.

.

Još malo vrućina ovoga tjedna, a potom kraj ljetnih toplina?



31 ožujka 2017

IZJAVA DANA



Željko Kerum:

'Ovo je kontraobavještajna akcija. Država mora platiti kredit da Rusi ne preuzmu hrvatski teritorij'

Tržište kapitala



Burze u plusu, dogovor vratio optimizam


Jamnicu, Tisak, Belje, Ledo, Zvijezdu i PIK Vinkovce zbog blokade Zagrebačka burza morala je staviti na promatranje

Nakon dva dana potonuća, burza se počela oporavljati, ali Crobex je skočio samo 1,84 posto pa se nije uspio vratiti na psihološku granicu od 2000 bodova. Da će se banke dogovoriti o spasu Agrokora, saznalo se zadnjih pola sata prije zatvaranja burze pa je očekivati da će pozitivne vijesti tek u ponedjeljak potjerati burzu u debeli plus.

Moraju obavijestiti javnost
No, šest je tvrtki iz Agrokorova koncerna koje kotiraju na burzi, Jamnica, Tisak, Belje, Ledo, Zvijezda i PIK Vinkovci, i dalje u blokadi pa Zagrebačka burza mora zaustaviti trgovanje njihovim dionicama i tražiti obrazloženje.

– Upravo smo šest dionica stavili u segment promatranja jer smo primili informacije da su u blokadi i očekujemo njihovo očitovanje s obzirom na to da je njihova dužnost da obavijeste javnost putem naših stranica o toj materijalnoj činjenici – kazala je Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke burze. Zbog krize u Agrokoru nastradale su gotovo sve te dionice, a ukupni pad vrijednosti mjeri se u milijardama – točnije iznosi više od tri milijarde kuna.

Najžešći udar pretrpio je Ledo, čija je dionica u petak vrijedila samo 4600 kuna jer je i u petak pala 12 posto. U tri dana ta je tvrtka izgubila više od 36 posto vrijednosti. Sada vrijedi manje od polovice iznosa s početka godine. To će se promijeniti u idućim danima, ali sada će priliku dobiti svi oni koji žele jeftino kupovati. Jamnica se držala nešto bolje pa je završila s cijenom oko 99 tisuća kuna, čime je čak zabilježila rast u odnosu na četvrtak. Neizvjesno je bilo i kod dobavljača u petak. Atlantic grupa blago je rasla na 785 kuna po dionici, ali je od početka godine izgubila oko 8 posto vrijednosti. Očekuje se da će se potpuno oporaviti idući tjedan. Uz Atlantic, vrijednost su gubili i Kraš i Podravka, čije su dionice na burzi izgubile 12, odnosno 5 posto od početka godine.

Zeleni umjesto crnog petka
Slovenska burza čeka dogovor pa je dionica Mercatora zabetonirana. Od početka godine dionica je izgubila na vrijednosti gotovo deset posto. Do kraja dana petak se pretvorio u zeleni umjesto u crni petak, kako je izgledalo na početku dana trgovanja. Blokade tvrtki zabrinule su investitore, vrijednosti su padale, ali do kraja dana stigle su ipak dobre vijesti.


BLAGDANSKA POTROŠNJA



Evo koliko će hrvatske obitelji potrošit za uskrsni stol!

Hrvati će ove godine za Veliki tjedan potrošiti oko 1,5 milijardi kuna, pokazala je analiza podataka koji se odnosi na fiskalizaciju

Evo što Hrvati najviše traže na popustimaOve godine za Veliki tjedan potrošit ćemo oko 1,6 milijardi kuna, pokazala je analiza podataka koji se odnose na fiskalizaciju i iznose računa – kaže pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.

Prema usporedbi broja izdanih računa i iznosa računa Ministarstva financija za protekle tri godine, prosječno hrvatsko kućanstvo u tom blagdanskom tjednu potroši oko 15% više nego u običnim tjednima tijekom godine.

Tradicionalno je najveća na Veliki petak i Veliku subotu uoči samog Uskrsa. – Kad je riječ o blagdanskom stolu od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, uskrsna košarica dijeli se u tri kategorije: skromniju, srednju i bogatu. Skromnija košarica ove će godine iznositi oko 550 kn, srednja oko 1000 kn te bogata 1500 kn – ističe Ravlić.

Sadržaj košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u malo manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni.

Bogata košarica sadržava bakalar, šunku i janjetinu, srednja oslić, rolanu šunku i odojak. U skromnijoj košarici to zamjenjuju srdele i svinjska lopatica.


30 ožujka 2017

Okrenuo se trend



Dok Agrokor propada, Hrvatska se oporavlja

Tomislav Klauški
Dok je Agrokor rastao i širio se, Hrvatska je gospodarski tonula i propadala. Sada se događa obrnuta situacija: hrvatsko gospodarstvo pokazuje znakove oporavka dok država piše zakon za pomoć Agrokoru.

Prije četiri godine sve sastavnice koncerna
Agrokor, osim jedne, ostvarile su dobit u poslovanju, a tvrtka se krenula širiti na druge resore poput turizma i hotelijerstva.

Istodobno, Hrvatska je već treću godinu bilježila pad BDP-a, rast nezaposlenosti i nelikvidnosti, kombiniran s padom kreditnog rejtinga koji je višestruko poskupljivao vanjsko zaduživanje.
Danas je, možda sasvim slučajno, situacija obrnuta.

Dok Agrokor grca u dugovima, dok mu pada kreditni rejting i vrijednost dionica, dok mu dolaze na naplatu dugovi i postaje upitan njegov opstanak, Hrvatska napokon bilježi višekvartalni rast BDP-a, stabilizirao se kreditni rejting, a najavljuje se i izlazak iz procedure prekomjernog deficita.

Zakon spojenih posuda

Agrokor i država oduvijek su bile povezani zakonom spojenih posuda, ne nužno uvijek na obostranu korist.
Dok je Agrokor rastao, država je patila. Sad kad Agrokor pati, država pokazuje makar male znakove oporavka. 

Agrokor sada traži od države da ga spasi, a država spas Agrokora proglašava nacionalnim interesom. 
"Ustav tumači jednakost svih subjekata na tržištu. Zakon kojim bi se neka poduzeća izuzimala, pa makar to bio i Agrokor, nije u skladu s našim ustavnim i europskim standardima", izjavio je ustavni stručnjak Branko Smerdel u intervjuu Globusu, komentirajući lex Agrokor kojim država namjerava tu kompaniju proglasiti tvrtkom od sistemskog značaja.

Smerdel je, naravno, u pravu. 

Ali to je bio "name of the game" svih ovih dvadeset i pet godina.

Jednaki i jednakiji

Nisu svi bili ravnopravni ni jednaki, nisu svi imali jednaka prava i jednake šanse na tržištu. Vlada to nije morala zakonski uobličiti, ali znalo se da je Agrokor bio povlašten sve dok nije postao toliko velikim da je počeo dovoditi u pitanje opstanak same države i njezina gospodarstva.

Ipak, propast Agrokora velikim je dijelom priča o propasti države: njezine ekonomije, razvoja, konkurentnosti, ali i njezinih institucija, poreznika, regulatora, pravosuđa, ministarstava i gradskih ureda..
.
Vapaji dobavljača koji sada traže naplatu svojih milijunskih dugova sa zakašnjenjem o tri mjeseca, nakon što su godinama bili prisiljavani na uzimanje bonova ili na kompenzacije, samo to potvrđuje.

Dok je Agrokor rastao, desetine i stotine tvrtki su propadale, a zajedno s njima i hrvatska ekonomija. 
I cijelo to vrijeme, pa sve do sadašnje Vlade, uvjeravaju nas da bi država propala ako bi slučajno propao Agrokor. 

"Interes Agrokora je i hrvatski interes", objavio je prije nekoliko godina Radimir Čačić. Na tom tragu sada nastupa i Plenkovićeva Vlada s lex Agrokorom.

Kršenje Ustava

Na Agrokor se nikada nisu odnosili isti oni zakoni koji su primjenjivani na sve ostale tvrtke i građane, pa je stoga posve logično da Vlada sada samo za njega piše poseban zakon. Čime samo nastavlja nepravdu i produbljuje nejednakost i neravnopravnost. Ili krši Ustav, na što upozorava profesor Smerdel.

Pa ako je tako radila godinama, nerealno je očekivati da bi sada prestala. 

Agrokor je naprosto postao "istočni grijeh" hrvatske države.

I kao što je godinama hrvatsko gospodarstvo bilo izloženo nejednakim uvjetima na tržištu, država sada lex Agrokorom šalje poruku kako ne misli odustati od takvog pristupa. 

Nevidljiva ruka stihije

Sistemski važne kompanije će se zbrinjavati, kako su se zbrinjavale i dok su bile na putu da takvima postanu, dok će ostale biti prepuštene stihiji. Odnosno, hrvatskim zakonima, regulativama, poreznicima, stečajevima.

Time ne samo da se šalje poruka ostalim poduzetnicima i građanima kako su postali faktori drugog reda na tržištu te da moraju biti dovoljno veliki da bi mogli dobiti povlastice, već će im sam slučaj Agrokor poslužiti kao poruka da nema nekog prevelikog smisla pokretati biznis u zemlji u kojoj jedan monopolist, uz svestranu asistenciju države, uz neplaćanje obveza i poreza, uz poticaje i subvencije, uz naklonost i podršku svake vlasti, a ne samo HDZ-ove, svejedno propada.

Pa ga onda država mora spašavati.
Ali ne i one koji poštuju zakone. Njih se prepušta "nevidljivoj ruci tržišta".

Bilo bi stoga, kako su to predložili i neki SDP-ovci, logično da država nacionalizira Agrokor za jednu kunu.

Neka otkupi njegove grijehe koje je pomogla stvarati.


29 ožujka 2017

VLAŠKA POSLA



ANTE TOMIĆ 'Udbinu arhivu istovarite viljuškarom Grmoji u Metković!

Bruni Esih bi s njezinim radnim navikama trebale milijarde godina da to pročita'

Andrija Hebrang u subotu je naveo komičan razlog zašto će na izborima za zagrebačkoga gradonačelnika glasati za Brunu Esih. Učinit će to, kaže, jer Esih u programu za lokalne izbore zagovara utvrđivanje istine o komunističkim grobovima. "Ja sam običan član HDZ-a i imam pravo na svoje mišljenje kao građanin. Imam pravo reći da je vrijeme nakon 70 godina da doznam gdje su kosti moga oca i gdje su kosti ostalih preko 200 tisuća pobijenih bez suda", izjavio je Hebrang potpuno ozbiljno, bez zajebancije, da mu se ni mišić na licu nije trznuo, piše Ante Tomić za Slobodnu Dalmaciju.
Pedeset istraga
Dakle, to je zbilja šaljivo. Otkad je na demokratskim izborima u proljeće 1990. srušila četrdeset petogodišnju komunističku diktaturu, Hrvatska demokratska zajednica je tri puta bila na vlasti u Hrvatskoj. Prvo cijelo desetljeće do 2000., zatim osam godina između 2004. i 2012. i, naposljetku, od početka 2016. do danas. U zadnjih dvadeset sedam godina vladali su skoro dvadeset, a Andrija Hebrang bio je jedan od uglednijih, big gun, što bi Amerikanci rekli, ministar zdravstva, ministar obrane i zastupnik u nekoliko mandata, piše Ante Tomić za Slobodnu Dalmaciju

Natjecao se kao kandidat HDZ-a za mjesto predsjednika države. Bio je blizak s Tuđmanom, Sanaderom i Kosor, poznavao policijske zapovjednike, šefove obavještajnih agencija, vrhovne suce, državne odvjetnike, direktore povijesnih instituta i arhiva, cijeli mu je aparat bio u rukama da pokrene ne jednu, već pedeset istraga o komunističkim zločinima, da iz bleiburške ilovače iskopa i zadnji, tri milimetra dugačak stremen srednjeg uha, najmanju ljudsku kost do jednoga nedužno likvidiranog domobrana i ustaše.

Da je ubijenih bio čitav milijun, Hebrang ih je u dvadeset godina mogao sve iskopati iz masovnih grobnica, razvrstati i popisati, a onda, s nadbiskupom, počasnim vodom i limenom glazbom, još jednom pokopati u luksuznim kovčezima od mahagonija.

Bilo je u zadnja dva desetljeća vremena, političke volje i para da Hebrang svakom ustaši i domobranu podigne mramorni spomenik u naravnoj veličini i dosta je zagonetno zašto to nije napravio, već očekuje da učini Bruna Esih kojoj, na mjestu zagrebačke gradonačelnice, ako je nevjerojatnim slučajem izaberu, žrtve poraća baš i neće biti u opisu radnoga mjesta.
Osam malih članaka
Pa kakvi su to zapravo Hebrangovi argumenti? I nije li upravo iscrpljujuće danas, u proljeće 2017. slušati da će netko popisivati ratne zarobljenike ubijene bez suda nakon 1945.? Pa, majku mu staru, šta ste dosad radili? Gdje ste dosad bili? Umjesto da naprave dragocjen historiografski posao, naši najvrsniji povjesničari bježe na lažna bolovanja i beskrajne porodiljne dopuste ili vazdan sjede na marendama, pa uz janjeće tripice i teletinu s bižima samo blebeću o Bleiburgu.

Rečena Bruna Esih dosta je dobar primjer ove lijenosti, ovoga sramotnog javašluka s ustaškim kostima. Premda je na desničarskim portalima ističu kao iznimnu, neumornu, strogu i samoprijegornu istraživačicu partizanskih zločina, nezavisna kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu o tome je u petnaest godina napisala samo osam malih članaka. Zadržite li se ujutro dulje u zahodu, stigli biste pročitati čitav znanstveni opus Brune Esih.

Desničarski se klaunovi sve od 1990. žeste kako će temeljito istražiti sva ubojstva i kazniti do jednoga komunističkog ubojicu. Prevrnut će nebo i zemlju. Da se koji udbaš u mišju rupu sakrije, oni će, ga, majci, naći i izvesti pred hrvatski sud. Stari udbaši, međutim, jedan po jedan tiho umiru prirodnom smrću, igrajući se s unucima, rješavajući križaljke, kuhajući ajvar i podrezujući voćke.

Nakon dvadeset sedam godina Most se, eto, sjetio da bi trebalo otvoriti arhive tajne policije, da istina o zločinima napokon iziđe na vidjelo, ali stari udbaši na to su se samo slatko nasmijali. E, baš su ih zaskočili.
Prašnjavi dosjei
Tko će, zaboga, čitati nepreglednu arhivsku građu, desetke tisuća kutija prašnjavih dosjea iz doba Jugoslavije? Bruna Esih, možda? Bruni Esih bi, s njezinim radnim navikama, trebalo između sedam i devet milijardi godina da sve pročita.

Ako mene pitate, ja mislim da bi bilo najbolje čitavu Udbinu arhivu istovariti viljuškarom iz šlepera u Metkoviću ispred kuće Nikole Grmoje. Mostov uglednik izgleda kao netko tko ima koncentraciju za čitanje većih količina teksta. Da se uzme time baviti, debeli bi se Grmoja vjerojatno nakon pola sata onesvijestio i zahrkao na kauču otvorenih usta, s jedva otvorenim dosjeom na prsima, sasvim zaboravljajući da je Andriji Hebrangu obećao istražiti tko mu je ubio tatu.


28 ožujka 2017

HNS živi na visokoj nozi



Jedu se škampi, oborita riba, delicije

Jela se riba prve klase od 1.488.00 kuna, škampe de luxe od 768,00 kuna te carpaccio od grdobine od 255,00 kuna na dan utakmice između Hrvatske i Ukrajine, izvještava dalmatinskiportal.hr

U HNS-u nema krize, ima se, može se! Dalmatinski portal objavio je račun iz jedne zagrebačke konobe napravljen na dan utakmice Hrvatske i Ukrajine. 

On iznosi 4.761,00 kunu, a toliko je naša krovna nogometna organizacija platila ručak.

Jela se riba prve klase od 1.488.00 kuna, škampe de luxe od 768,00 kuna te carpaccio od grdobine od 255,00 kuna, izvještava dalmatinskiportal.hr


27 ožujka 2017

OPREZ!



Otrovno cvijeće koje trebate izbaciti iz kuće

Nije rijetkost da u domu imamo ukrasne biljke koje su nam poklonjene ili smo ih čak sami kupili, a one su - otrovne!

Kućne biljke mogu biti divne i krasne, no istovremeno i otrovne, pa treba biti prilično oprezan s njima - ne možete baš sve držati u kući!
Stoga, evo par biljaka koje definitivno ne smiju biti u vašem domu

Bršljan - najpoznatije otrovno cvijeće. Njega trebate držati izvan dosega djece i kućnih ljubimaca. Njegovi listovi i plodovi su izuzetno otrovni jer sadrže smolu, koja u sebi ima otrovne spojeve. Većina bobica bršljana može izazvati znojenje, proljev i omamljenost. Kad pas proguta ovu bobicu, glavni simptomi će biti dehidracija i iscrpljenost.

Fikus - jako popularna sobna biljka i vrlo otrovno cvijeće, njegov otrov se nalazi u listovima i peteljkama ove biljke i to je - mliječni sok. Ako dijete dođe u dodir s listovima ili peteljkama, oni će nadražiti osjetljivu dječju kožu. Ako se dogodi da dijete zagrize fikus, brzo mu isperite usta i posjetite doktora. Fikus je otrovna biljka i za kućne ljubimce.

Difenbahija - mliječni sok koji se nalazi u stabljici i njenim listovima, nadražuje oči i kožu. On uzrokuje svrab, crvenilo i oticanje tkiva. Najveću štetu može učiniti ako ga progutate, zato ovo otrovno cvijeće morate držati izvan dohvata djece i kućnih ljubimaca. Prilikom brisanja prašine, obavezno koristite zaštitne rukavice!

Đurđica - njihovi cvjetovi u obliku zvončića sadrže glikozide. Upravo oni mogu naštetiti vašem srcu, a saponin će nadražiti vaš probavni sustav. Đurđice nakon cvjetanja razvijaju svoje plodove u vidu crvenih bobica, koje su jako otrovne! One su izgledom privlačne djeci pa ih pravovremeno upozorite na opasnost. Nakon svakog dodira ovog otrovnog cvijeća, obavezno operite ruke.

Oleandar - jedna od najotrovnijih biljaka na svijetu. U prošlosti se koristila kod neželjenih trudnoća ili su se ljudi pomoću nje rješavali svojih neprijatelja. Svi dijelovi ove biljke sadrže otrov, a najzastupljeniji sastojci su oleandrin (srčani otrov) i neriin (diureza, proljev, povraćanje).

Ricinus - najpoznatija je po tome što služi za proizvodnju ricinusova ulja. No, neki njeni dijelovi su jako otrovni pa čak i smrtonosni. Naročito sjemenke, koje se nalaze u bobicama i sadrže otrovni sastojak - ricin. Nažalost, nekoliko progutanih sjemenki može djelovati kobno na dijete ili kućnog ljubimca. Simptomi trovanja očituju se kao probavne smetnje, nakon toga otkazivanje organa te zastoj srca. Vrlo je važno odmah potražiti liječničku pomoć!


ISTI PROIZVODI, KVALITETA NIŽA



Novi trend trgovaca: Kupce mame sa 100% njemačko

Čak 82,6% građana Hrvatske smatra da su proizvodi na istočnom tržištu EU lošije kvalitete od onih u trgovinama zapadnih članica
Isti proizvodi kao na zapadu, a kvaliteta puno niža, prehrambeni je šovinizam nekih multinacionalki koji je razotkriven nakon mnogih istraživanja istočnoeuropskih zemalja. Nakon Mađara i Čeha, i Slovaci su nedavno potvrdili kako je gotovo polovica proizvoda koje kupuju na domicilnom tržištu u odnosu na austrijsko slabije kvalitete, od bezalkoholnih pića s umjetnim i jeftinim zaslađivačima do mesnih i ribljih proizvoda s manjim udjelima mesa.

A kako i u nas počinje slično istraživanje, nije čudno što i naši trgovci potrošače, osim cijenama, sve više mame njemačkim, talijanskim, švicarskim porijeklom određenih proizvoda, Nutelle, špageta Barilla, mozzarelle, Dasha...

Sloganom “100% njemačka formula” ovih se dana u Zagrebu reklamira i deterdžent za pranje rublja Ariel u jednom trgovačkom lancu.

Čak 82,6% građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom europskom tržištu lošije kvalitete od onih u trgovinama zapadnih članica EU, a više od 70% njih tvrdi i da smo u očima velikih korporacija zapadne Europe građani drugog reda. Koliko je u tome istine i bi li netko mogao izgubiti imidž koji gradi kod potrošača nakon istraživanja o kvaliteti 27 naizgled istih proizvoda koji se prodaju na hrvatskom i njemačkom tržištu, a koje u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu (HAH) provodi europarlamentarka Biljana Borzan, doznat će se vrlo skoro.

Već ovoga tjedna u Münchenu će se prikupiti uzorci čokolade Milka, namaza Nutella, kašica Hippo od riže i mrkve s puricom, Nesquickovih pahuljica od čokolade, gumenih bombona Haribo, sirnog namaza Philadelphia, mliječnog deserta Monte, tune Rio mare u maslinovu ulju, ribljih štapića Iglo, špageta Barilla, maslinova ulja Monini, hrenovki Wudy, Pringlesova čipsa classic i drugih proizvoda koji će se uspoređivati s istim proizvodima na domaćem tržištu. A to će biti i jedino istraživanje u EU koje uključuje i deterdžente i higijenske proizvode – praškasti deterdžent Ariel, omekšivač Silan, sredstvo za čišćenje Domestos, gel za tuširanje Nivea te pastu za zube Colgate, najavljuje Borzan.

Nakon što stručnjaci Nastavnog zavoda Dr. Andrija Štampar i HAH-a u Münchenu kupe odabrane proizvode i uzmu cijene, uskladište ih u specijalno opremljenom vozilu da se kvarljivi proizvodi ne pokvare na putu do Zagreba, vodeći računa i o isteku rokova, isto će se napraviti i s proizvodima za hrvatsko tržište od 3. do 7. travnja.

– Analiza će biti obavljena prema jasnim parametrima kvalitete, kao što su udjeli sladila, osnovnih sirovina, okusa, mirisa, usporedbom deklaracija i cijena pa ćemo dobiti transparentne i stručne rezultate – tvrdi Borzan. Nakon njezinih rezultata, nitko neće moći tvrditi da je riječ o ukusu lokalnih potrošača, kazala je Borzan.


20 stvari koje niste znali o sebi



I potpuno su nevjerojatne...

Donosimo vam 20 nevjerojatnih činjenica o ljudskom tijelu koje vjerojatno niste znali, a koje svaki dan funkcioniraju i ponavljaju se, a da mi toga nismo ni svjesni. Provjerite...
Ljudsko tijelo je poput golemog savršenog mehanizma, u kojemu svaki, pa i najmanji djelić funkcionira poput zasebne, specifične, do krajnjeg detalja izrađene mašine.
Donosimo vam 20 nevjerojatnih činjenica o ljudima:
  1. Jedini dio tijela u koji krv ne dospijeva je kut oka. Ono prima kisik direktno iz zraka.
  2. Kapacitet memorije ljudskog mozga razno je četiri terabajta na hard disku. 
  3. Novorođenče može gutati i disati istovremeno do otprilike sedmog mjeseca života.
  4. Ukupno 50.000 stanica u vašem tijelu je umrlo i zamijenilo se novima dok ste čitali ovu rečenicu.
  5. Žensko srce kuca brže od muškog. 
  6. Ljudski embrij ima potpuno razvijen otisak prsta samo tri mjeseca od začeća.
  7. Oko 2/3 ljudi nagne glavu u desnu stranu kada se ljube. 
  8. Dešnjaci žive u prosjeku devet godina duže od ljevaka. 
  9. Do kraja svog života prosječan čovjek može se sjećati oko 150 trilijuna informacija. 
  10. Kada se zacrvenimo, i naš trbuh također pocrveni. 
  11. Prosječan četverogodišnjak postavi 450 pitanja na dan. 
  12. Ljudi su jedina živa bića koja spavaju na leđima. 
  13. U prosjeku, čovjeku treba da zaspe sedam minuta. 
  14. Dešnjaci žvaču hranu uglavnom na desnoj strani, a ljevaci na lijevoj. 
  15. Od svih ljudi koji mogu micati uši, samo jedna trećina njih može micati samo jedno uho. 
  16. Dok se ljube, ljudi si prenesu 278 različitih tipova bakterija. Na sreću, 95 posto njih je bezopasno.
  17. Ljudi s plavim očima su osjetljiviji na bol od drugih. 
  18. Žene trepću dvostruko manje od muškaraca. 
  19. Postoji više od 100 različitih virusa koje u našem tijelu izazivaju prehladu.
  20. Mi smo jedina živa bića koja mogu nacrtati ravnu liniju. 

26 ožujka 2017

U panici



Čovjek koji je prije 28 god. izumio web strahuje od 3 stvari u budućnosti

Otac WWW-a tvrdi kako je sofisticirano moderno oglašavanje rizik za demokraciju
Gubitak kontrole nad vlastitim podacima. Širenje lažnih vijesti. Nepostojanje regulacija u vezi s političkim oglašavanjem, to su tri najveće prijetnje s kojima se internet danas suočava, tvrdi izumitelj weba Tim Berners-Lee.

Dana 12. ožujka 1989. ovaj je informatički znanstvenik podnio CERN-u prijedlog za nešto što će ubrzo postati World Wide Web (WWW). Gubitak kontrole nad vlastitim podacima. Širenje lažnih vijesti. Nepostojanje regulacija u vezi s političkim oglašavanjem.

To su tri najveće prijetnje s kojima se internet danas suočava, tvrdi Tim Berners-Lee, piše Vecernji.ba.
Brojne ljude sve više brine online širenje dezinformacija, od ciničnog širenja lažnih vijesti kako bi se brzo zaradilo od oglašavanja do sofisticiranih kampanja političke kampanje. Društvene nam mreže “pokazuju sadržaj za koji misle da ćemo kliknuti, što znači da se dezinformacije, ili ‘lažne vijesti’, koje su šokantne, iznenađujuće ili dizajnirane da budu u skladu s našim vlastitim predrasudama mogu širiti poput šumskog požara”, napisao je Berners-Lee.

“A uz pomoć znanosti o podacima i vojske botova, oni s lošim namjerama mogu namjestiti sustav da širi dezinformacije za financijsku i političku korist”. Ljudi predaju svoje osobne podatke kada se prijavljuju na određene stranice, a to je zabrinulo Bernersa-Leeja. “Dok se naši podaci drže na posebnim mjestima, skriveni od nas, mi gubimo koristi koje bismo imali kada bismo imali izravnu kontrolu nad našim podacima i kada bismo sami odlučivali kada i s kime ćemo ih dijeliti. Štoviše, često nemamo nikakvog načina da odredimo koje podatke ne želimo dijeliti, posebno s trećim stranama – najčešće je sve ili ništa.”

Rizici su još veći u državama s autoritarnim režimima, gdje kolaboracija vlasti i velikih IT tvrtki dovodi u rizik živote građana. Otac WWW-a tvrdi kako je sofisticirano moderno oglašavanje rizik za demokraciju. Pojavile su se tvrdnje kako se neki politički oglasi, kako u SAD-u tako i drugdje u svijetu, koriste na neetičan način, kako bi usmjerili glasače na lažne vijesti, ili ih obeshrabrili da se uopće i pojave na glasačkim mjestima.

Ciljano oglašavanje omogućuje političkim kampanjama da pošalju potpuno različite, moguće i konfliktne poruke različitim grupama. Je li to demokratično?”, pita se Berners-Lee. Postoji jedna zajednička crta koja se provlači kroz sva tri trenda: moć ogromnih IT tvrtki poput Facebooka ili Googlea, te kako kad nad njima ne postoji nadzor mogu imati korozivan učinak na građansko društvo. Nema jednostavnog rješenja ovih problema. Tim Berners-Lee predlaže razne stvari, od poticanja privatnih tvrtki da umjesto oglašavanja kao način financiranja koriste pretplatu i mikroisplate, do osiguranja da imamo “više algoritamske transparentnosti kako bismo razumjeli kako se donose važne odluke koje utječu na naše živote.”

“Svi smo mi izgrađivali internet kakav imamo danas”, kaže u zaključku, “a sada ovisi o nama hoćemo li izgraditi internet kakav želimo - za svakoga.”


25 ožujka 2017

Ne zaboravite



Evo što se mijenja od sutra zbog pomicanja sata

S početkom ljetnog računanja vremena, mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa, obavještavaju iz HEP-a
Ljetno računanje vremena, sukladno Uredbi o računanju vremena, počinje u nedjelju, 26. ožujka, u 2 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata.

Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave. Uveden je kao mjera uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.

Prelaskom na ljetno računanje vremena za najveći broj vozila ujedno prestaje obveza vožnje s upaljenim svjetlima danju. Tijekom ljetnog računanja vremena na motornim vozilima danju ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Izuzetak su mopedi i motocikli, na kojima prilikom vožnje tijekom cijele godine moraju biti upaljena kratka svjetla.

S početkom ljetnog računanja vremena, mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa, obavještavaju iz HEP-a.
Električna će se energija obračunavati prema višoj tarifi u razdoblju od 8 do 22 sata, a prema nižoj tarifi noću, od 22 do 8 sati.

Zbog pomicanja kazaljki jedan sat unaprijed i na prugama HŽ Infrastrukture organizirana su posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i prometnim uredima kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju točno vrijeme namjestili na novo, točno vrijeme.

Ljetno računanje vremena ove će godine završiti 29. listopada u 3 sata pomicanjem za jedan sat unatrag.


24 ožujka 2017

Pridržavanje pravila ili novčane kazne



Hrana koja dolazi na naše stolove bit će puno strože kontrolirana

Europa je odlučila, kontrole i propisi bit će puno rigorozniji, a donose nenajavaljene inspekcije, bržu reakciju i kontrolu u slučaju krize, kontrolu komisije u zemljama članicama, ali i trećim zemljama.
Hrana iz trećih zemalja će također biti pod puno strožim nadzorom,a baš roba iz uvoza naše proizvođače najviše muči. Oni koji su imali pojave poput salmonele ili su, još gore, varali, potrošače, bit će pod većim nadzorom. A sve temeljem procjene rizika. Novim pravilima želi se vratiti povjerenje potrošača u sustav sigurnosti hrane.

"To je dobar pristup i za naše proizvođače jer će se na taj način hrana kojaće se jače kontrolirati na granici moći stopirati, a naši proizvođači postaju konkurentniji." komentirala je Valentina Šimić iz HGK, sektor poljoprivrede.

Novim pravilima želi se vratiti povjerenje potrošača u sustav sigurnosti hrane. Nova pravila znače i financijske kazne, i to oduzimanje dijela dobiti ili oduzimanje nelegalno stečenog profita. Okidač je bio skandal s konjskim mesom u lazanjama. Nakon pojave slučajeva salmonele, u nas su za inspekcije povećana sredstva, s 50 na 75 milijuna kuna. Domaći proizvođači to su dočekali s odobravanjem.

Miroslav Futivić, vlasnik farme iz Zlatar Bistrice, kaže da je to dobro. "Ja to podržavam jer onda možemo biti ravnopravni na tržištu." Na Miroslavovoj farmi samokontrole ne nedostaje. Kao ni kontrole u samoj proizvodnji kako objašnjava. "Dok su pilići u objektu, prije toga se uzimaju brisevi, opet se kontrolira 23 i 25 dan uzorak na salmonelu. Tako pilići izlaze zdravi na tržište, sto posto zdravi."


22 ožujka 2017

EH, DA ...



Najsretnija zemlja svijeta je - Norveška, a mi smo u banani

Lista je sastavljena na temelju globalnog istraživanja u 157 država, a ispitanici su stupanj sreće ocjenjivali od 0 do 10, pri čemu nula predstavlja najgori, a deset najbolji mogući život

Norveška je najsretnija zemlja svijeta, navodi se u ovogodišnjem UN-ovom globalnom izvješću o sreći kojim se pokušava utvrditi razina sreće u 155 država, među kojima je Hrvatska zauzela 77. mjesto.

UN-ova inicijativa Mreža rješenja za održivi razvoj (SDSN) objavila je šesto godišnje izvješće o sreći u svijetu, uz koje je i ljestvica zemalja na kojoj su zemlje poredane po tomu koliko su njihovi građani sretni.
Lista je sastavljena na temelju globalnog istraživanja u 157 država, a ispitanici su stupanj sreće ocjenjivali od 0 do 10, pri čemu nula predstavlja najgori, a deset najbolji mogući život.

Norveška je u ovogodišnjem izvješću zauzela prvo mjesto s prosječnom ocjenom 7,53, ispred Danske (7,52) koja je lani bila najsretnija zemlja. Treći je Island, a u prvih deset još su i Švicarska (koja je bila prva prije dvije godine), Finska, Nizozemska, Kanada, Novi Zeland, Australija i Švedska. 

Hrvatska je na 77. mjestu s ocjenom 5,29, što je tri mjesta niže nego prošle godine i punih 15 mjesta lošije u odnosu na izvještaj objavljen 2015. kada je u Hrvatskoj indeks sreće bio 5,75.

Od susjednih zemalja Italija je 48. (5,96), Slovenija 62. (5,75), Srbija 73. (5,39), Mađarska je 75. (5,32), Crna Gora 83. (5,23), BiH je 90. (5,18). 

Među zemljama EU-a od Hrvatska se nesretnijima smatraju samo Grci i Portugalci. 
Najnesretnijih pet država na svijetu su Ruanda, Sirija, Tanzanija, Burundi i Srednjoafrička Republika gdje se sreća na skali do deset ocjenjuje trojkama. 

"Sretne su zemlje one koje imaju zdravu ravnotežu napretka, socijalnog kapitala (razina povjerenja u društvo), povjerenja u vladu i najmanju nejednakost", rekao je ravnatelj SDSN-a Jeffrey Sachs.

Sjedinjene Države su na 14. mjestu, jednom niže nego lani, Njemačka je 16., Britanija 19., Francuska 31. Odlično je plasirana Kostarika, na 12. mjestu, što je dokaz da za sreću nije potrebno biti ekonomska velesila. 


19 ožujka 2017

Pa još i to?!



Čeka li nas nakon izbora poskupljenje zdravstva?

Europska komisija također traži da se napokon riješi problem u zdravstvu. Kako nikakvi modeli dosad baš i nisu urodili plodom, čini se da se priprema teren za poskupljenja

“Neće sigurno” je relativna kategorija u politici. Izjavio je to nedavno ministar zdravstva Milan Kujundžić u autoriziranom intervjuu. Pitanje je bilo hoće li dopunsko zdravstveno osiguranje ipak poskupjeti iako je on lani obećao da “neće sigurno poskupjeti”.

Zadnjih dana ministar Kujundžić redom daje dvosmislene izjave. Naravno, ni jednom nije preko usta prevalio riječ poskupljenje, povećanje cijena ili smanjivanje obujma zdravstvene usluge za sadašnji novac. Ali zato podsjeća da je potrebno osigurati veći novčani priljev te podsjeća da je u Hrvatskoj usluga kao u Europi, a izdvajamo puno manje novca za nju. S tim se sigurno ne bi složili oni nešto mlađi koji gledaju kako 15 posto novca na njihovu plaću odlazi u zdravstveni sustav, a kad bilo što trebaju, dobiju savjet da to odrade kod privatnika ako im se žuri.

Kujundžić očito ima više političke mudrosti od svojeg prethodnika Darija Nakića koji je odmah rekao da dopunsko mora poskupjeti, dio usluga mora se srezati, “a tko želi bolji kuk, to mora i platiti”. No ako maknemo na stranu politički stil, njih dvojica odašilju istu poruku. Kujundžić je nakon imenovanja rekao da se može štedjeti, a sad je pripremio i svoj plan koji silno podsjeća na neuspješne prethodne planove, koliko god realno izgledali na papiru.

Racionalizacija, spajanje odjela, kontrola, uštede na javnoj nabavi, informatizacija... Dugovi u zdravstvu su ipak prešli sedam milijardi kuna, a apsurd je i da je za dio zaslužna država koja, primjerice, ne plaća Zavodu za zdravstveno osiguranje dopunsko za ranjive skupine. Ili HZZO ne plati potrošeno u bolnicama.

Modeli se mijenjaju sa sitnim varijacijama, ali dugovi se gomilaju. Rastu li brže ili sporije ovisi od ministra. Europska komisija također traži da se napokon riješi problem u zdravstvu. Kako nikakvi modeli dosad baš i nisu urodili plodom, čini se da se priprema teren za poskupljenja. Nakon lokalnih izbora, naravno. Do tada će teći “med i mlijeko”.



16 ožujka 2017

OPET ?!



'Poskupljenje cestarina dovest će do rasta životnih troškova'

"Prijevoznici nemaju na koga prebaciti povećane troškove nego na korisnike usluga – naručitelje prijevoza, koji će stoga podizati cijene proizvoda i usluga", poručuje HGK

Povećanje cijena cestarina dodatni je udar na prijevoznike koji će se u konačnici preliti najviše na građane. Prijevoznici nemaju na koga prebaciti povećane troškove nego na korisnike usluga  – naručitelje prijevoza, koji će stoga podizati cijene proizvoda i usluga te će nam svima rasti životni troškovi, poručuje ptpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.


"Ovo je samo nastavak trenda povećanja troškova prijevoza jer je gorivo u posljednjih godinu dana poraslo dvadesetak posto, a s povećanjem cestarina od pet posto ukupni troškovi prijevoza porast će za 5 do 10% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine", kaže Čagalj.

"Ova odluka nikako ne ide u prilog povećanju sigurnosti ukupnog prometa na cestama jer umjesto da se veći dio prijevoza događa  na autocestama, ovako se dodatno potiče prijevoznike da koriste neprikladne alternativne ceste bez naplate, pri čemu se prijevoz tereta i putnika događa sporije, uz smanjenu sigurnost te uništavanje državnih cesta", dodaje Čagalj.

Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa HGK Darko Vukadinović dodaje:
"Prijevoznici su iznenađeni ovakvom odlukom jer im je obećano da se neće povećavati cijena cestarina koje su ionako među većima u Europi, nego da će se restrukturiranjem državnih koncesionara i novim modelima naplate na autocestama u RH pokušati optimizirati njihovo poslovanje".


11 ožujka 2017

EH, DA ...



Što rade manje inteligentni ljudi?

Manje pametni ljudi često imaju navike koje odaju njihovu glupost, te koje često mogu biti katastrofalne

Gotovo svatko smatra sebe inteligentnom osobom, ali nije uvijek lako dobiti dobru procjenu vlastite inteligencije, posebno kada nam naše vlastite misli uvijek zvuče jako pametno.

A inteligencija je vrlo važna, između ostalog i u profesionalnom kontekstu, gdje brz um može puno značiti. No manje pametni ljudi često imaju navike koje odaju njihovu glupost, te koje često mogu biti katastrofalne:

Ignoriraju potrebe i osjećaje drugih - inteligentni ljudi su općenito dosta dobri u prepoznavanju emocija drugih. Zbog toga lakše razumiju mišljenje druge osobe. Manje pametne osobe teže mogu zamisliti da drugi misle drugačije od njih te se zato češće svađaju. Isto tako stran im je koncept pomaganja nekome bez da se očekuje išta zauzvrat.

Krive druge za vlastite pogreške - jako se lako primjeti, neprofesionalno je i nešto što pametna osoba ne bi nikada napravila. Ako konstantno pokušavate prebaciti krivnju za vlastite pogreške na druge ljude, samo pokazujete svakome da baš i niste najbistriji. Manje pametni ljudi ne vole preuzimati odgovornost za svoje pogreške. Radije se valjaju u samosažaljevanju i traže koga će okriviti.

Misle da su bolji od svih drugih - inteligentni ljudi pokušavaju motivirati i pomoći drugima. To rade jer se ne boje da će biti zasjenjeni nekom drugom osobom. Imaju zdravu količinu samopouzdanja i dovoljno su pametni da pravilno procijene vlastitu sposobnost. Manje pametni ljudis druge strane skloni su olajavanju drugih kako bi oni sami djelovali bolje. Vjeruju kako su iznad svih ostalih i uvjek prebrzo donose zaključke. Predrasude nisu znak inteligencije

Reagiraju na sukobe bijesom i agresijom - očito, čak se i najpametniji mogu s vremena na vrijeme ozbiljno naljutiti. Ali za manje inteligentne ljute to je standardna reakcija kada god stvari nisu njima po volji. Kada osjećaju da ne kontroliraju situaciju onoliko koliko bi htjeli, skloni su koristiti bijes i agresivno ponašanje kako bi si osigurali položaj.

Uvijek moraju biti u pravu - u konfliktnoj situaciji pametni ljudi lakše mogu vidjeti problem i s druge strane i razumjeti njihove argumente. Isto tako mogu integrirati te argumente u svoje vlastito razmišljanje i sukladno tome prilagoditi svoje mišljenje. Siguran znak inteligencije sposobnost je sagledavanja i razumijevanja stvari s drugog kuta, a inteligentni su ljudi otvoreniji prema novim informacijama i mijenjanju parametara. Manje pametni ljudi će ljudi s druge strane nastaviti svađati i neće htjeti odstupiti od svog prvotnog mišljenja, bez obzira koliko dobro argumentirani bili razlozi druge strane.

07 ožujka 2017

TO SU BILE GENERACIJE


Za  svu djecu koja su rođena i preživjela
  1950-te, 60-te godine


Prvo, preživjeli smo i rođeni smo normalni, iako su naše majke kad ih je boljela glava pile aspirine, jele hranu iz konzervi, pušile i radile do zadnjeg dana trudnoće i nikad nisu bile testirane na dijabete

U to vrijeme upozorenja u stilu "čuvati daleko od dohvata djece" na bočicama sa lijekovima, vratima i ormarima nisu postojala.
Mi, kada smo imali 10-11 godina nismo nosili Pampersice. Pišali smo u krevet.


Kao djeca, vozili smo se u autima bez pojasa i zračnih jastuka i nismo morali imati kacige na glavi za vožnju biciklom ili na rolama.

Pili smo vodu iz crijeva za zalijevanje vrta, a ne iz flašica kupljenih u velikim trgovačkim lancima. Dijelili smo flašicu Cocte ili Cole sa našim prijateljima i

NITKO  nije umro zbog toga  

Jeli smo mliječne sladolede, bijeli kruh i pravi putar, pili kokte, nare koje su i tada bile pune sećera, ali nismo bili debeli zato što smo smo se STALNO IGRALI VANI 
 

Izlazili smo iz kuće ujutro i igrali se po cijeli dan, skrivača, graničara, lopova i pandura, kraljica 1-2-3, kauboja i indijanaca, zaloga, fantoma i svega ostalog što je samo dječja mašta bila u stanju smisliti,sve dok se nije upalila ulična rasvjeta koje onako nije bilo previše.  

Nerijetko, nas nitko nije mogao naći po cijeli dan, pa je i roditeljska pljuska bila dio odgoja a bez zlostavljanja u obitelji.
 
I nikad nije bilo problema...

04 ožujka 2017

Što plaćamo...



Što sve plaćamo na računu za vodu?

Mnogi građani traže objašnjenje što se sve plaća na računima za vodu. Tako se, osim iznosa potrošene vode i usluga lokalne vodoopskrbe, ondje nalaze i brojne druge naknade. One su, kako tvrde mjerodavni, nužne za ulaganje i obnovu vodovodne mreže.
Svaka naknada pojedinačno je možda mali iznos, ali s obzirom na velik broj potrošača izdvajanja nikako nisu mala.

Sustav vodoopskrbe u Hrvatskoj je organiziran prema vodovodnim područjima, a računi imaju fiksni i promjenjivi dio. Fiksni dio cijene ne ovisi o ukupnoj potrošnji, nego se obračunava, ispostavlja mjesečno uz račun u iznosu za kućanstva od 18,92 lipe. Varijabilni dio računa ovisi o količini potrošene vode, kazala je Ana Glavan iz Vodoopskrbe i odvodnje Zagreb.

Udruzi za zaštitu potrošača iz Osijeka sporan je baš fiksni dio i još su 2013. od Ustavnog suda tražili ocjenu ustavnosti te Vladine uredbe. Budući da građani, naravno, plaćaju tu fiksnu naknadu u određenom iznosu, naplata izdavanja računa i očitanja vodomjera je prema zakonu o zaštiti potrošača - zabranjena, rekla je Dunja Mak iz Savjetovališta za potrošače Osijek. No, odgovor još nisu dobili.
Uz fiksni dio sa svakim računom za vodu plaćamo još i namjenske naknade. To je naknada za korištenje voda, a potom i naknada za zaštitu voda koje su prihod Hrvatskih voda. Tomu treba dodati i naknadu za razvoj, javlja HRT.