.

.

180.000 radnih mjesta je ugroženo u malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj

28 prosinca 2016

LIJEČNICI UPOZORAVAJU



''Ne gomilajte zalihe lijekova, to je potpuno besmisleno!''

Kad je o potrošnji lijekova riječ Hrvati kao da ne pitaju za cijenu! Skloni su pretjeranom uzimanju lijekova pa ni ne čudi što je svake godine sve veća potrošnja. Liječnici upozoravaju da je gomilanje zaliha lijekova u domovima nepotrebno. Lijekove treba uzimati tek kada liječnik propiše terapiju.

S receptom ili bez - kupnja lijekova je u porastu, a s time i potrošnja. "Definitivno možemo reći da je potrošnja lijekova u Hrvatskoj u porastu. Pogotovo u ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme kada se pacijenti žele opskrbiti sa svojom kroničnom terapijom da im se ne dogodi da su tijekom praznika bez lijekova'', kaže Tena Tarade, mag.pharm, Gradske ljekarne Zagreb.

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove, Hrvati najviše troše lijekove za srce, živce i želudac. Ukupno je u 2015. na lijekove potrošeno više od 5 milijardi kuna.

2015. potrošili smo 2,68 posto više lijekova, nego godinu prije, te 5,2 posto više novca.

Liječnici upozoravaju kako građani lijekove troše i onda kada ne bi trebali. "One famozne kućne apoteke kada naši ljudi vole imati određene rezerve nekih lijekova. Samostalno mijenjanje ili uvođenje terapije je potpuno pogrešno. Spremanje zaliha određenog lijeka je besmisleno", kaže Milan Mazalin, obiteljski liječnik.

Liječnici upozoravaju - lijekove treba uzimati samo kada je to potrebno i uz nadzor liječnika koji terapiju i propisuje.


22 prosinca 2016

Božićnice



Kolike božićnice su isplaćene u velikim domaćim tvrtkama

Istraživanje portala Moj Posao provedeno početkom ovog mjeseca pokazalo je da 60 posto zaposlenih Hrvata očekuje božićnicu, što je pet posto više nego što se očekivalo prošle godine.
Tportal je istražio s koliko su novca su dmaće kompanije razveselile radnike. Ispada da je prosječna božićnica u takvim tvrtkama oko 1.500 kuna, no poslodavci to podebljavaju raznim poklonima i dodacima.

Adris Grupa
Sve tvrtke u sastavu Adris Grupe isplatile su božićnicu. Zaposlenici Adrisa i Abilije dobili su po 1.500 kuna neto i prigodni poklon u vrijednosti od 400 kuna, ali i poklon za dijete do 15 godina u iznosu od 600 kuna.

Podravka
Podravka u skladu s odredbama kolektivnog ugovora Grupe Podravka svake godine radnicima isplaćuje božićnicu. Ove godine ukupna vrijednost božićnice iznosi 1.500 kuna. Od ukupnog iznosa, 750 kuna isplaćeno je u prosincu s plaćom za studeni, a preostali dio radnici su dobili u obliku poklona u naravi.

Osim toga, Podravka redovito radnicima isplaćuje poklon u naravi u iznosu od 400 kuna prigodom uskrsnih blagdana te regres od 100 kuna po danu godišnjeg odmora.

Agrokor
Kompanije iz sastava koncerna Agrokor Ivice Todorića ove godine će u skladu s kolektivnim ugovorom svojim radnicima podijeliti 60 milijuna kuna.

Ericsson Nikola Tesla
U sustav ove tvrtke nije ugrađena isplata božićnice, ali u Ericssonu se krajem svake godine, ovisno o procjeni godišnjih rezultata te na temelju uprave tvrtke, radnicima isplaćuje predujam godišnje nagrade. Taj je iznos jednak za sve zaposlenike, no u Ericssonu ga ne otkrivaju, ali dodaju kako zaposlenike nagrađuju i bonom od 400 kuna za kupnju u jednom trgovačkom lancu.

Hrvatski Telekom
Hrvatski Telekom i ove je godine svoje zaposlenike obradovao božićnicom od 1.250 kuna. Tradicionalno je organiziran i Božić za klince, druženje djece zaposlenika uz kino i kokice, a isplaćeno je i 600 kuna za prigodni poklon svakom djetetu do 15. godine života.

Kolika će božićnnica biti u još nekim domaćim tvrtkama pročitajte OVDJE.

19 prosinca 2016

GROZNO



Zašto je uvozna hrana jeftinija od domaće

Darko Znaor, neovisni agrarni analitičar, stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu i gostujući predavač na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj u intervjuu za Večernji list otkrio je zašto je uvoz tako viso

Komentiravši uporabu pesticida, Znaor je rekao da su hrvatski proizvođači sve do prije godinu - dvije mogli kupovati pesticida koliko su mogli i primjenjivati ih bez ikakva znanja. " Danas oni koji ih upotrebljavaju u komercijalne svrhe moraju položiti nekakav ispit, ali on uopće nije dovoljno rigorozan da bi većina poljoprivrednika shvatila dubinu problema. Pesticidima se previše vjeruje i nikad se ne razmišlja unaprijed o nekim preventivnim mjerama koje bi smanjile njihovu uporabu", rekao je Znaor za Večernji list.

Objasnio je i zašto je uvozna hrana jeftinija od domaće. "Gospodarstva su nam mala i rascjepkana i zakonom o nasljeđivanju sve se više cjepkaju, a tako ne mogu biti konkurentna velikoj proizvodnji. S druge strane, proizvođači u razvijenim zemljama su učinkovitiji. Dok kod nas većina poljoprivrednika nerazumno baca pesticide i mineralna gnojiva uokolo, bez ikakve preporuke, po vlastitom filingu, vani je tako da onaj tko zna gleda trebaju li uopće i kako će baciti 100 nečega, a da mu to donese 200 nečega drugoga. Mit je kako drugi imaju veće potpore. Hrvatska po hektaru ima veće potpore od prosjeka EU. K tome, malo ljudi zna da i drugi europski poljoprivrednici posluju s gubitkom. Ovih je dana jako puno povika o uvoznom mesu. Danska je među najjačim uzgajivačima svinja u Europi. Ima oko 40.000 poljoprivrednika, a mi 100 tisuća aktivnih. Po broju stanovnika tu smo negdje, oni imaju 5,5 milijuna, no dug danskih poljoprivrednika iznosi oko 50 milijardi eura, svaki u prosjeku 1,2 milijuna, a kako ih banke stišću, primorani su meso prodavati ispod proizvodne cijene samo da bi mogli otplatiti sljedeću ratu bankama. Njih 40 tisuća dužno je koliko cijela danska država. A i tamo poljoprivrednik dobiva 10-15% cijene koju potrošač plaća na policama, dok ostatak beru prerađivači i trgovci, kao i u Hrvatskoj", rekao je Znaor.

14 prosinca 2016

Skandal dana u Hrvatskoj!?



Crvene petokrake okružile predsjednicu države
Nekoliko "simbola totalitarnog sustava" iznenada je jučer zaskočilo predsjednicu Republike Hrvatske u službenom posjetu Varaždinu. Kamere su zabilježile onaj inkriminirajući trenutak kada su se iznad glave Kolinde Grabar Kitarović prijeteći nadvile crvene petokrake.

Doduše, bile su to obične zvjezdice s okićenog božićnog drvca, ali i one su bile dovoljne da izazove paniku po društvenim mrežama i izlože predsjednicu države sramoćenju i podsmijehu.

Više na http://www.24sata.hr/kolumne/skandal-crvene-petokrake-okruzile-predsjednicu-drzave-503301


13 prosinca 2016

Ured naručio četiri tone lososa



Predsjednicu zbunilo pitanje

Predsjednici Kolindi Grabar Kitarović u Varaždinu je postavljeno pitanje zašto je njezin Ured naručio četiri tone ribe, no predsjednica očito nije znala o čemu se radi. Pogledajte...


Nakon što je otvorila privremeni ured u Varaždinu, predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović zbunilo je pitanje novinarke N1 o javnoj nabavi ribe za Ured predsjednice. Naime, postavljeno joj je pitanje zašto je njezin Ured naručio četiri tone ribe, no predsjednica očito nije znala o čemu se radi. 
- Oprostite, čiji ured? - pitala je predsjednica, na što joj je novinarka rekla Ured predsjednice. 
- ... je naručio četiri tone ribe?! - zbunjena je predsjednica.

Novinarka: Da, lososa.

Predsjednica: Lososa?

Tada je jedan od pomoćnika predsjednice pokušao 'spasiti' stvar objašnjavajući javnu nabavu.
- Dobro, odgovorit će vam Ured. Mislim, pitanjima javne nabave u Uredu stvarno se ne bavim -  kazala je na kraju predsjednica.

Inače, prema podacima objavljenim u Narodnim novinama natječaj za nabavu gotovo četiri tone ribe za restoran Ureda predsjednice pao je već dva puta jer jedini ponuditelj, tvrtka Ugoru, ne može udovoljiti uvjetima natječaja. 

Ured predsjednice o četiri tone ribe: To je okvirna količina za dvije godine

Nakon toga, za N1 se o svemu oglasio i Ured predsjednice. 

- Sukladno Zakonu o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj: 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) u Elektroničkom oglasniku javne nabave objavljen je poziv na nadmetanje za nabavu i isporuku namirnica za potrebe restorana u Uredu predsjednice Republike Hrvatske. 

Ured predsjednice Republike Hrvatske pokrenuo je otvoreni postupak javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma za razdoblje od 2 (dvije) godine. 

Vezano na Vaš upit o količini od četiri tone ribe navedenoj u troškovniku, radi se o okvirnoj količini za razdoblje od dvije godine. U dokumentaciji za nadmetanje navedeno je da je količina predmeta nabave iz pojedinačnih ugovora na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma ovisna o potrebama Naručitelja, te se Ured ne obvezuje na realizaciju svih količina iz pojedinačnih ugovora. Troškovnik predviđa široku paletu mogućih potreba za pojedinim namjernicama koje se mogu pojaviti. 

Potrošnja ribe, kao i ostalih namirnica, ovisi o programima i aktivnostima koji se odvijaju u Uredu predsjednice Republike Hrvatske, tj. o broju državnih posjeta, prijema, organizacija summita i ostalih protokolarnih događanja, te obroka koji se spravljaju u restoranu Ureda predsjednice Republike Hrvatske. 

Prilikom sastavljanja Troškovnika za nabavu ribe vodilo se računa o raznolikosti i dostupnosti pojedinih vrsta tijekom cijele godine, te o količinama predviđenim u svrhu realizacije zahtjevnijih protokolarnih menija - stoji u odgovoru Ureda predsjednice N1 televiziji.


BLOKIRANI



330.000 hrvatskih obitelji zauvijek je zarobljeno u prezaduženosti i siromaštvu

Ističu kako pojam povrede ljudskih prava "nije ništa drugo nego uljepšani izraz za najteže zločine koje država vrši nad građaninom"
Iz udruge Blokirani u subotu su, u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca, upozorili kako se u u Hrvatskoj sustavno krši niz ljudskih,  političkih, socijalnih, pravnih te ekonomskih prava, a posebno se to negativno odražava "na život prezaduženih i osiromašenih 330.000 hrvatskih obitelji te 30.000 blokiranih privrednih subjekata".

"Činjenica jest da se u Hrvatskoj - uzročno posljedičnim vezama dvojbenih, nepotpunih, nepreciznih te štetnih odredbi zakona na poslovanje privrednih subjekata te na život i aktivnost građana, osobito na život prezaduženih i osiromašenih 330 000 blokiranih obitelji te 30 000 blokiranih privrednih subjekata - sustavno krši niz ljudskih, političkih, socijalnih, pravnih te ekonomskih prava ljudi Republike Hrvatske", navode Blokirani.

Ističu kako pojam povrede ljudskih prava "nije ništa drugo nego uljepšani izraz za najteže zločine koje država vrši nad građaninom".

"Povrede ljudskih prava, kao zločini koji se vrše po nalogu, s odobrenjem, odnosno trpljenjem, ili pod zaštitom vlade, ugrožavaju u najvećoj mjeri unutarnji, kao i vanjski mir svake države", kažu u otvorenom pismu.

10 prosinca 2016

Papa



Današnja Europa nema lidera koji gledaju u budućnost
Franjo smatra da su francuski političar Robert Schuman, talijanski Alcide De Gasperi i njemački političar Konrad Adenauer "istinski" radili na europskome jedinstvu

U Europi danas nema lidera koji gledaju u budućnost, smatra papa Franjo, koji je u intervjuu za belgijski katolički tjednik u srijedu pohvalno govorio o poslijeratnoj generaciji političara koja je postavila temelje Europskoj uniji.  

Franjo smatra da su francuski političar Robert Schuman, talijanski Alcide De Gasperi i njemački političar Konrad Adenauer "istinski" radili na europskome jedinstvu, videći u njemu način koji će omogućiti da "više nikad ne bude rata". To je kazao za belgijski katolički tjednik Tertio koji je prenio Vatikan.

"No nakon njih... danas više nema lidera, a Europa treba lidere, one koji gledaju u budućnost", smatra Sveti Otac. 

Franjo je te izjave dao u vrijeme kada u Europi jačaju stranke protiv političkog establišmenta, gospodarski rast je slab, a rastu podjele među državama članicama o tome kako se nositi s rekordnim priljevom izbjeglica i migranata. 

Rođen u Argentini u obitelji talijanskih doseljenika, Franjo je prvi neeuropski papa u 13 stoljeća. Često je pozivao Europu da odbaci kapitalističku neumjerenost, da vodi računa o migrantima i doseljenicima i ublaži nezaposlenost mladih. 

U intervjuu za belgijski tjednik Papa je ponovio da je zabrinut jer smatra kako se "djelomičan treći svjetski rat već događa" u sukobima u Ukrajini, na Bliskom istoku, Africi te u Jemenu. 


06 prosinca 2016

NOVA OBVEZA U PRIPREMI



NOVI UDAR NA HRVATSKE POTROŠAČE Trgovci će kupcima uskoro morati naplaćivati i one najtanje, jednokratne vrećice za voće, povrće i meso?

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u svom prijedlogu Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine, o kojem je u petak završena javna rasprava, navodi kako je "potrebno uvesti obveznu naplatu za lagane plastične vrećice za nošenje", ali i sve prodavatelje obavezati da na mjestu prodaje plastičnih vrećica informiraju potrošače o utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica na okoliš, piše Novi list.

Takve bi obavijesti, navodi se, trebale stajati i na mjestima gdje potrošači sami uzimaju plastične vrećice za voće i povrće, piše Novi list.

U Novom listu iz Ministarstva nisu dobili odgovor na pitanje na koje se točno vrećice odnosi uvođenje obavezne naplate, pogotovo jer većina dućana već naplaćuje sve vrećice, osim onih najtanjih, za zamatanje voća i povrća odnosno mesa. Ustaljena praksa sada će vjerojatno biti unesena i u zakon, kao obaveza za sve.

Hrvatska mora smanjiti broj vrećica u upotrebi zbog direktive EU donesene u travnju prošle godine, koja nas obvezuje da do 2019. godine trošimo najviše 90 vrećica po stanovniku, a do kraja 2025. najviše 40. Pritom se misli na vrećice debljine od 15 do 50 mikrona, a to nisu one najtanje, za voće i povrće. Kako će države članice ograničiti upotrebu vrećica, ovisi o njima, no to je moguće učiniti ili zabranom upotrebe ili njihovom naplatom.

Od 2008. godine njihova upotreba smanjila se za čak 60 posto, no činjenica je da se besplatne – najtanje, jednokratne vrećice za voće i povrće, najviše i koriste. Te vrećice, tanje od 15 mikrona, EU je izuzeo iz direktive donesene u travnju prošle godine, smatrajući da bi njihova manja upotreba mogla dovesti do ugrožavanja sigurnosti hrane.

Prosječni hrvatski potrošač godišnje upotrijebi 150 debljih, višekratnih vrećica, ali još oko 250 onih najtanjih, dakle ukupno oko 400 vrećica.


03 prosinca 2016

Sve će poskupjeti



Jeftinije će jedino biti umrijeti…

Nevladini aktivisti jučer su ispred Sabora dočekali zastupnike s velikim likom Superhika, antijunaka koji je otimao siromašnima da bi dao bogatima.

Iako su i Vlada i ministar financija Zdravko Marić uporno ponavljali da ne uzimaju ništa siromašnima, a da reformom rasterećuju plaće, činjenica je da će srednji sloj od Nove godine više izgubiti nego dobiti. Oni s najnižim plaćama neće osjetiti promjenu. Prosječna plaća od 5600 kuna za samca će porasti od 40 do 100 kuna. Osoba u Zagrebu na koju je prijavljeno dvoje djece osjetit će povećanje plaće oko 200 kuna. Tek oni s plaćama iznad 15.000 kuna osjetit će povećanje od tisuću i više kuna.

Izgledno je da će poskupiti svaka vožnja autocestom, a zbog rasta PDV-a ugostiteljima očekuje se poskupljenje kave u kafićima od kunu do dvije, soka i piva 2-3 kune, a primjerice obične pizze od pet do deset kuna.

Kupnja novog automobila od iduće godine bit će još veći luksuz. Zbog novog sustava poreza poskupjet će svi automobili, od najjeftinijih do najskupljih. Automobil do 100.000 kuna će poskupjeti od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna zbog novog obračuna, ovisno o ekološkim karakteristikama. Najskuplja i najsnažnija vozila trebala bi poskupiti nekoliko desetaka tisuća kuna.

Za vozače tu nije kraj loših vijesti. Može se očekivati rast cijena svih goriva jer su bogati arapski proizvođači odlučili smanjiti količine koje crpe kako bi rasla cijena nafte. Rast cijene nafte osjetit ćemo i na poskupljenju goriva.

Pušači će već na početku godine kutiju cigareta plaćati oko kunu više, a do kraja 2017. od dvije do tri kune više. Čak i oni koji koriste elektroničke cigarete plaćat će više. Poskupjet će i šećer.

Oni koji kupuju prvu nekretninu više neće biti oslobođeni sadašnjih pet posto poreza na promet nekretnine. Doduše, Vlada je smanjila od Nove godina taj porez na četiri posto za sve, a za 1500 sretnika bit će osigurane i subvencije za kupnju prvog stana. Vlada je planirala oporezovati i nasljeđivanje mirovina iz II. stupa nakon smrti zaposlenika, ali su se jučer, na telefonskoj sjednici, ipak u zadnji tren predomislili i odustali od tog poteza, pišu 24 sata.


01 prosinca 2016

FOTO moja šetnja Varaždinom 1.12.2016.

Svaki stanovnik EU godišnje baci 173 kilograma hrane



"Podaci za Hrvatsku su zabrinjavajući"

Europa osim rješenja migrantske krize traži i rješenje koje bi zaustavilo bacanje hrane što je u Europskoj uniji ozbiljan problem.
Na godinu se baci 88 milijuna tona hrane ili 173 kilograma po stanovniku. Vrijednost bačene hrane je 143 milijarde eura.

Najviše se hrana baca u kućanstvu: 47 milijuna tona, i to je 53% od sve bačene hrane.
125 milijuna ljudi u Europi na pragu je siromaštva.

U Bruxellesu je konferenciju na ovu temu pratio Vjekoslav Đaić koji je u Dnevniku Nove TV razgovarao s Biljanom Borzan, izvjestiteljicom Europskog parlamenta za hranu.

Koliko će parlamentu trebati da donese neki prvi akcijski plan?
Ovo izvješće bi trebalo biti izglasano do ljeta na plenarnoj sjednici, a u svakom slučaju na Odboru za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane u četvrtom mjesecu. Za europske prilike to je poprilično brzo.

Koja je zemlja to najbolje riješila, a moglo bi funkcionirati kod nas?
Hrvatska je jedna od rijetkih zemlji koja nema banke hrane koje su posrednik između donatora i osoba u potrebi. One na sebe preuzimaju odgovornost da ta hrana bude ispravna i zdrava. Dobar primjer je Slovenija koja je napravila koordinaciju različitih ministarstava unutar Vlade koja se bave ovom problematikom. I naša ministarstva bi se trebala dogovoriti da pokrenemo nešto jer su podaci o bacanju hrane zabrinjavajući.

Kako ćete povezati sve elemente, od proizvođača do kućanstva, koja najviše bacaju hrane?
Trenutno 52 propisa reguliraju ovu tematiku. Nemoguće je napraviti jedinstveni akt koji će obuhvatiti baš sve. Dio je u ingerenciji država članica tako da ne možemo baš sve riješiti s europskog nivoa. Možemo riješiti stvari vezane uz otpad i okoliš, ali socijalne mjere su u ingerenciji država članica. Treba vidjeti postojeće propise i kako ih doraditi.

Ovo je humanitarno pitanje, a mi imamo i problem zdravstveno neispravne hrane. Je li Hrvatska, uvjetno rečeno, postala skladište loše hrane koja dolazi iz ostatka EU?
Moramo razlikovati kvalitetu i sigurnost hrane. O kvaliteti bi se moglo raspravljati jer tu pretpostavljamo da ima određenih razlika. Što se sigurnosti tiče, tu nema razlika, incidenti se događaju svugdje. Svaka država može pooštriti propise i povećati broj inspekcija.