Preskoči na glavni sadržaj

LOŠ PLASMAN HRVATSKIH REGIJA



MEĐU NAJGORIMA U EUROPI Znali smo da standard hrvatskih građana nije bajan, ali da je toliko loš

Znali smo da standard hrvatskih građana nije bajan, ali nismo očekivali da je toliko loš da smo u masi od 276 regija u Europskoj uniji gotovo pa na začelju, na 239. i 248. mjestu. Kontinentalna Hrvatska je sa 17.100 eura bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku po paritetu kupovne moći na 59 posto od prosjeka Europske unije, što je razina na kojoj je talijanska Kalabrija.

Jadranska Hrvatska, u koju se uz četiri dalmatinske županije računaju Istra, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija, sa 16.000 eura po glavi stanovnika je na 55 posto europskog standarda. Paritetom kupovne moći eliminiraju se razlike između razina cijena između zemalja i mogu se uspoređivati ekonomski pokazatelji, a za cijelu Europsku uniju, po podacima Eurostata, europskog statističkog ureda, BDP po glavi stanovnika izražen paritetom kupovne moći za pretprošlu godinu iznosi 28.900 eura.

Loš plasman hrvatskih regija, osobito jadranske, ne iznenađuje Zdeslava Šantića,glavnog ekonomista Splitske banke. Ističe da smo u samom procesu tranzicije zaostajali i prije krize i ostvarivali ispodprosječne stope rasta BDP-a.
Neravnomjeran razvoj
- U krizi smo bili jedno od najviše pogođenih gospodarstava Europske unije, a sve se to odrazilo na ukupan stupanj gospodarskog razvoja, odnosno na BDP po glavi stanovnika. Moramo biti svjesni da su nekadašnja tranzicijska gospodarstva koja su zaostajala za nama ili bila na našoj razini razvoja, sada daleko odmakla. Važno je napomenuti da je vrlo vjerojatno da će nas ove godine i Rumunjska prestići BDP-om po glavi stanovnika, što će onda Hrvatsku staviti na samo začelje razvijenosti, poslije Bugarske – kaže Šantić Slobodnoj Dalmaciji i ukazuje da bismo trebali, bez obzira na povoljan gospodarski trenutak, provesti sve strukturne reforme. To je nužno, smatra ovaj ekonomist, za hvatanje koraka s usporedivim gospodarstvima.

- Slabi plasman jadranske Hrvatske rezultat je neravnomjernoga gospodarskog razvoja, u Zagrebu se generira oko trećine ukupne gospodarske aktivnosti i tamo je stupanj gospodarskog razvoja u odnosu na prosjek osjetno viši – konstatira Zdeslav Šantić.
Uspjeh tranzicije
Najbogatija europska regija je Inner London, West čiji BDP iznosi 580 posto europskog ili 167.500 eura, a na dnu je, sa samo 29 posto europskog standarda, sjeverozapad u Bugarskoj s 8400 eura po stanovniku. Eurostat je kategorizirao najboljim regije čiji BDP po stanovniku prelazi 150 posto europskog standarda, a u najlošije one s 50 i manje posto BDP-a od europskog prosjeka. U Ujedinjenom Kraljevstvu je čak 40 regija od kojih je njih 31 ispod europskog prosječnog BDP-a. Tees Valley & Durham je, primjerice, na 74 posto europskog standarda, a uz najbogatiju londonsku regiju, ova zemlja ima još tri regije među 20 najbogatijih.

Među regijama s najvišom razinom standarda drugi je Luxembourg sa 76.200 eura BDP-a po stanovniku ili 264 posto europskog standarda, treći je Hamburg u Njemačkoj, s 59.500 eura ili 206 posto europskog prosjeka. Belgijski Bruxelles ima 59.200 eura po stanovniku, što je 205 posto europskog standarda, a peta je Bratislava. Taj slovački grad je sa 188 posto od europskog prosjeka, što je 54.400 eura po stanovniku, prestigao Beč, Stuttgart i Stockholm, jednako kao i Prag, koji je šesti među najbogatijim europskim regijama. Taj češki grad sa 178 posto europskog standarda ima BDP po stanovniku od 51.400 eura.

Plasman Bratislave i Praga pokazuje uspjeh tranzicije i činjenica je da su se češko i slovačko gospodarstvo snažno integrirali u europsko gospodarstvo, a i njihov put kroz krizu je bio puno lakši nego hrvatski, pa i njihova središta pokazuju napredak – objašnjava Zdeslav Šantić.
Bugari i Poljaci
S druge strane, među onima s najnižim standardom ukupno su 22 regije, čiji BDP iznosi polovicu i manje europskog prosjeka. Među njima je po pet bugarskih i poljskih regija, po četiri mađarske i rumunjske, tri grčke regije. Otok Mayotte, francuski prekomorski departman koji je u Komorskom otočju, slijedi najlošiji bugarski sjeverozapad. BDP po stanovniku Mayotta iznosi 9100 eura, što je 32 posto europskog prosjeka.
NAJBOGATIJE EU REGIJE:
1. Inner London West, Ujedinjeno Kraljevstvo 167.500 eura ili 580 posto od EU prosjeka
2. Luxembourg 76.200 eura ili 264 posto
3. Hamburg, Njemačka 59.500 eura, 206 posto EU-a
4. Bruxelles, Belgija 59.200 eura ili 205 posto EU-a
5. Bratislava, Slovačka 54.400 eura, 188 posto EU-a
6. Prag, Češka 51.400 eura, 178 posto EU-a
7. Oberbayern, Njemačka 51.400 eura, 178 posto EU-a
8. Île de France, Francuska 50.900 eura, 176 posto EU-a
9. Inner London East, UK 50.600 eura, 175 posto EU-a
10. Stockholm, Švedska 50.300 eura, 174 posto EU-a
REGIJE SA NAJLOŠIJIM STANDARDOM:
1. Sjeverozapad, Bugarska 8400 eura, 29 posto EU-a
2. Mayotte, Francuska 9100 eura, 32 posto EU-a
3. Severen tsentralen, Bugarska 9500 eura, 33 posto EU-a
4. Yuzhen tsentralen, Bugarska 9900 eura, 33 posto EU-a
5. Nord-Est, Rumunjska, 9900 eura, 34 posto EU-a

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Domjenak povodom odlaska u mirovinu

Kao što sam već pisao, eto mene u mirovini (prijevremena starosna) sa 39 godina,2 mjeseca i 14 dana staža...uh preveć..i to sve u jednoj firmi "MIV" Varaždin. Od 1991 godine sam delal na novoj lokaciji, dakle 18 let i bogme su me dost i trpeli ..HA HA HA.

Kak je i red trebalo se službeno oprostiti od prijatelja s posla, radnih kolegica i kolega, tak da smo u petak 11.09. nas 13 bili u bistro-u "Bolid" na malom domjenku, no samo oni kaj smo najviše skup delali, malo si pojeli, spili, pošalili, kak se šika...
Naravno da mi je žal kaj nisam mogel se koje bi štel pozvati na feštu, ali ljudi moji mala mirovina (1988,26 kn !!) i vražja kriza to ni dopustila. Nadam se da se nisam nikom zameril za mojih skoro 40 let staža, a ak je bilo nekad nekih nesuglasica, ah pa to je život tu si nebremo pomoći..

Ovim putem želim još jemput svima zahvaliti koji su dali svoj prilog za kupnju poklona za oproštaj, a poklon je ono kaj sam si navek želel SONY KAMERA.. no bio je na fešti i pos…

Sanja Jovanović, zlatna sirena iz bazena

Sanja Jovanović, 24-godišnja europska plivačka prvakinja u disciplini 50 metara leđno, pred objektivom Borisa Štajduhara otkrila je da se iza slike čelične, uporne i nepobjedive sportašice, kako je obično vidi publika, krije i sasvim drukčija, nježnija, ranjivija i ženstvenija strana...
“Želim da me ljudi vide u izdanju malo drukčijem od kupaćeg kostima, kapice i naočala. Želim da vide da imam i drugu stranu. Mnogo, mnogo ženstveniju”, govori mi 24-godišnjakinja koja je pred objektiv Borisa Štajduhara stala u trenutku kada se zbog bolesti štitnjače bori s osam kilograma viška. No, nju to više brine zbog profesionalnih razloga. To što će na slikama imati malo veće obline – to je, kako bi ona rekla, ni najmanje ne tangira.




“Ako mene pitate, žena mora imati i guzu i sisu. Meni će uvijek biti ljepša žena s oblinama”

PROCVJETALO DRVO ŽIVOTA !

Iako vrlo, vrlo rijetko se može vidjeti cvijet od DRVA ŽIVOTA, eto sad sam i to videl u kafiću Konzuma gdje idem na kavu..uživajte u njegovoj ljepoti !

Drvo života je vrlo elegantna biljka sa predivnim, mekanim listovima.
Listovi mogu biti jednobojni, ali najčešće su prugasti (Dracena dermensis). Njega i briga oko Dracene je vrlo jednostavna. To je sobna biljka iz porodice Agavaceae – Agave, a većini vrsta porijeklo je iz tropskih krajeva Afrike.
Dugovječna biljka
Ovisno o vrsti naraste visine od 1 pa sve do 3 metra. Raste tako da na vrhu biljke rastu novi listovi, a stari listovi na dnu biljke postupno odumiru. Tako da stablo postepeno ostane ogoljelo, kao palma. Raste relativno sporo, a biljka je jako dugovječna - postoji čak jedan primjerak iz Tenerifa star preko 1000 godina.
Drvo života je jedna od vrlo zahvalnih sobnih biljaka. Najbolje ju je postaviti u svijetlu prostoriju da bude dalje od direktnog sunca, ali treba izbjegavati hodnike i stubišta, koja znaju biti na propuhu i hla…

Cijena plina u Varaždinu (2)

Došli su nam DUGO ŽELJENI računi-obračuni za plin. Mnogi još uvijek u Varaždinu nisu sigurni kolika je prava cijena plina za kućanstva u Termoplinu.
A naši bajni i sjajni novinari opet krivo i nerazumno pišu o tome, glavno da se nešto piše, i sad ljudi to trebaju razumjeti i znati.

Evo kopija službene stranice Termoplina Varaždin gdje piše o cijeni.



CIJENA PLINA U VARAŽDINU ZA KUĆANSTVA JE 2,74kn/m3