciji i liječenju glavnih uzroka bolesti i invalidnosti", rekao je Theo Vos, profesor na sveučilištu u Washingtonu koji je glavni autor studije.

Globalni očekivani životni vijek za oba spola se sa 65,3 godine 1990. produljio na 71,5 godina 2013. Očekivane godine života u zdravlju rasle su sporije, pa su tako 1990. one bile 56,9 godina, a 2013. 62,3 godine.

Ukupno, najkraći očekivani životni vijek je u Lesotu, samo 42 godine. Na drugoj strani je Japan, gdje je očekivani životni vijek 83 godine, od toga u zdravlju 73 godine.

Nakon Japana, dugo i zdravo živi se i u Singapuru, Andori, na Islandu i na Cipru, u Izraelu, Francuskoj, Italiji, Južnoj Koreji i Kanadi.